Sastojci sadržani u crnome vinu otkrivaju tajnu dugog života

SASTOJCI sadržani u crnome vinu mogli bi otkriti tajnu dugoga života, izvijestili su znanstvenici nakon otkrića sastojka crnoga vina koji produljuje trajnost pekarskome kvascu za čak 80 posto.

Laboratorijski eksperimenti pokazali su da ta molekula djeluje i na ljudske stanice, čineći ih puno otpornijima na zračenje. Unatoč tomu što je istraživanje tek u povojima, znanstvenici tvrde da postoji velika mogućnost razvoja lijekova koji bi mogli produljiti ljudski vijek i spriječiti razvoj bolesti karakterističnih za treću životnu dob.

Molekula resveratrol pripada dobro poznatoj skupini biljnih spojeva pronađenih u crnome vinu, u voću, povrću i maslinovu ulju. Spomenuti polifenoli do sada su bili poznati po njihovu antioksidativnom djelovanju, no posljednja istraživanja pokazuju da bi korist od njih mogla biti višestruka. Čini se da neki od njih aktiviraju skupinu enzima pod nazivom sirtuini, koji produljuju trajnost pekarskog kvasca i život laboratorijskih crva kojima se dnevno daje reduciran broj kalorija.

Velik je broj vrsta koje žive dulje kada im se smanji dnevna količina kalorija, uključujući i sisavce, poput miševa i štakora. Jedno od objašnjenja moglo bi biti da "stres prouzročen glađu" stimulira stvaranje sirtuina što ih priprema za preživljavanje.

Asistent na Odjelu patologije na Harvardskoj medicinskoj školi, dr. David Sinclair koji je sudjelovao u posljednjim istraživanjima kazao je: "Vjerujemo da sirtuin kupuje vrijeme stanicama kako bi one uspjele popraviti štetu. Dakle, blokiranjem odumiranja stanice - sve dok ono ne dovede do stvaranja stanica raka - omogućuje produljenje životnog vijeka".

Znanstvenici su otkrili 17 molekula koje stimuliraju stvaranje Sirt1, jednog od sedam sirtuina otkrivenih kod ljudi te enzim kvasca Sirt2. Prema podacima objavljenim u posljednjem broju lista Nature, najmoćnija molekula bila je resveratrol. Taj je sastojak omogućio stanicama kvasca da žive 60 do 80 posto dulje.

Na iznenađenje dr. Sinclaira i njegovih kolega, trajnost stanica kvasca u koje su ubrizgane male doze resveratrola bila je prosječno 38 generacija, u usporedbi s 19 koliko su živjele stanice netretiranog kvasca. Otkriveno je da molekula djeluje poznatim biokemijskim putem u kojemu sudjeluje Sirt2. U eksperimentima provedenim na ljudskim stanicama, resveratrol je aktivirao sličan biokemijski put u kojemu je sudjelovao Sirt1.

"Čini se da bi stimulacija nastanka sirtuina koju omogućuju neki, ali ne svi, polifenoli, mogla imati puno važniji biološki učinak od dosadašnjeg poznatog antioksidativnog djelovanja", smatraju i znanstvenici Odjela za molekularnu biologiju tvrtke Biomol iz Pennsylvanije.