Nacionalni plan zapošljavanja, koji je HZZ lani počeo izrađivati u suradnji sa stranim i domaćim stručnjacima, prvi je hrvatski dokument koji sukladno europskim smjernicama pokriva niz čimbenika povezanih s tržištem rada, a ujedno je uvjet Hrvatske za ulazak u EU.
To je sveobuhvatni dokument kojim se predviđaju mjere za poticanje gospodarstva i otvaranje novih tvrtki, a time i novih radnih mjesta, rekla je ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić.
Naglasila je kako će nove mjere biti najviše usmjerene na aktiviranje nezaposlenih, budući da iskustva drugih zemalja ukazuju da je poticanje ljudi na aktivno traženje posla i procjenu njihovih sposobnosti ključna mjera za rast zaposlenosti.
Akcijski plan bit će usmjeren na skupine nezaposlenih s poteškoćama u zapošljavanju, kao što su mladi koji tek ulaze na tržište rada, stariji radnici koji imaju zastarjela znanja i vještine, osobe s invaliditetom i, u pojednim slučajevima, branitelji.
Programom su predviđeni detaljni intervjui s nezaposlenim osobama šest mjeseci nakon gubitka posla, seminari o traženju posla za odrasle, smanjivanje vremena registracije poduzeća s 50 na 20 dana, ubrzavanje rješavanja radnih sporova, cjeloživotno učenje i usavršavanje, te promjene u obrazovnom sustavu.
Ravnateljica HZZ-a nije zasad konkretizirala mjere budući da će one biti definirane nakon rasprave sa socijalnim partnerima.
Dosadašnje Vladine mjere za poticanje zapošljavanja ostat će, ali će vjerojatno biti korigirane, rekla je Crnković-Pozaić.
Predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata složili su se da je obrazovanje i stručno usavršavanje ključno za povećanje zaposlenosti.
Državna tajnica za rad Vera Babić najavila je da će smanjenje nezaposlenosti biti prioritet nove Vlade, što je vidljivo iz prijedloga državnog proračuna.
Državni tajnik za srednje obrazovanje Želimir Janjić smatra da se obrazovanje ne može osloniti samo na škole, već je nužno pojačano obrazovanje odraslih.
Čelnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesna Dejanović upozorila je da se prije tridesetak godina čak 40 posto zaposlenih školovalo uz rad, dok sada to čini tek tri posto. Dodatno zabrinjava što je među osoba starijima od 34 godine takvih manje od jedan posto.
(Hina) xmvr ymd