Konferenciju su pomogli i hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu, tvrtka Steve Bubalo Construction, udruga diplomaca hrvatskih sveučilišta iz Washingtona te organizacije američkih Hrvata, Hrvatsko-američka udruga i Nacionalni savez američkih Hrvata.
Sudionici skupa su istaknuli da su dosadašnja američka ulaganja u Hrvatsku od oko 800 milijuna dolara znatna, ali da Hrvatska mora uložiti više napora da bi bila konkurentna u privlačenju investicija među eurospkim tranzicijskim zemljama i drugim zemljama u svijetu.
SAD je po ulaganjima u Hrvatsku na trećem mjestu iza Austrije i Njemačke.
Kao povoljne pretpostavke za ulaganje sudionici su naveli makroekonomsku stabilnost, nisku inflaciju, stabilan tečaj kune i likvidnost.
Victor Dodig iz banke UBS rekao je, međutim, da je Hrvatska jedino niskom inflacijom i rastom bruto domaćeg proizvoda dorasla drugim konkurentima na tržištu kapitala. On je kazao da je Hrvatska posljednjih godina poboljšala sve ekonomske indikatore, ali nedovoljno da bi bila konkurentna ostalim tranzicijskim i drugim zemljama u privlačenju ulaganja.
Dodig je kao probleme naveo precijenjenu kunu, nedovoljan rast izvoza te još nazočne nedostatke u funkcioniranju pravne države.
Milan Račić iz tvrtke LoadFactor Consulting Group iz Washingtona ocijenio je da je Hrvatska po ekonomskim pokazateljima u sredini tranzicijskih europskih zemalja.
"Prosječnost nije dovoljno dobra. Treba biti najbolji da se privuku ulagači", rekao je on.
Ante Babić, državni tajnik hrvatskog Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, je novinarima kao najveće zapreke američkom ulaganju u Hrvatsku naveo sporost hrvatskog pravosudnog sustava i birokraciju.
On je kazao da je Hrvatska donijela mjere za ubrzanje rada pravosuđa, uređivanje zemljišnih knjiga te skraćenje procesa dobijanja dozvola u javnoj upravi.
Govoreći nazočnima na skupu najavio je da će Hrvatska do jeseni ove godine formirati agenciju gdje će se na jednom mjestu dobiti svi potrebni dokumenti za investiranje.
Babić i drugi su rekli da je turizam jedna od velikih mogućnosti za američka ulaganja jer je znatan dio turističkih tvrtki još uvijek u vlasništvu države i trebale bi se ubrzano privatizirati. Osim turizma Babić je naveo i biotehnologiju, farmaceutiku, software i visoke tehnologije te područje inženjerstva kao sektore u kojima bi investitori iz SAD-a mogli pokazati zanimanje.
Hrvatska je zainteresirana i za američka ulaganja u kapitalne objekte poput naftovoda i elektroenergetskih objekata, kazao je.
Wade Channell, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, rekao je novinarima kako je "vrlo zadovoljan promjenama" u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina.
"Vlada je sve odgovornija i sve aktivnija", rekao je on. "Hrvatska ima izvanrednu šansu da bude ispred svih drugih u bivšoj Jugoslaviji i mogućnost da vlada i privatni sektor rade zajedno što je ključno", dodao je.
Channell je rekao kako su Amerikanci znatno više ulagali u druge tranzicijske zemlje poput Mađarske pa čak i u Srbiju i Crnu Goru zato što je Hrvatska nedovoljno poznata američkim ulagačima i jer su to veća tržišta nego hrvatsko. Problem je bio i rat kroz koji je Hrvatska prošla što je odbijalo ulagače zabrinute nesigurnošću.
Kao najvažnije oblasti mogućeg američkog ulaganja u Hrvatsku Channell vidi turizam, transport, tehnologiju za zaštitu okoliša i korištenje Hrvatske kao regionalnog središta za pristup širim tržištima roba i usluga u hrvatskom susjedstvu. On je naglasio kako Hrvatska treba turizam u kojem će turisti trošiti više novaca i za to mora osigurati više roba i usluga kojih sada nema što je značajno područje potencijalnog ulaganja.
Channell drži kako je Hrvatska svojim položajem prirodno predodređena da bude središte za šira regionalna ulaganja. Ona to mora iskoristiti budući da veliki američki ulagači traže tržišta od nekoliko stotina milijuna korisnika i ne mogu se zadovoljiti samo hrvatskim tržištem od 4,4 milijuna ljudi.
David Sopta, pomoćnik za gospodarstvo hrvatskog ministra vanjskih poslova, je naglasio kako će i hrvatska diplomacija nastojati ojačati svoje gospodarsko djelovanje kako bi pomogla ekonomske odnose Hrvatske s drugim zemljama, pa tako i sa Sjedinjenim Državama.
(Hina) xsl yrt