Slavko Kulić: Kapitalizam tržište pretvara u bojište, ne možemo preživjeti na tuđoj moći



"HRVATSKA uvozi 80 posto hrane. Time je rečeno da se nalazimo u fazi biološke ovisnosti. Zamislite da se večeras iz sanitarnih razloga zatvore granice s Europom. Time bismo se u roku od 15 dana našli u stanju neoliberalne eutanazije. Zna se da su poljoprivredni kombinati tehnološko-tehnički bili u samoj špici svjetske poljoprivrede, ali ono što se dogodilo s poljoprivredom ukazuje na ono što se radilo sa cijelom Hrvatskom za vrijeme privatizacije", rekao je u večerašnjoj Latinici ekonomist Slavko Kulić.

Prvi dio večerašnje emisije imao je veze s nerazvijenom poljoprivrednom politikom, a cijeli apsurd današnje situacije pokazan je na primjerima neretvanskog zemljišta, kao i na primjeru uništavanja PPK Valpovo.

Sprega amoralne političke i poduzetničke strukture

"Sprega amoralne političke i poduzetničke strukture nije se libila raditi bilo što da ugrabi obrađeno poljoprivredno zemljište. Godinama sam upozoravao da zemlja ne ide u promet. Nju smo naslijedili i ostavljamo je potomcima, ali unatoč tome je najveći dio tog zemljišta prodan strancima", dodao je Kulić.

Matija Brlošić iz seljačke udruge Brazda rekao je kako je temeljni problem u nedostatku koncepcije razvoja sela. Nakon rata je zemljište bivših kombinata prebacivano na obiteljska gospodarstva, koja ih nisu imala kapaciteta obrađivati, a Vedran Uranija iz SSSH rekao je da Hrvatska ne uspijeva koristiti pretpristupne europske fondove, jer nema kvalitetnih programa i transparentnosti.

"Današnji sustav ukida sve ostatke socijalne države. Problem nije u tome, nego u ukidanju tržišta. Kapitalizam ide u nasilnu preraspodjelu svega. Tržište napušta i tržište i sve ono što su bile tržišne institucije. Više se ne igra na tržištu, nego na bojištu", rekao je Kulić.

Vratimo se poduzetničkoj filozofiji

Situacija u drugoj važnoj gospodarskoj grani, graditeljstvu, nije nimalo bolja, a princip rada je isti. Uništavanje profitabilnih kompanija iz starog sustava, život na kredit i neplanska ekspanzija sektora dovela je do vrlo neugodne situacije u kojoj nakon presušivanja novca projekti propadaju. Mišljenje svih u studiju bilo je da ne treba očekivati kako će se situacija u ovom sektoru, kao i u svim ostalima, značajno promijeniti sa sadašnjim sustavom.

"Ključno pitanje je kako pokrenuti proizvodnju. Vlada treba donijeti kratkoročnu i dugoročnu strategiju razvoja, vidjeti koje su nam industrije prioritet. Svi stručni, znanstveni i drugi potencijalni trebaju dati svoje prijedloge gdje i kako ulagati. Treba instalirati transparentnost, pojednostaviti proceduru otvaranje firmi, srediti imovinsko pravne odnose i zemljišne knjige, ubrzati pravosuđe, i stvoriti poduzetničku klimu. To su sve stvari koje se na svim nivoima trebalo pokrenuti još davno, ali nije kasno", optimistično je prognozirao Uranija. 

"Napustili smo svako znanje o stvaranju i njedrenju nove strukture gospodarstva. To je jedan problem oko kojeg društvo mora postići konsenzus, jer je ovo društvo duboko otišlo u neravnotežu potrošnje. 87 posto poduzetnika svoju djelatnost temelji na prometovanju tuđim vrijednostima, na uvozu svega sa sumnjivom kvalitetom. Već 47 godina pratim ekonomsku misao. Ona se od misli stvaranja novih dodanih vrijednosti odrekla i otišla u pravcu prometovanja tuđim vrijednosti. Tu dubinu neravnoteže nećemo ispraviti dok filozofija stvarnosti ovakva kakva jest. Problem je u znanosti, ne samo u politici, nego i u znanosti, koja filozofiju poduzetništva nigdje ne spominje. Ne možemo preživjeti na tuđoj moći", zaključio je Kulić.

Pročitajte više