HRVATSKO pravosuđe često se navodi kao jedan od najvećih problema u zemlji, čemu pripomaže i doista velik broj presuda koje javnost obično percipira kao sramotne. Ne čudi stoga činjenica da je Hrvatska na začelju Europske unije po percepciji neovisnosti pravosuđa, a što je pokazalo istraživanje Eurobarometra.
Kada je riječ o percepciji neovisnosti sudova i sudaca, Hrvatska je na zadnjem mjestu. Ispred nje su Poljska, Slovačka, Bugarska, Italija, Estonija, Mađarska... Da je pravosuđe prilično loše ili vrlo loše, smatra 74 posto anketiranih u Hrvatskoj, dok je prosjek u EU 35 posto.
Skoro dvije trećine, odnosno 65 posto, onih koji drže da sudovi i suci po pitanju neovisnosti stoje loše smatraju da je za to odgovoran pritisak vlade i političara. Prosjek u EU je 54 posto. Kao drugi razlog za lošu sliku o neovisnosti (47 posto) Hrvati navode miješanje ili pritisak gospodarskih aktera ili posebnih interesa.
Kao treći razlog (30 posto onih koje smatraju da sudovi i suci nisu neovisni) navodi se status i položaj sudaca, koji im ne daju dovoljno jamstava da bi bili neovisni.
Treba reći i da nije sve crno-bijelo. Nekad postoje zakonodavne i druge zavrzlame zbog čega je nešto onakvo kakvo jest, postoje razlozi koji dovode do presuda, a ljudi često svaku odgodu suđenja ili rušenje presude kafanski generaliziraju i trpaju u isti koš nepoštenja, podobnosti ili nesposobnosti.
No postoje i slučajevi koji su očiti primjeri nesposobnosti, koji su plod neujednačenog pravosudnog sistema, te zapravo ne opisuju samo pravosuđe nego daju definiciju cijelog sustava vrijednosti u hrvatskom društvu. Puno takvih slučajeva je bilo i u 2022. godini. Njih smo se dotaknuli u ovom tekstu.
Nekadašnjem HDZ-ovcu kazna za silovanje smanjena jer je branitelj
Visoki kazneni sud smanjio je kaznu za silovanje mještanke bivšem HDZ-ovom načelniku općine Lasinja Željku Prigorcu jer je branitelj. Proizlazi to iz presude koja je u posjedu Indexa.
>>Bivšem HDZ-ovom načelniku kazna za silovanje smanjena jer je "odlikovani branitelj"
U njoj stoji da se djelomično prihvaća žalba optuženog Prigorca te se prvostupanjska presuda kojom je osuđen na dvije godine zatvora preinačuje na kaznu zatvora od jedne godine i šest mjeseci.
"S pravom optuženik u žalbi tvrdi kako mu je prvostupanjski sud izrekao prestrogu kaznu za počinjeno kazneno djelu, jer je jednu okolnost neosnovano cijenio otegotnom (kritičnost prema počinjenom kaznenom dijelu, a još jednu uopće nije uzeo u obzir kao olakotnu, iako je trebao (odlikovani sudionik Domovinskog rata)", navodi Visoki kazneni sud u presudi.
Sutkinja Elma Kaleb Mamić u obrazloženju prvostupanjske presude je ustvrdila da je dokazano kako je oštećenica jasno dala do znanja da ne želi spolni odnos, ali je okrivljenik "s ciljem zadovoljenja svog spolnog nagona silom skršio njen otpor i silovao je".
Inače, Prigorac je i u nevjerojatnom razgovoru za Index prije dvije godine tvrdio da nije silovao sumještanku, nego da se radi o prostitutki "koja ga je provocirala". Na pitanje zašto se nije odmaknuo od nje izjavio je da je on ratnik te da nije "ratovao u Domovinskom ratu da bih se jedne prostitutke bojao".
Silovao mentalno zaostalu kćer, kazna mu smanjena jer je star
Visoki kazneni sud djelomično je prihvatio žalbu B.T. i smanjio mu s 20 na 16 godina zatvorsku kaznu zbog dva nedjela protiv spolne slobode nad bolesnom i lakše mentalno zaostalom 17-godišnjom kćeri koja je nakon silovanja rodila, izvijestio je prizivni sud.
>>Umirovljenik silovao mentalno zaostalu kćer, rodila je. Kazna mu smanjena jer je star
Naime, apelacijski sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno cijenio optuženiku otegotne okolnosti ranijeg višestrukog osuđivanja zbog obiteljskog nasilja, ali nije utvrdio i dovoljno vrednovao olakotne okolnosti.
Kao olakotne okolnosti koje je prvostupanjski sud trebao vrednovati, Visoki kazneni sud ističe optuženikovu dob i status umirovljenika (60 godina). Dakle, čovjek je silovao maloljetnu kćer, a kazna mu je smanjena zato što je star.
Četvorica mlatila čovjeka, on umro, dobili skupa devet godina zatvora
Četvero Varaždinaca nedavno je na Županijskom sudu u Varaždinu zajedno osuđeno na nešto više od devet godina zatvora za nanošenje teške tjelesne ozljede u pokušaju, a vezano za incident povezan sa smrću , 35-godišnjeg profesora Gospodarske škole Nine Čengića u svibnju prošle godine.
>>Pretukli profesora, umro je, dobili ukupno 9 godina zatvora. Sud objavio obrazloženje
Riječ je o tzv. slučaju Kulturana koji se dogodio kod okupljališta mladih u varaždinskom Graberju, a prvooptuženi Ivor Vujasinović osuđen je na tri godine zatvora, drugooptužena Asja Gorski na dvije i pol, trećeoptuženi Ivan Gorski na dvije te četvrtooptuženi Dominik Žnidarić na godinu i osam mjeseci zatvora.
Tužiteljstvo ih je teretilo da su Čengića napali zajednički i dogovorno, pristajući da ga usmrte kako bi mu se osvetili zbog pozivanja policije kojoj je prijavio kršenje epidemioloških mjera.
Nakon što su policijski službenici, kojima nisu otvarali vrata, otišli, okrivljenici su izjurili iz prostorija udruge, a prvookrivljeni Ivor Vujasinović srušio je Čengića na tlo udarcem šakom u glavu i nastavio ga je udarati rukama, nogama i drvenom palicom zajedno s ostalim optuženicima.
Asju Dvorski tereti se da je Čengića još najmanje šest puta udarila metalnom kopčom lanca za vezanje bicikla, čemu se on nastojao izmaknuti, no optuženi su ga udarali sve dok se nije prestao micati. Čengić je uz brojne krvne podljeve po glavi i tijelu zadobio i krvarenje u mozgu.
Vještačenje je pokazalo da smrtna posljedica očito nije nastupila zbog toga što je netko istukao žrtvu, nego je ona pala i udarila glavom, a ozljeda glave je bila ta koja je uzrokovala smrt.
Kako je rekao glasnogovornik suda Igor Pavlic, prvostupanjski sud ne nalazi dokazanim na temelju rezultata dokaznog postupka da bi žrtva ozljedu glave, koja je u konačnici dovela do smrtne posljedice, zadobila uslijed udaranja od strane optuženika ni da bi optuženici svojim postupanjem izazvali taj pad.
Slučaj je komentirala majka pokojnog Čengića.
"Mog sina neće vratiti ni 15 godina zatvora prvooptuženom, ali očekivala sam sigurno veće kazne iz moralnih razloga", kazala je Milica Čengić za RTL.
"Kad je ostao ležati pokriven kartonskim kutijama, kojim su ga pokrili optuženi i ostavili ga na kiši, nitko od 15 osoba nije zvao hitnu. Da su zvali hitnu, moj sin bi bio živ. Puno pitanja je ostalo, ali po meni, sud je poručio 'samo tucite po ulici, ništa vam se neće dogoditi'", dodala je.
Nagovarao ženu da siluje bebu, zatvorska kazna mu zamijenjena radom za opće dobro
Nevjerojatan slučaj dolazi iz Slavonskog Broda. Muškarac iz ovog grada, koji je s interneta skidao pedofilske snimke i preko društvenih mreža nagovarao ženu da siluje bebu od svega nekoliko mjeseci, osuđen je na 11 mjeseci zatvora, a onda je to sud zamijenio radom za opće dobro.
>>U Brodu nagovarao ženu da siluje bebu. Sudac ga "kaznio" društveno korisnim radom
Mlađa žena bebu je skinula, piše RTL, no na kraju ju je ipak odbila silovati.
"Sramotna presuda koja ne šalje nikakvu poruku osim da smo dotakli dno dna", rekao je Branko Šerić, odvjetnik i bivši sudac.
Za svako od ovih djela predviđena je kazna od jedne do 10 godina zatvora, no slavonski pedofil nije završio u zatvoru. Šerić kaže da je to skandalozno, a predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić da se radi o standardnoj praksi koja se mora mijenjati.
"Poanta je u tome da suci suviše olako i površno jednim dijelom neke okolnosti vrednuju kao olakotne ili osobito olakotne i tako pogrešno smatraju da kaznu mogu smanjiti ispod minimuma i u toj mjeri se vrlo vjerojatno radi i o pogrešnoj primjeni domaćeg prava", kaže Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda.
Nova TV mora platiti Škari zbog izjave tajnice koja tvrdi da ju je silovao
Telegram je pisao kako Nova TV Damiru Škari, optuženom za spolno uznemiravanje i silovanje tajnice, mora platiti 30.000 kuna odštete, nepravomoćno je presudio Općinski sud u Novom Zagrebu.
>>Presuda: Nova TV mora platiti Škari zbog izjave tajnice koja tvrdi da ju je silovao
Bivšem glavnom tajniku AMK Siget povrijeđeni su čast i ugled objavom ispovijesti njegove žrtve u emisiji Provjereno 5. rujna 2019. godine, ocijenio je sud.
Ispovijest tajnice koja tvrdi da ju je Škaro silovao kasnije su prenijeli i ostali mediji, a protiv Škare je uskoro otvorena istraga nakon koje je podignuta i optužnica. Sudski postupak je još uvijek u tijeku. Prema nepravomoćnoj presudi, Nova TV mora platiti odštetu jer Škaro u trenutku emitiranja Provjerenog još nije bio osumnjičen, odnosno protiv njega još nije bila podnesena kaznena prijava.
Zato sud smatra da ga se nije smjelo povezivati sa seksualnim zlostavljanjem suradnice, bez obzira na to što je ona sama javno svjedočila o tom mučnom događaju. Sudu nije bitno ni što je Škaro kasnije optužen upravo za silovanje te žene.
U obrazloženju presude na više mjesta navedeno je kako protiv Škare u trenutku snimanja priloga za Provjereno još nije bila podnesena kaznena prijava. Sud je došao do takvog zaključka, iako je tajnica u svom iskazu potvrdila da je dva dana nakon što ju je Škaro zaskočio u uredu podnijela prijavu.
Prema njezinim riječima, silovanje se dogodilo u subotu 10. kolovoza 2019., a ona je u ponedjeljak sve ispričala svojoj liječnici, koja je obavijestila policiju. Policajci su isti dan i ispitali Škarinu žrtvu te ubrzo uzeli od nje i haljinu na kojoj je pronađena njegova DNA, piše Telegram.
Zbog pogreške suda ukinuta osuđujuća presuda za brutalno ubojstvo u Omišu
Visoki kazneni sud ukinuo je nepravomoćnu presudu splitskog suda kojom su Stipe Ringwald, Jere Pirić i Vlado Zolota osuđeni na ukupno 54 godine zatvora zbog ubojstva Karmelina Fistanića u Omišu 2019. te, uz prigovor da je prvostupanjski sud prekoračio optužbu, naložio novo suđenje.
>>Zašto je ukinuta osuđujuća presuda za brutalno ubojstvo u Omišu? Zbog greške suda
Apelacijski sud je utvrdio da je splitski Županijski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je samostalno izmijenio činjenični opis iz optužnice na način da ju je proširio i time prekoračio optužbu.
Svoju je odluku obrazložio na način da je sud u presudi nadodao niz radnji za svakog optuženika, a što im nije bilo stavljeno na teret optužnicom, te ispustio dio činjeničnog opisa iz optužnice, a u obrazloženju presude za takvo ispuštanje nije naveo nijedan valjani razlog.
Drugim riječima, zbog pogreške suda ponavlja se ovo suđenje.
Ponovit će se i suđenje Zavadlavu
Ukinuta je presuda i Filipu Zavadlavu. Visoki kazneni sud ukinuo je presudu splitskog Županijskog suda kojom je Filip Zavadlav u veljači prošle godine nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora zbog trostrukog ubojstva pa će mu se za taj zločin ponovo suditi.
>>Ukinuta presuda Filipu Zavadlavu
Zavadlav je prije nepune dvije godine osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva Jurice Torlaka, Marina Ožića Paića i Marina Bobana. Također, osuđen je zbog pucanja po Varošu te posjedovanja automatske puške.
Visoki kazneni sud smatra da treba utvrditi motiv ubojstava. Na kraju prvog suđenja sudsko vijeće splitskog Županijskog suda nije bilo uvjereno da je Zavadlav počinio trostruko ubojstvo iz osvete zbog maltretiranja osoba iz kriminalnog miljea.
Sanader premalo ukrao?
Javnost je bila iznenađena i time što je bivši premijer Ivo Sanader na ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke. Bilo je to treće suđenje Sanaderu za isto kazneno djelo i prvo na kojem je Sanader prvostupanjski proglašen nevinim za ratno profiterstvo.
>>Zašto je oslobođen Sanader? Nije uzeo dovoljno novca i dovoljno oštetio Hrvatsku
Sanadera se u optužnici teretilo da je od 1994. do 1995. godine kao zamjenik ministra vanjskih poslova i ovlašteni pregovarač u ime vlade Republike Hrvatske dogovarao uvjete ugovora o zajmu Hypo banke, koji je vladi bio potreban za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu.
Sanaderu je stavljeno na teret da je iskoristio ratno stanje za uzimanje provizije pri sklapanju tog ugovora u iznosu 5% od odobrenog zajma, odnosno 3.610.528 kuna, i to u gotovini.
Sud je utvrdio da je novac isplaćen i nesporno mu je da je to bilo u vrijeme rata. No, kako je rekla sutkinja Saša Lui, to nije bilo na štetu Republike Hrvatske. Kazala je da šteta za Hrvatsku nije bila materijalna, nego moralna, te da se ona ne može smatrati nesrazmjernom imovinskom koristi u kontekstu Zakona o ratnom profiterstvu.
Sutkinja je u obrazloženju presude također rekla da smisao Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva leži u situacijama kada tim djelima dolazi do ozbiljne ugroženosti države te da to ovdje nije bio slučaj jer se ne radi o iznosu koji bi ozbiljno ugrozio funkcioniranje države.
Iz presude Županijskog suda proizlazi i da je Sanader oslobođen jer nije uzeo dovoljno novca. Sutkinja Saša Lui rekla je da Zakon o nezastarijevanju ne precizira iznos kojim se definira nesrazmjerna korist, no da korist mora biti takva da ozbiljno ugrožava stabilnost i funkcioniranje države.
Hrvatsko pravosuđe protiv hrvatskih prosjaka
Također, spomenut ćemo i smiješne presude koje su donesene protiv hrvatskih prosjaka.
>>Sud starijoj ženi koja je prosila u Zagrebu oduzeo 1.5 kuna
Uvjetno je na deset dana zatvora osuđena 66-godišnja žena iz Zagreba koja je prosila novac na ulici. Uz to, ženi je oduzet i novac koji su joj dali građani. Riječ o kovanici od jedne kune, dvije kovanice od 10 lipa i šest kovanica od pet lipa, što je ukupno 1.5 kuna.
>>Prosjak dobio 5 dana zatvora, 84 kune koje je isprosio uplaćene u proračun
Tu je i slučaj 28-godišnjeg prosjaka koji je proglašen krivim i osuđen na pet dana bezuvjetnog zatvora jer je prosio novac ispred ulaza u trgovinu.
"Okrivljenom se također oduzima imovinska korist ostvarena prekršajem u iznosu od 84,30 kuna, koja se ima uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 dana", presudio je ovih dana prekršajni sudac, piše Danica.
>>64-godišnjak osuđen jer je prosio ispred dućana. Sud mu oduzeo 37 kuna u kovanicama
Ništa bolje nije prošao ni 64-godišnjak iz okolice Novske.
Muškarca je jedan kupac prijavio policiji te je završio na sudu. Prema presudi, muškarac je kriv jer se ispred dućana "odao prosjačenju, kojom prilikom je od građana isprosio kovani novac u ukupnom iznosu od 37 kuna, čime je počinio prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira", piše Danica.