DANAS obilježavamo 16. godišnjicu vojnoredarstvene akcije Oluja i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Svečanost je počela mimohodom svečanih postroja Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, postroja ratnih zastava i Orkestra OS RH koji su u 9 sati krenuli iz vojarne Kralj Zvonimir prema stadionu HNK Dinara. Na Kninskoj tvrđavi je u 9,30 sati svečano podignuta hrvatska zastava. Proslavi prisustvuju predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Sabora Luka Bebić i premijerka Jadranka Kosor.
Na stadionu HNK Dinara je od 9,45 do 10,30 sati trajao ulazak i postrojavanje svečanih postrobi, prijavak Predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku OS RH, prikaz vježbovnih radnji pripadnika Počasno zaštitne bojne, te obraćanja visokih državnih dužnosnika. Predsjednik Josipović je rekao da "Oluju ne slavimo da bismo proslavili rat, već mir koji je pobjeda donijela". "Blistava hrvatska vojna akcija ne smije biti dovedena u pitanje zbog nečasnih postupaka pojedinaca odgovornih za zločine protiv naših sugrađana srpske nacionalnosti", dodao je.
Kosor dobila gromoglasni pljesak za pozdrave Markaču i Gotovini
Predsjednik Sabora Luka Bebić je istaknuo da "su naši generali bili časni ljudi", a premijerka Jadranka Kosor je s kninskoga stadiona istaknula" kako bez Oluje i bez zapovjednika koji su je vodili mi danas ne bismo bili ovdje, ne bismo imali što slaviti i ne bismo imali na što biti ponosni". Uputila je pozdrave hrvatskim braniteljima i generalima te "posebno pozdravila" nepravomoćno osuđene generale Antu Gotovinu i Mladena Markača.
"Posebno pozdravljam generale Antu Gotovinu i Mladena Markača", istaknula je, nakon čega je uslijedio gromoglasni pljesak. isokih uzvanika.
Prigodni letački program Akro grupe Krila Oluje počeo je u 11,20 sati, a u 12 sati počela je sveta misa u crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta koju je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac koji je u propovjedi istaknuo da "unatoč svakodnevnom negativnom prikazivanja naše svakidašnjice, valja gledati s optimizmom, jer u ovoj zemlji nije sve crno".
Jezerinac: 5. kolovoza simbolično i stvarno zaokružuje borbu Hrvata za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost
U svijesti našeg naroda, kako je rekao, "ulazak hrvatske vojske 5. kolovoza 1995. u kraljevski grad Knin nema tek značenje oslobođenja jednog u nizu okupiranih gradova, nego, uz konkretno oslobađanje prostora i ljudi, taj povijesni događaj simbolično i stvarno zaokružuje borbu Hrvata za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost".
"Ponosni smo na to vrijeme i te događaje, što pokazuje i ova središnja proslava Dana domovinske zahvalnosti, u kojoj su od početka prisutne sve sastavnice hrvatskog društva", rekao je biskup Jezerinac dodajući kako "ujedinjeni u zajedničkoj proslavi, u svečanom državnom protokolu sudjeluju predstavnici Crkve, a u svečanom euharistijskom slavlju nositelji političke vlasti te predstavnici vojske i policije".
U samo 84 sata oslobođeno nešto manje od 10.500 četvornih kilometara
Oluja je počela 4. kolovoza 1995., u pet sati, a u ranim večernjim satima tog dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu. Iste večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina koji se našao u njihovu okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.
5. kolovoza u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, a oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
6. kolovoza došle su vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica te drugih gradova, a dan kasnije je tadašnji ministar obrane Gojko Šušak izjavio da ja akcija završena.
Hrvatska slavi pobjedu, Srbi tuguju zbog protjerivanja
Hrvatske su snage u samo 84 sata oslobodile nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu državnog teritorija, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te kasniju mirnu reintegraciju Podunavlja. U toj akciji poginula su 174 hrvatska branitelja, a ranjeno ih je više od 1.400.
I dok je u Hrvatskoj Oluja simbol snage i pobjede hrvatske vojske te okončanja krvavog rata, srpski mediji doživljavaju je posve suprotno, ističući da je njome s oslobođenoga područja protjerano najmanje 200.000 Srba. Podsjećamo, za zločine tijekom i nakon Oluje u Haagu su proljetos osuđeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač, a general Ivan Čermak je oslobođen. Na presude su ovoga tjedna uložili žalbe u kojima, ukratko, tvrde da nije bilo "udruženog zločinačkog pothvata" kojemu je bio cilj etničko čišćenje, da nisu odgovorni za zločine koji su se dogodili te da su razmjeri zločina koje navodi Haag općenito preuveličani.