Podsjetili su da se u svijetu izdvajanja za mirovinski sustav kreću između 9 i 11 posto, a Hrvatska je sa 7,5 posto, koliko je izdvajala polovicom 90-ih, skočila na današnjih 13 do 14 posto BDP-a.
Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan izjavio je nakon sastanka da umirovljenici neće odustati od svojih zahtjeva, a da su sve dosadašnje mirovinske reforme provedene bez umirovljenika.
"Gospoda iz Svjetske banke gledaju samo fiskalnu stranu, a mi smo im ukazali na ljudsku i etičku stranu položaja umirovljenika", rekao je Jordan. Istaknuo je da prosječna hrvatska mirovina iznosi 241 euro, a 600 tisuća umirovljenika prima manje od 214 eura, što je granica siromaštva.
Hrvatski umirovljenici primaju mirovinu u visini 44 posto prosječne plaće kao i u drugim zemljama EU-a, ali 44 posto nije isto u Hrvatskoj i Irskoj ili Francuskoj, jer mogućnosti tih zemalja nisu iste, upozorio je Goldman.
Glavna tema prvog susreta predstavnika Svjetske banke i HSU-a bila je problematika usklađivanja mirovina, s obzirom da je Hrvatska od prošle godine uvela sustav usklađivanja mirovina s realnim rastom plaća.
Predstavnici Svjetske banke nisu htjeli sugerirati koji bi model Hrvatskoj bio najpovoljniji jer o tome trebaju odlučiti Vlada i socijalni partneri, već su iznijeli sve prednosti i mane postojeća tri modela.
Goldman je istaknuo da usklađivanje s plaćama znači veće mirovine, ali i nova izdvajanja iz BDP-a, što dodatno opterećuje gospodarstvo.
Drugi model, usklađivanje s rastom troškova života i plaća, Hrvatska je napustila lani, na inzistiranje umirovljeničkih udruga koje su se žalile da mirovine sve više zaostaju za plaćama.
Goldman, međutim, ističe da su u Svjetskoj banci Hrvatsku smatralo modelom za cijelu regiju jer je postigla ravnotežu između fiskalne opterećenosti i primjerenosti mirovina.
Treći je model usklađivanje mirovina s troškovima života koji primjenjuju mnoge europske zemlje, a njime se zadržava kupovna moć umirovljenika, kazao je Goldman.