UDAR koronakrize na potrošnju građana u Hrvatskoj veći je nego što su stručnjaci ranije očekivali. Naime, kako pokazuju novi podaci državne statistike, promet u maloprodaji u prvih devet mjeseci ove godine bio je 6.9 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pa je sasvim izvjesno da će trgovina godinu zaključiti s podebljim minusom, kao i da će biti jedan od najvećih gubitnika krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) otkrivaju da je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ovoj godini rastao samo u prva dva mjeseca: u siječnju je bio 6.2 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u veljači, kada je koronakriza već počela kucati i na naša vrata, a ljudi su počeli stvarati kućne zalihe, rast iznosio 4.8 posto. U ožujku, u drugoj polovici kojeg smo već završili u lockdownu, pad je iznosio sedam posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u travnju, mjesecu u kojem je hrvatsko gospodarstvo bilo "zaključano", realan pad prometa u maloprodaji na godišnjoj razini iznosio nevjerojatnih 25.5 posto.
Promet u maloprodaji tone već sedam mjeseci zaredom
Sezona trgovačkih minusa nastavljena je i sljedećih mjeseci. I to unatoč kakvoj - takvoj turističkoj sezoni. U svibnju, u kojem se naše gospodarstvo postupno "otključavalo", realan pad prometa u maloprodaji iznosio je 7.8 posto, dok su se tijekom lipnja i srpnja minusi kretali u rasponu od šest do sedam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U kolovozu je promet u maloprodaji bio 8.6 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine, a u rujnu 7.3 posto.
Naravno, stvari izgledaju nešto bolje kada se uspoređuje mjesec s prethodnim mjesecom. Tako je u rujnu, kako pokazuju podaci državne statistike, promet u trgovini na malo bio nešto veći nego u kolovozu, dok se prethodnih mjeseci situacija razlikovala od mjeseca do mjeseca. Posebno, međutim, brinu podaci o mjesečnom padu prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci.
Manji broj turista i pad standarda glavni su krivci za pad prometa u trgovini
Analitičari Raiffeisena, primjerice, ističu da je promet u trgovini na malo u trećem tromjesečju, koje obuhvaća i špicu ovogodišnje krnje turističke sezone, realno, umanjen za inflaciju, bio 7.6 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Ti podaci izazivaju zabrinutost budući da u špici sezone promet u trgovini na malo tradicionalno raste, a ove je godine znatno podbacio, iako se na Jadranu odmarao nemali broj turista. Stoga bi se ti podaci mogli uzeti kao potvrda ranijih upozorenja analitičara da razmjerno dobre rezultate u broju turista i noćenjima u korona uvjetima najvjerojatnije nisu pratili i dobri financijski rezultati.
Glavne razloge pada prometa u maloprodaji analitičari vide u znatno manjem broju turista koji su se ove godine odmarali u Hrvatskoj u odnosu na prošlu i ranije godine, ali i u padu životnog standarda. Ovdje je dovoljno podsjetiti da je u prvom udaru koronakrize znatan broj radnika ostao bez posla, kao i da je došlo do vala rezanja plaća u privatnom sektoru. Ekonomisti ističu i da vlada prevelika neizvjesnost zbog koje su ljudi oprezni u potrošnji.
"Ove je godine u Hrvatskoj bio znatno manji broj turista, a pala je i domaća potrošnja. Kod potrošača vlada neizvjesnost, svi se pitaju koliko će ovo još trajati. Zato su građani i znatno oprezniji u potrošnji i više štede", objašnjava za Index makroekonomist Goran Šaravanja.
Goran Šaravanja
Korona je promijenila strukturu potrošnje: Raste kupnja lijekova i online trgovina
Kod mnogih građana potrošnja se, kažu i trgovci, već svela na kupnju samo najosnovnijih proizvoda. Drugim riječima, kupuje se, kako se to obično kaže, "samo kruh i mlijeko".
"Manji je broj kupaca, a manja je i košarica. Struktura potrošnje se promijenila pa u njoj sada dominiraju pekarski proizvodi i svježa roba poput mesa, voća i povrća, te pakirana roba domaćih proizvođača. S druge strane, manje se kupuju pojedina trajna dobra", ocjenjuje za Index direktor trgovine Lonia Drago Munjiza.
Drago Munjiza
Osim toga, u koronakrizi je znatno porasla prodaja farmaceutskih proizvoda i higijenskih potrepština, a pravi skok ostvarila je online trgovina. To potvrđuju i podaci DZS-a, prema kojima je trgovina preko interneta ili pošte u rujnu bila osam posto veća nego u istom lanjskom mjesecu, dok je prodaja farmaceutskih i higijenskih proizvoda u istom razdoblju porasla 5.9 posto. Skroman rast u rujnu, 1.7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, bilježi i prodaja pojedinih kućanskih aparata poput video i audio opreme.
"Kupuje se samo ono što je doista potrebno", ističe Šaravanja.
Lockdown plaši potrošače, kupci smanjuju potrošnju i stvaraju zalihe
"Do kraja godine, uslijed pojačane nesigurnosti i neizvjesnosti, pada potrošačkog optimizma, suzdržavanja od potrošnje, kao i smanjene turističke potrošnje, očekujemo nastavak negativnih godišnjih stopa rasta", poručuju analitičari Raiffeisena u svojoj novoj dnevnoj analizi prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj.
I sami trgovci ovu godinu smatraju vrlo teškom za trgovinu. U ovakvim je uvjetima, kažu, teško očekivati i povećanu potrošnju u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana. Ipak, dodaju, puno toga će ovisiti o tome hoće li se hrvatsko gospodarstvo ponovno "zaključavati", što će ovisiti o epidemiološkoj situaciji.
"Već i samo spominjanje lockdowna utječe na potrošače. S jedne strane suzdržavaju se od kupnje svega što nije nužno, a s druge strane počinju stvarati zalihe osnovnih proizvoda", upozorava Munjiza.
Trgovci puno očekuju od porezne reforme, ali ekonomisti kažu da oporavak neće biti brz
Unatoč neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja događaja s koronakrizom, trgovci se nadaju da će sljedeća godina donijeti oporavak trgovine. Munjiza pritom podsjeća da je vlada povećala minimalnu plaću, kao i da kreću izmjene u sustavu poreza na dohodak te poreza na dobit.
"Sve će to osloboditi znatna sredstva koja će se vjerojatno dijelom preliti u osobnu potrošnju", ističe Munjiza.
Ipak, dodaje, nitko u ovom trenutku ne može znati kako će se razvijati pandemija koronavirusa. O tome će, u konačnici, ovisiti i sljedeća turistička sezona, a time i potrošnja turista.
Šaravanja, pak, kaže da će potrošnja kućanstava ovisiti o gospodarskom oporavku, a brz oporavak od koronakrize ne očekuje. Ne želi procjenjivati koliko će nam trebati za povratak na pretkrizne razine, no jasno je, kaže, da će to trajati.
"Već i prije drugog vala koronavirusa bilo je očito da neće biti brzog oporavka, a sada, nakon što je drugi val krenuo, to je potpuno jasno. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, vlada prevelika neizvjesnost i to se odražava i na ponašanje kupaca", zaključuje Šaravanja.