Tko je kriv za tragediju? "Vozač koji je usmrtio curicu se žalio kuda mora voziti"

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Strašna prometna nesreća u Dugom Selu, u kojoj je poginula osmogodišnja djevojčica kad se vraćala iz škole, dovela je do prepucavanja Zagrebačke županije i Grada Dugo Selo o tome tko je kriv u kontekstu održavanja infrastrukture i regulacije samog prometa.

>>Objavljeni detalji strašne nesreće u kojoj je poginula djevojčica u Dugom Selu

>>Vozač kamiona koji je usmrtio djevojčicu pušten. Oduzeta mu vozačka

Kako je jučer izvijestio DORH, 27-godišnji vozač je vozio južnom kolničkom trakom Ulice I. savski odvojak u smjeru istoka, skrenuo udesno u smjeru jugoistoka na kolnik Rugvičke ulice, a potom udesno u smjeru jugozapada prema kolniku Ulice II. savski odvojak. Sumnja se da je tijekom skretanja desnim kotačima zahvatio djevojčicu koja je prelazila kolnik.

Neslužbeno se doznaje da je vozač odmah izašao iz kamiona i dozivao pomoć. Rezultati policijskog očevida su pokazali da je vozač kriv za nesreću. Uhićen je i slijedi mu kaznena prijava. Pušten je da se brani sa slobode.

Prepucavanja pod kim je cesta u Rugvičkoj ulici

Došlo je do rasprave između Grada i Županije oko toga kome pripada Rugvička cesta. Kako smo provjerili pretraživanjem katastra, ali i kako nam je to potvrdila Policijska uprava zagrebačka, ulice I. i II. savski odvojak pod vlasništvom su Grada Dugo Selo.

Dožupan Zagrebačke županije Elvir Kolarec kazao je kako je prometnica prešla u nadležnost Dugog Sela 2023. godine kad je izgrađen nadvožnjak. Iz Grada Dugo Selo poručili su da cesta još nije prešla pod njihovu ingerenciju te da je zasad pod županijskom ingerencijom. Ovo je pitanje bitno upravo zbog pješačke infrastrukture.

 

"Da je ista prešla u nadležnost Grada, tek u tom trenutku Grad Dugo Selo je mogao izgraditi dodatnu pješačku infrastrukturu, izvesti uspornike (ležeće policajce) te preostalu potrebnu infrastrukturu", navode iz Grada. 

Jesu li tu kamioni uopće smjeli prolaziti?

Kako su neki mediji prenijeli, mještani su govorili kako na ovom dijelu ceste kamioni nisu smjeli prolaziti, što je samo djelomično slučaj.

"U Ulici II. Savski odvojak nisu postavljeni prometni znakovi kojima bi se zabranio promet teretnim vozilima, u Ulici I. Savski odvojak postavljen je prometni znak zabrane prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 5 tona", naveli su iz policije. Inače, u Rugvičkoj ulici nema zabrane prometovanja teretnih vozila.

>>Mještani ogorčeni nakon smrti curice: "Gdje je gradonačelnik? Piše gluposti po Fejsu"

Brojni mještani kažu kako je trebalo potpuno zabraniti prometovanje kamiona ovim odvojcima. Prema riječima jednog od mještana, Mjesni odbor je pisao dopise da se tu zabrani ulaz kamionima. Neki od njih su bijesni i na gradonačelnika Nenada Paniana. "Gradonačelnik nema snage izaći pred kameru, on piše po Facebooku gluposti", kazao je mještanin Danijel za Novu TV.

Ljudi se žale što na cesti, po kojoj se vozi brže od ograničenja, nema ležećih policajaca, znakova upozorenja, svjetlosne signalizacije... 

Zašto postoji zabrana na jednom odvojku, ali ne i na drugom?

Grad Dugo Selo smo pitali zašto postoji zabrana prometa teretnim vozilima na dionici Ulice I. savski odvojak, ali ne i u Ulici II. savski odvojak. Indexu su se javili mještani koji upravo u tome vide problem.

"Grad Dugo Selo prilikom gradnje nogostupa u Ulici I. savski odvojak sa željom da istu prilagodi potrebama školske djece ograničio je promet u istoj postavljanjem znaka za zabranu prometa vozilima iznad pet tona. Za Ulicu II. savski odvojak takav znak ne postoji te istim mogu prometovati sva vozila. Također, Grad Dugo Selo planira napraviti nogostup i u toj ulici", navode.

Kao razlog zbog kojeg kamioni voze tamo gdje ne trebaju spominje se izgradnja trgovačkog centra. Jedan od mještana nam je kazao kako su problemi krenuli kad je tvrtka KTC počela s izgradnjom trgovačkog centra.

Građanin: Nesreće ne bi bilo da se izgradio pristupni put

"Ulica u kojoj je djevojčica izgubila život je sporedna ulica, koja nije namijenjena za dovoz i odvoz materijala za gigantsko gradilište poput ovog, a posebno ne za 50-60 kamiona koji dnevno prođu ulicom. Iz nekog razloga, umjesto da se taj pristupni put izgradio prije nego su krenuli radovi na gradilištu, netko je donio odluku da se dobava materijala vrši kroz ovu sporednu malu ulicu", govori nam ovaj građanin.

 

Dodaje kako se nesreća ne bi dogodila da se taj pristupni put izgradio i kako je sam vozač koji je skrivio ovu prometnu nesreću dva dana prije komentirao sa stanarima kako je apsurdno da moraju voziti kroz ovu malu ulicu.

Grad se poziva na dozvole koje nije izdao

Grad Dugo Selo nam je odgovorio kako izdaje rješenje o prekomjernoj upotrebi ceste za srednje teška i teška teretna vozila, čime se štiti infrastruktura.

"Srednje teškim i teškim teretnim vozilima smatraju se vozila ukupne mase veće od 7.5 tona i za njihovo prometovanje Grad Dugo Selo treba izdati rješenje o prekomjernoj uporabi ceste. Takvo rješenje Grad Dugo Selo izvođaču radova i podizvođačima radova na predmetnom trgovačkom centru nije izdao", objasnili su te nam nisu konkretno odgovorili na usmeno postavljeno pitanje zbog čega onda nije postojala signalizacija za takvo nešto.

Index se obratio investitoru KTC-u oko ove problematike, ali i izvođačima radova, tvrtkama ING3 Construction i MAR.  Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. 

Zašto prvo nije napravljen pristupni put?

U cijeloj priči, govore nam građani, sporno je zašto se nije pričekalo s izgradnjom pristupnog puta, umjesto da se vozi ovim cestama. Na Gradskom vijeću tek je 23. travnja donesen Zaključak o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izgradnju pristupne prometnice.

"U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole i provedbe javne nabave za odabir izvođača za izgradnju pristupnog puta. Početak izvođenja radova nije bio moguć prije nego što se provedu sve potrebne administrativne pripreme. 

Također, vjerujemo da je došlo do zabune kod dijela građana. Naime, Grad Dugo Selo je na 23. sjednici Gradskog vijeća donio odluku da se izgradnja predmetne prometnice financira komunalnim doprinosom izgradnje trgovačkog centra. Ta informacija mogla je dovesti građane u zabludu da je gradnja ceste već odobrena", kazali su iz Grada.

Iz Grada su još dodali kako su u proteklih sedam godina, između ostalog, "napravili više od šest kilometara biciklističkih staza i osam kilometara nogostupa, s tim da je u izgradnji ili se planira graditi samo u 2024. godini 3000 metara nogostupa i biciklističkih staza, a u narednom razdoblju dodatnih 2500 metara".

Kaos je u još jednoj ulici u Dugom Selu

Nije na ovom dijelu Dugog Sela jedini problem s kamionima. Problem je i u Ulici Bože Huzanića, koja je pod ingerencijom Županije. Čitatelj nam se javio i poručio kako ovom ulicom prolaze brojni kamioni koji ne bi smjeli te kako nitko ništa ne poduzima. Njegove navode smo provjerili s policijom koja je potvrdila da na većem dijelu ove ulice postoji zabrana prometovanja teretnih vozila težih od 7.5 tona.

Policija: Provodimo akcije

Iz policije su nam odgovorili da je Policijska postaja Dugo Selo od 1. siječnja 2023. zaprimila ukupno 10 dojava građana vezano za ovu ulicu, od kojih se sedam odnosilo na nepropisno parkiranje ili prometovanje teretnih automobila, dok je u navedenoj ulici utvrđeno ukupno 17 prekršaja.

Uglavnom, čini se da u Dugom Selu traje popriličan nered s teretnim vozilima, koji voze tamo gdje ne trebaju, što jasno uvjetuje i ovakve strašne nesreće. Problem je očit i s vlasničkim relacijama, kao što smo vidjeli na ovom primjeru, što također doprinosi neredu i stihiji u prometovanju.

Dugo Selo je tek jedan od primjera gradova u kojima vlada popriličan kaos po tom pitanju. Na mail smo dobili još slučajeva koji se tiču upravo zabrane prometovanja teretnih vozila koje se ne poštuju.

Ševrović: Ovdje je odgovornost regulatora

O cijeloj problematici popričali smo s prometnim stručnjakom Markom Ševrovićem, predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti.

"Ovdje je isključiva odgovornost regulatora, onoga koji postavlja pravila igre. Pravila igre nisu postavljena. Da postoje jasna kontrola i jasna pravila igre, ovakve stvari se ne bi događale.

Kad gradite trgovački centar i znate da će proći tuda na desetine tisuća teretnih vozila, zar ne bi trebao postojati pravilnik koji osigurava alternativne pravce, pravce koji se koriste da se podnese opterećenje?" govori on.

"Nekad su zabrane prekomjerne, nekad su kršenja bezobzirna"

Ističe da generalno oko ove tematike postoje suprotstavljeni interesi.

"Treba biti reda. Nekad su zabrane prekomjerne, nekad su kršenja bezobzirna. To nije crno-bijelo. Postoje zabrane koje nemaju smisla, ali i one koje imaju smisla pa ih se vozači ne drže. To je jedna siva zona", govori.

"Imate interese stanovnika koji žive u ulicama, neki ne žele da im uopće idu automobili, a oni sami prometuju kroz tuđe ulice. Tu su ljudi vrlo sebični. Nemoguće je imati gospodarsku aktivnost i zabraniti promet. Promet se mora odvijati. Mobilnost mora postojati, kako ljudi tako i dobara, gospodarskih i teretnih vozila.

Važnost kvalitetne infrastrukture

Naravno da postoji konflikt između sigurnosti i mobilnosti, on uvijek postoji. Način na koji treba odgovoriti jest kvalitetna infrastruktura. E tu nastaju problemi jer često imamo prometnice gdje nije kvalitetna infrastruktura za odvijanje teretnog prometa. Nekad imate prometnicu koja uopće nema potrebne gabarite", govori Ševrović.

Ističe kako je to posljedica višedesetljetne situacije uz koju je prostorno i prometno planiranje zapostavljeno.

"Imate hrpu nelegalno izgrađenih objekata u nekim ulicama gdje kasnije ne možete popraviti stanje, ne možete izraditi nogostupe jer je sve rađeno neplanski i stihijski. A ako zabranite promet, on će otići u drugu ulicu", kaže.

Što se tiče tranzitnog prometa, govori da su tu stvari relativno dobro regulirane.

"Imamo te pravce i mjere kojima se nastoji maknuti teške kamione. Nekad nemate alternativu pa je stvar nemoguće riješiti osim izgradnjom obilaznica. Ako uvedete zabranu, napravili ste ogromnu štetu gospodarstvu. Možete mjerama smiriti promet, primjerice da brzine kojima se vozi budu manje, najefikasnije su kamere, postoje i dodatne mjere kojima se naplaćuje korištenje ceste za teška vozila, ali ta mjera može imati negativan efekt na gospodarstvo", rekao je.

Pročitajte više