USTAVNI sud od danas radi po novom Poslovniku koji je s Ustavom usklađen tri godine nakon njegove promjene.
"Poslovnik je donesen tek sada jer se o njemu dugo raspravljalo", rekao je Hini predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol. Objasnio je da je, kao i prijašnji, napravljen po uzoru na poslovnik njemačkog Ustavnog suda.
Poslovnik kojim se uređuje unutrašnje ustrojstvo suda i postupanje s podnescima donesen je početkom studenoga na sjednici Ustavnog suda, a na snagu je stupio danas.
Poslovnikom je uglavnom institucionalizirana dosadašnja praksa suda u postupanju s podnescima građana i, po mišljenju dopredsjednice suda Jasne Omejec, za građane je najvažniji dio u kojem je uobičajena praksa pretočena u pisana pravila.
Poslovnikom je pojačana uloga sudaca i sjednice suda u odnosu na predsjednika suda tako da je pri donošenju ustavnopravnih odluka predsjednik samo prvi među jednakima. S druge strane pojačana je i jasno razgraničena njegova uloga u upravljanju sudom.
Novost vezana uz jačanje uloge sudaca je i da se odluka mora objaviti u Narodnim novinama kada to zatraži sudac koji je u nekom predmetu izdvojio mišljenje.
Poslovnikom se osigurava i javnost rada suda, između ostalog i nazočnošću novinara na sjednicama suda, po čemu je taj sud iznimka i u svjetskim razmjerima.
Novost je da će akreditirani novinari morati potpisati izjavu kojom se obvezuju na čuvanje tajnosti osobnih podataka fizičkih osoba, nekih podataka o pravnim osobama i drugim strankama iz ustavnih tužbi koji su im dostupni na sjednici suda.
Prijedlog da se u Poslovniku upotrebljava termin sudac-sutkinja nije prošao. Argument većine bio je da tako nešto nije previđeno Ustavom, dok su oni koji su podržali taj prijedlog smatrali da bi Ustavni sud na taj način osobnim primjerom doprinio oživotvorenju Ustavom proklamirane ravnopravnosti spolova. Ni sve četiri sutkinje nisu glasovale za taj prijedlog. Dvije su, naime, bile protiv.
Zahvaljujući novom Poslovniku po prvi će puta od 1963., od kada u Hrvatskoj postoji Ustavni sud, dokumentacija suda starija od 10 godina biti pohranjena u Državnom arhivu.
Ustavom iz 2000. broj ustavnih sudaca povećan je s 11 na 13.
Sud djeluje kroz dva šesteročlana vijeća za rješavanje ustavnih tužbi. Vijeća u šesteročlanom sastavu odlučuju i o žalbama protiv odluka Državnog sudbenog vijeća.
Postoji i stalno tročlano Vijeće koje obustavlja postupke ili odbacuje ustavne tužbe kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, i četiri tročlana vijeća za rješavanje izbornih sporova.
Novost je da će umjesto dva dopredsjednika sud ubuduće imati jednog zamjenika predsjednika suda koji se bira na dvogodišnji mandat.
Mandat predsjednika suda traje četiri godine, a za predsjednika se može kandidirati svaki ustavni sudac. Izabran je onaj koji tajnim glasovanjem dobije većinu glasova svih sudaca.
Četverogodišnji mandat sadašnjem predsjedniku suda ističe početkom prosinca, a nekoliko je sudaca već ponijelo kandidature za to mjesto.