Turudić kaže da "niz zemalja" nema EU tužitelje. Pogledajte koliko ih stvarno nema

Foto: Borna Filic/PIXSELL

HRVATSKI sabor jučer je izabrao Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika na mandat od četiri godine. Turudić, koji će u svibnju zamijeniti aktualnu šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj-Šipek, danas je na N1 televiziji govorio i o Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).

"Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo. Postoji niz europskih zemalja koje to nemaju. One funkcioniraju, a mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka. EPPO se brine o financijama Europske unije. Mislim da se prenaglašava ta njihova moć", rekao je Turudić o tijelu koje je pokrenulo istrage protiv niza bivših ministara.

>> Turudić: Nisu nam trebali europski tužitelji, brojne zemlje to nemaju i bolje im je

Što je EPPO?

Ured europskog javnog tužitelja u RH (EPPO) otvoren je 1. lipnja 2021. godine, a riječ je o prvom samostalnom uredu europskog javnog tužitelja, zaduženog za provođenje istraga i procesuiranje kaznenih djela koja utječu na proračun EU.

EPPO istražuje subvencijske prevare, pranje novca, različite zlouporabe i prekogranične kružne prevare. Prije nego što je započeo s radom, istrage takvih kaznenih djela mogla su provoditi isključivo nacionalna tijela, čije ovlasti prestaju na nacionalnim granicama.

Slično tome, tijela EU koja su mu prethodila, poput Europskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF), Europola i Agencije Europske unije za kazneno pravosuđe (Eurojust), nemaju ovlasti pokretati kaznene istrage ni provoditi kazneni progon. EPPO to može.

Ured europskog javnog tužitelja pridonosi uklanjanju tih nedostataka i suzbijanju kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU.

Samo tri zemlje odbile sudjelovati

Od 27 država članica EU, 22 trenutno sudjeluju u EPPO-u. Do sada je samo Mađarska protiv toga, dok su Poljska i Švedska u procesu priključivanja EPPO-u. 

Poljska je, nakon Tuskove izborne pobjede, najavila da će otvoriti Ured europskog javnog tužitelja, dok je Švedska vlada to odlučila u siječnju 2024.

Danska i Irska imaju opt-out (izuzeće od provedbe prava EU) iz područja slobode, sigurnosti i pravde, zbog čega nisu ni trebale sudjelovati u EPPO-u.

Iako se nije pridružila EPPO-u, Mađarska je u travnju 2021. godine dogovorila suradnju s EPPO-om kako bi se olakšala pravosudna suradnja i strateška razmjena informacija. Istu stvar je napravila i Danska u kolovozu 2023. godine.

EPPO-u su se pridružile Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

EPPO istražuje prevare veće od 10 tisuća eura

EPPO provodi prekogranične istrage prevara povezanih sa sredstvima EU čiji iznos premašuje 10 tisuća eura ili prekogranične prevare u području PDV-a koje su izazvale štetu veću od 10 milijuna eura.

Pritom blisko surađuje s nacionalnim tijelima, ali i s Eurojustom i Europolom.

EPPO ima dvoslojnu strukturu, tj. središnju i nacionalnu razinu. Središnja razina sa sjedištem u Luxembourgu sastoji se od glavnog europskog tužitelja i kolegija tužitelja. Na mjesto prve glavne europske tužiteljice 2019. godine je izabrana Laura Codruţa Kövesi.

Šefica Ureda u Hrvatskoj je bivša ravnateljica USKOK-a

Nacionalna razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja i stalnih vijeća. Delegirani europski tužitelji, koji potječu iz 22 zemlje EU koje sudjeluju u EPPO-u, odgovorni su za provedbu kaznenih istraga i kaznenog progona. Djeluju potpuno neovisno o nacionalnim tijelima.

Jedna od njih je i hrvatska tužiteljica EPPO-a Tamara Laptoš. Ona je bivša ravnateljica USKOK-a i bivša zamjenica glavne državne odvjetnice.

Bila je tužiteljica u dva slučaja protiv bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca, a zatim i u slučaju protiv Ive Sanadera u aferi Hypo.

Laptoš je izabrana na mandat od 6 godina. Nakon isteka ne može se kandidirati za drugi mandat, ali mandat može biti produljen za dodatne 3 godine.

Kazneno djelo EPPO-u može prijaviti svatko (građani EU ili građani zemalja izvan EU, fizičke ili pravne osobe) ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je počinjeno kazneno djelo koje utječe na financijske interese EU.

Kako prijaviti kazneno djelo EPPO-u?

Čim imate opravdane razloge za sumnju da je počinjeno kazneno djelo protiv financijskih interesa EU, to možete prijaviti EPPO-u.

Popratne dokaze niste dužni dostaviti ako nisu dostupni. 

Važno je napomenuti da EPPO nije nadležan za kaznena djela koja ne utječu na financijske interese EU. Takva kaznena djela trebate prijaviti nadležnom nacionalnom tijelu.

Kaznena djela možete prijaviti ovdje.

Pročitajte više