METEOROLOZI za ovo ljeto najavljuju mogućnost ekstremnih temperatura, što znači i povećanu opasnost od suše, ali i više potencijalnih požara. Vatrogasci se tako pripremaju za nadolazeće ljeto u kojemu će ih, po svemu sudeći, čekati znatno veći broj intervencija nego prijašnjih godina.
“Vremenske prilike uvelike utječu na izbijanje i širenje požara raslinja. Zbog povoljnih vremenskih uvjeta u proljeće smo imali manje požara otvorenog prostora. Ako vremenske prilike ovog ljeta odu prema ekstremnim temperaturama u kombinaciji s jakim vjetrom, svakako možemo očekivati požare na priobalju, ali i u unutrašnjosti”, kazali su nam iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Proteklih su dana, pak, najviše posla imali u intervencijama oko poplava pa je tako od 14. do 19. svibnja Državni vatrogasni operativni centar 193 zabilježio ukupno 1829 različitih vatrogasnih intervencija u kojima su ukupno angažirana 5224 vatrogasca s 1761 vatrogasnim vozilom.
>> Više od 5000 vatrogasaca borilo se protiv poplava, bili na 1829 intervencija
Prošle godine izgorjelo preko 250 posto površine više nego 2021.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, prošlogodišnja požarna sezona je u odnosu na 2021. godinu bila operativno više zahtjevna čemu su najviše išle u prilog vremenske prilike, a velik broj požara zabilježen je već do kraja svibnja. Tako je u usporedbi s istim razdobljem 2021. zabilježeno 74.08 posto više požara na otvorenom prostoru, a samo broj požara raslinja veći je za čak 97.53 posto. S povećanjem broja požara povećala se i izgorena površina i to za čak 257.68 posto.
Prema dosadašnjim podacima, od početka godine pa do sredine listopada 2022. godine zabilježeno je 9862 požara, što je za 25.22 posto više nego u 2021. godini kada ih je u istom razdoblju bilo 7876. Samo požara raslinja zabilježeno je 7665, što je više za 48 posto u odnosu na 5179 požara u 2021.
Od početka ove godine pa do travnja, Vatrogasno operativno središte Hrvatske vatrogasne zajednice evidentiralo je 10.116 intervencija, od čega je trećina bila požarnih, a ostale intervencije bile su tehničke, uključujući sve vrste spašavanja u objektima, prometu i na otvorenom te ostale intervencije.
Priobalje daleko najugroženije tijekom ljeta
Do sada je u ovoj godini evidentirano 3750 požara od čega su većina bili požari na otvorenom. Uspoređujući 2021. i proteklu godinu, može se zamijetiti povećanje djelovanja zračnih snaga i to za nešto više od osam posto.
Kada je riječ o požarima, tijekom ljetne sezone najugroženije je priobalje gdje su prošle godine buknuli najveći požari. Tako su prošle godine najveći zabilježeni u Puli, na Pašmanu, Dinari te kod Zatona gdje je opožarena površina bila preko tri tisuće hektara. Ipak, najtragičniji požar zbio se kod Orašca gdje je poginuo jedan vatrogasac.
Istra prošlog ljeta zabilježila značajan porast intervencija
Zapovjednik Javne vatrogasne postaje Pula, Ivica Rojnić, kaže da su prošle godine imali znatan porast intervencija te da je očigledno da se klima mijenja.
“Lani smo na području Istre imali 14 zahtjeva za korištenjem kanadera i air-tractora što nismo imali u zadnjih deset godina. Na području Puljštine imali smo ukupno 1012 intervencija, od čega 403 požara, a od toga 262 požara otvorenog prostora. Opožarena površina iznosila je 314.79 hektara”, kaže Rojnić.
Ipak, ističe da je ova godina počela puno povoljnije nego protekla, a sve zato što je bilo puno više padalina.
“Sada smo na trećini broja intervencija u odnosu na proteklu godinu. Lani smo već u proljeće imali kanader iznad Istre. Već je onda bilo puno opožarenih površina. Za sada je, uslijed vremenskih prilika, ova sezona pogodnija. Za ostatak sezone tek ćemo vidjeti, a to najviše ovisi o vremenu. Sezona sama po sebi nosi sušna razdoblja”, kaže.
Uz vremenske neprilike koje imaju iznimno velik utjecaj na izbijanje požara, Rojnić navodi i ljudski faktor.
“U najvećem slučaju požari koji se događaju na otvorenom prostoru djelo su čovjeka, a proizlaze iz nemara, nepažnje, a možda i namjerno. Tek dio njih uzrokovan je tehničkim kvarovima ili vremenskim neprilikama poput udara groma.
Najčešći uzroci su opušci i loženje na otvorenom, spaljivanje granja, roštiljanje. Potrebno je izbjegavati sve ono što može zaiskriti i uzrokovati požar, a posebice paljenje vatre na područjima koja nisu očišćena te u šumama. Njih tijekom sušnih razdoblja može zapaliti jedna iskra”, kaže Rojnić.
Vatrogasci do nedavno prijetili prosvjedom
Koncem travnja predstavljeni su uvjeti koji su nalagali da se do trećeg svibnja u Narodnim novinama objavi Pravilnik o koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca. U suprotnom su zaprijetili prosvjedom.
Kako su istaknuli tada, “pravilnik koji regulira minimalna prava profesionalnih vatrogasaca trebao je biti donesen još 2020. godine, u roku šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona o vatrogastvu, no, unatoč svim naporima, to se nije dogodilo. Profesionalni vatrogasci dvije su protupožarne sezone odradili neuređenog sustava plaća i u (ne)milosti lokalne samouprave”.
Naime, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika sudjelovao je u izradi prve verzije Pravilnika, ali ga je Ured za zakonodavstvo vratio na doradu, jer su u Pravilniku bili i dodaci na plaću za posebne uvjete rada i drugi.
“Zakon o vatrogastvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020, propisao je rokove za donošenje podzakonskih akata - šest mjeseci za pravilnik o koeficijentima i šezdeset dana za uredbu o dodacima za posebne uvjete rada.
Do sada ništa od navedenog nije doneseno, pa su naši sindikalni povjerenici u vatrogastvu zaključili da nam preostaje organiziranje sindikalnih akcija, konkretno prosvjed radi skretanja pozornosti javnosti na probleme u vatrogastvu te pritiska na vladu radi rješavanja pitanja minimalnih plaća profesionalnih vatrogasaca u Hrvatskoj", objavio je sindikat tada.
U međuvremenu je dogovor postignut pa je tako u Narodnim novinama objavljen dugoočekivani Pravilnik o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova. Uz plaće profesionalnih vatrogasaca, problem su i plaće sezonskih koji se žale na plaću od svega 700 eura, ali i pad zainteresiranosti za ovaj posao.
>> Sve je manje sezonskih vatrogasaca. Mjesečna plaća im je 700 eura
"Mi ove godine imamo dosad prijavljena četiri sezonca, koji su radili i prošle godine. I nedostaju nam još dva, s tim da je jedan vozač. Znači, samo je jedan vozač - a kako će on sam cijelo ljeto, četiri mjeseca ići na mjesto požara?" rekao je početkom travnja za HRT Matija Karlo Valinčić, šef DVD-a Vodice.
"Mi za sezonu trebamo spremiti pet, šest sezonaca obično, ali ja ne znam do 1. lipnja hoće li ti ljudi meni doći. Ako im iskrsne bolji posao, ljudi će otići na bolji posao", kazao je zapovjednik DVD-a Ervenik Sandro Kanazir.
Poslovi u turizmu preuzimaju i vatrogasna zanimanja
Uz male plaće, zapovjednik Rojnić ističe još jedan problem. Naime, usporedno s razvijanjem turizma na hrvatskom priobalju, razvijaju se brojni novi poslovi koji garantiraju bržu i veću zaradu tijekom ljetne sezone. To je ujedno i jedan od razloga pada zanimanja za ovim poslom.
“Turizam postepeno preuzima sve druge grane zanimanja. Na području Puljštine još uvijek ima interesa za zapošljavanje u Javnoj vatrogasnoj postrojbi, ali uz njih djeluju i dobrovoljna društva, kojih je na području Puljštine devet.
Interes za vatrogastvo pomalo opada, Pula je najveći grad u županiji pa interesa još i postoji. Manji gradovi u Istri već imaju problema sa zapošljavanjem vatrogasaca i stvaranjem novih članstava u dobrovoljnim društvima. Ljudi bi se možda i bavili time, ali u sezoni svatko traži svoj komad kruha i veće plaćeno zaposlenje”, kaže.
Također, kaže da postoje velike razlike između sezonskog i profesionalnog vatrogasca, ali i da profesionalni vatrogasci početnici s uključenim noćnim radom, radom vikendima i blagdanima imaju plaću oko tisuću eura.
“Postoji dosta velika razlika između stalnog i sezonskog vatrogasca. Sezonski ne mora završiti vatrogasnu školu, dovoljno je da bude član vatrogasnog društva. Njihove plaće nisu iste svagdje. Početna plaća profesionalnog vatrogasca kreće se oko nekih 1000 eura, što uključuje blagdane, rad vikendom i noćne smjene”, kaže Rojnić.
Počinju pripreme za sezonu i povećanje broja intervencija
U Hrvatskoj djeluje 1760 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 34 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu, 75 javnih vatrogasnih postrojbi, 26 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu i četiri Intervencijske vatrogasne postrojbe Hrvatske vatrogasne zajednice, što čini ukupno 1 899 operativnih vatrogasnih postrojbi.
U vatrogasnim postrojbama raspoloživo je 34.854 vatrogasca, 791 operativnih u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i profesionalnim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu.
Iz Hrvatske vatrogasne zajednice kažu da je tijekom glavnog napora požarne opasnosti, na priobalju planirano stacioniranje 1449 profesionalnih vatrogasaca u 39 javnih vatrogasnih postrojbi priobalnih županija, s 3135 dobrovoljnih vatrogasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava priobalnih županija, 55 vatrogasaca pripadnika Intervencijske vatrogasne postrojbe HVZ-a u kojoj je u tijeku zapošljavanje novih vatrogasaca koji će biti angažirani do početka požarne sezone, 75 vatrogasca s 32 vozila iz kontinentalnog dijela RH redovito dislociranih na 15 mjesta te do tisuću sezonskih vatrogasaca, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava s priobalja.
“Dislokacije vatrogasaca osigurat će se na Brijunima, Ugljanu - Kukljica, Dugom otoku - Božava, Divuljama, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Mljetu, Korčuli, Dubrovniku, Pelješcu i Oklaju, a ovisno o potrebama i na drugim lokacijama. Za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države na raspolaganju će biti oko 900 vatrogasca s oko 170 vatrogasna vozila”, poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Evo što učiniti da do požara ne dođe
Iz Hrvatske vatrogasne zajednice pozivaju građane na poduzimanje svih preventivnih aktivnosti koje oni sami mogu provesti kako ne bi došlo do požara.
“Savjetujemo da ne spaljuju biljni otpad, već da ga kompostiraju. Ne bi smjeli paliti vatru na otvorenom. Ako koriste vanjske roštilje, nakon završetka pripreme hrane treba pogasiti žar vodom. Okućnice treba očistiti od suhog raslinja te drvnog i ostalog zapaljivog otpada kako bi spriječili širenje požara prema objektu.
Kako bi olakšali obavljanje vatrogasne intervencije, a pogotovo u turističkoj sezoni, kada svi naši gradovi na obali imaju problema s parkingom, ne smije se parkirati vozila na vatrogasne prilaze i protupožarne putove.
Ako građani primijete požar ili dim, odmah trebaju zvati vatrogasce na 193 ili Centar 112. Jasno trebaju navesti na kojem području ili adresi je nastupio događaj. Dežurnom operativnom vatrogascu trebaju odgovoriti na sva pitanja i držati liniju slobodnom nakon poziva, ako vatrogasci zatrebaju dodatne informacije”, poručuju.