Prema istim izvorima, na konferenciji će se pokušati dogovoriti zajednička ministarska izjava na tu temu, koja bi odlukama dala političku težinu, ali njezino usvajanje je upitno. Uzrok je tradicionalno razmimoilaženje Rusije sa zemljama zapadne demokracije oko tumačenja preuzetih obveza s Istanbulskog summita iz 1999., odnosno potrebe povlačenja ruskih vojnika iz zemalja poput Gruzije i Moldavije.
Gotovo nijedan skup OESS-a, bilo summit bilo ministarska konferencija, već godinama ne može proći, a da najveći problem ne bude neka od zemalja u sferi ruskih interesa.
Nakon višegodišnjih snažnih neslaganja oko Čečenije, prošle je godine glavna tema bila Gruzija i prisilni odlazak predsjednika Eduarda Ševardnadzea nakon dugih prosvjeda zbog rezultata izbora obilježenih prijevarama.
U Sofiji će gotovo sve biti isto, s dvije razlike - u pitanju je Ukrajina, a kriza još nije okončana. I ponovno je Rusija u sukobu sa Zapadom, jer bezrezervno podupire proruskog ukrajinskog predsjedničkog kandidata Viktora Janukoviča, a protivi se zahtjevu prozapadnog oporbenog čelnika Viktora Juščenka za ponavljanjem drugog kruga izbora.
"To će biti velika tema sastanka", izjavio je jedan zapadni diplomat u Sofiji. "Ukrajina je prototip problema koje imamo u OESS-u s Rusijom i zemljama ZND s jedne, odnosno EU-a i SAD-a s druge strane", dodao je.
Vruća se rasprava očekuje i oko prijedloga Palestinaca, koji su od OESS-a, na temelju afganistanskog primjera, zatražili pomoć pri organiziranju predsjedničkih izbora i priznavanje statusa mediteranskog partnera. Njihov zahtjev, vjerojatno zbog mogućnosti preslikavanja iste situacije u Iraku, apsolutno podupire SAD, ali mu se protivi Moskva zbog vlastitih interesa.
Oko tih se stvari očekuju burne rasprave na marginama konferencije i na sastancima usuglašavanja tekstova dokumenata, a zbog vrlo teško uskladivih stajališta može se očekivati da Sofijska konferencija završi tek neslužbenim opaskama predsjedatelja, jer su izgledi za postizanje jedinstvene završne ministarske izjave vrlo mali. Iz istih su razloga bez završne izjave završili ministarski sastanci u Beču 2000., što je tad bio presedan, te prošle godine u Maastrichtu.
Ministri će govoriti i o ilegalnoj trgovini ljudima, s posebnim naglaskom na zaštitu djece žrtava te trgovine, te o problemima netolerancije, diskriminacije i antisemitizma, uz mogućnost da, ako se uspiju dogovoriti, donesu odluku o uspostavi posebnog panela eminentnih osoba koji bi se bavio tim temama.
Jedna od tema trebao bi biti i izbor novog glavnog tajnika krovne europske sigurnosne organizacije, jer Janu Kubišu istječe mandat. No informacije iz diplomatskih krugova govore da je među zemljama članicama nastala podjela između mogućih kandidata za taj položaj koja je toliko snažna da su mali izgledi da OESS dobije novog čelnika već u Sofiji.
O Hrvatskoj, ni o cijeloj regiji jugoistočne Europe, u Sofiji neće biti riječi, doznaje se iz hrvatskih diplomatskih krugova. Nakon što je posljednja ministarska konferencija u Nizozemskoj donijela zajedničku "Izjavu o jugoistočnoj Europi kao o regiji suradnje", to područje više nije tema interesa skupova na vrhu OESS-a, ustvrdili su isti izvori.
Hrvatsku će na konferenciji predstavljati ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji će se sudionicima petminutnim govorom obratiti u ponedjeljak, prvog dana rada konferencije.
Osim sudjelovanja u radu konferencije, iz diplomatskih se izvora doznaje kako se planira niz bilateralnih Žužulovih sastanaka, između ostalog s kolegama iz Belgije, Mađarske, Švedske, Španjolske i Portugala, dok su još neki u pripremi.