U POVODU obilježavanja Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti, danas je održana svečana donacija petnaest pokretnih spirometara koje je GlaxoSmithKline, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, donirao zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.
Svečanost uručenja održana je u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Direktor farmaceutske kompanije GlaxoSmithKline Dario Naletilić uručio je pokretne spirometre predstavnici ravnatelja dr. Gordani Pavan te izjavio kako vjeruje da će donirani spirometri pomoći u ranom otkrivanju KOPB-a - bolesti od koje je u 2000. godini umrlo čak 2,74 milijuna ljudi u svijetu.
Pokretne spirometre dobile su bolnice u Puli, Klenoviku, Gospiću, Našicama, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Vinkovcima, Zadaru, Šibeniku, Virovitici, Zaboku, Dubrovniku, Novoj Gradiški, KB "Sestre Milosrdnice" u Zagrebu, KB Split i Lječilište "Veli Lošinj".
Nakon svečanosti uručenja, održan je stručni skup na temu ovogodišnje poruke Svjetskog dana KOPB-a koja glasi "Nove spoznaje o KOPB-u pružaju bolesnicima mogućnosti za preživljavanje". Sudionici su bili vodeći hrvatski pulmolozi: Prof. dr. Fadila Pavičić - KB Jordanovac, doc.dr. Miroslav Samaržija - KB Jordanovac, pof.dr. Neven Tudorić - KB Dubrava i dr. Danijela Štimac - Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je dugotrajna multi-komponentna bolest koju obilježava upala u dišnim putovima. KOPB se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah: kronični bronhitis i/ili emfizem povezan s otežanim prolazom (opstrukcijom protoka) zraka. Bolest se može spriječiti i liječiti, ali se kod kasnog otkrivanja ne može potpuno izliječiti.
Najčešći simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i nedostatak zraka. Najmanje 10 posto svjetske populacije iznad 40 godina starosti boluje od KOPB-a. Istraživanja pokazuju da se bolest u nekim zemljama širi brže u žena nego u muškaraca, mijenjajući dosadašnju percepciju KOPB-a kao "bolesti pušača".
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od KOPB-a i globalno je bolest rangirana kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti, uz bok HIV/AIDS-u, pa ipak 75 posto slučajeva KOPB-a u općoj populaciji ostane nedijagnosticirano, prema studiji provedenoj u Europi. Isto tako WHO procjenjuje da je 2000. godine u svijetu 2,74 milijuna ljudi umrlo od posljedica KOPB-a.
KOPB je jedini veliki kronični uzrok smrti koja je u porastu u razvijenim zemljama, a relativno je nepoznata, unatoč tome što od te bolesti svake godine obole milijuni ljudi. Najveći faktor rizika za nastanak KOPB-a je pušenje cigareta. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od ove bolesti je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Ostali rizični faktori uključuju naslijeđe, pasivno pušenje, izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu te dječje respiratorne infekcije.
Kronični kašalj i iskašljavanje te zaduha i otežano disanje već i pri najmanjem fizičkom naporu svrstavaju se u najčešće simptome koji karakteriziraju KOPB. Svi oni se razvijaju postepeno tijekom godina i bolesnici ih često zanemaruju sve dok njihov intenzitet i težina ne postanu takvi da značajno ugrožavaju kvalitetu života bolesnika. Iz tog razloga se najčešće i kasni s postavljanjem dijagnoze što otežava terapiju, a isto tako i prognozu bolesti.
Jedan od velikih problema za oboljele od KOPB-a su "egzacerbacije", koje imaju ozbiljan utjecaj na kvalitetu života te su vrlo čest uzrok hospitalizacija. Egzacerbacije su iznenadna pojačanja u simptomima bolesti, koja ne samo da mogu oboljelog ostaviti bez daha, već isto tako mogu uzrokovati zbunjenost, groznicu i kroničnu nesvjesticu.
Najnoviji dokazi pokazuju da ponovljena incidencija egzacerbacija i povećanje učestalosti KOPB simptoma vodi k bržem pogoršanju zdravlja i eventualnoj smrti uzrokovane ovom bolešću, s nedavnim pronalascima koji pokazuju da čak i do 43 posto oboljelih primljenih na hospitalizaciju zbog događaja uzrokovanog egzacerbacijom, umre unutar godine dana.
Spirometrija se smatra "zlatnim standardom" za postavljanje dijagnoze. Na temelju dobivenih vrijednosti određuje se i stupanj težine bolesti (rizični, blagi, umjereni, teški i vrlo teški KOPB) i adekvatna terapija za svaki stupanj. Učinkovito liječenje obuhvaća nekoliko važnih stvari: procjenu i praćenje KOPB-a - najbolje pomoću spirometrije, smanjenje faktora rizika - prestanak pušenja u svako doba ima pozitivan učinak, liječenje stabilne KOPB farmakološkim i nefarmakološkim mjerama i liječenje akutnih pogoršanja bolesti.