Screenshot: HRT
Hrvatsko zdravstvo u posljednje vrijeme susreće s nizom poteškoća. Ogromne gužve kod liječnika, apsurdno dugo čekanje na preglede i odlazak mnogobrojnih liječnika iz zemlje samo su dio problema s kojima će se, kad-tad, morati početi baviti.
Uz to, hrvatsko zdravstvo proteklih je tjedana potresao i skandal s liječenjem djece oboljele od neuroblastoma u Klaićevoj bolnici u Zagrebu. Podsjetimo, sedmero malih pacijenata u dječjoj bolnici nisu mogli dobiti lijek koji bi im pomogao zbog administrativnih i pravnih zavrzlama unutar zdravstvenog sustava. Ministarstvo se od pritiska javnosti branilo osnivanjem povjerenstva koje je trebalo odlučiti kojoj djeci se lijek može dati, a kojoj ne. Povjerenstvo je na kraju odlučilo kako pravo na lijek ima dvoje od sedmero djece.
Što o svemu ovome, i ostalim problemima u zdravstvenom sustavu Hrvatske, kaže ministar Kujundžić?
Hrvatska godišnje za zdravstvo izdvaja 750 eura. Slovenija 1.500, Italija 1.900, Njemačka 3.500 eura. Od Hrvatske manje izdvajaju Bugarska i Rumunjska. Hrvati u prosjeku troše 900 eura godišnje za zdravstveno. Ovo se može riješiti dodatnim zaduživanjem države ili povećanjem cijena zdravstva, rekao je na početku emisije voditelj Aleksandar Stanković.
Ministar smatra da je hrvatski zdravstveni sustav na zavidnoj razini i da ne zaostaje za bilo kim u svijetu. Ipak, priznaje da se s ovakvim načinom financiranja ne može dalje. Rješenje ne vidi u dodatnom zaduživanju, nego u povećanju izdvajanja za zdravstvo.
"Ovih 15 i pol posto koji se plaćaju iz plaće ne treba povećavati.Treba razmisliti o povećanju dopunskog i uvođenju dodatnog osiguranja", kaže ministar. Također smatra da je slovenski model zdravstvenog osiguranja dobar i da bi Hrvatska trebala učiti od zemalja koje imaju uređeniji sustav.
Skuplje zdravstvo
"Ne možemo oporezivati samo rad. Moramo oporezivati i imovinu, kapital. Ako su to uspjeli napraviti drugi, ne vidim zašto ne bismo uspjeli i mi. Ako svugdje pomalo uzmemo, možemo nadoknaditi deficit. Zdravstvo u svijetu svake godine poskupljuje pet do deset posto. Trebamo razgovarati realno, ne populistički nego brojevima", kaže ministar.
"Većina misli da im pravo na zdravstvo pripada po nekoj duhovnoj i socijalnoj kategoriji je u krivu. Na samoj racionalizaciji možemo vrlo malo uštedjeti. Izdvajamo puno manje plaće za zdravstvene radnike. I zbog toga će najkvalitetniji ljudi otići iz Hrvatske", govori.
Država bi godišnje trebala platiti oko četiri milijarde kuna za osobe koje su oslobođene plaćanja doprinosa. Trenutno država plaća oko polovice tog iznosa.
"Obveza je države da to plati. Mi očekujemo da će država to platiti, bez obzira na poteškoće. To su dugovi koji su sada narasli na osam milijardi kuna. To će se plaćati sukcesivno jer ovako dalje ne ide. Sustav se ne smije urušiti", rekao je Kujundžić.
Dogovor o načinima na koje će se regulirati plaćanje zdravstvenog osiguranja, ministar očekuje do kraja godine.
Nesklad obveza i prava u zdravstvu
"Što se tiče čekanja, čeka se svagdje. Mi nismo ni najgori ni najbolji. U EU Hrvati najmanje izdvajaju iz vlastitog džepa za zdravstveno osiguranje. Imamo dva osnovna problema: moramo sačuvati ljude i riješiti problem prihoda. Bez toga ne možemo dalje. Sve drugo su fraze i populizam koji, nažalost, koristimo svi", govori Kujundžić.
Povećanje redova za magnetnu rezonancu se povećalo za čak 40 posto u Hrvatskoj. Ministar tvrdi da je čak 86 posto pregleda ovom metodom nepotrebno. Zbog toga, tvrdi, prioritetne liste dobar način rješavanja ovog problema.
"Pripremaju se mjere razvidnosti, ali nećemo preko noći uvoditi sankcije", govori ministar.
Odlazak liječnika
Iz Hrvatske je otišlo više od 500 liječnika u posljednje četiri godine.
"Mi to ne možemo spriječiti. Liječnika manjka u svim zemljama. Mi moramo naći da stimuliramo liječnike da ostanu. Česi su to riješili prije godinu na način na su liječnicima dvostruko povećali plaće. Zakonom ćemo regulirati stimuliranje liječnika prema radu. Uveli smo već kontroling i zagovaram nagrađivanje onih koji rade više i znaju više. Na taj način ćemo i zadržati one najbolje", tvrdi Kujundžić.
Protiv ove mjere, tvrdi ministar, bune se oni koji manje rade.
"Medicina je egzaktna. Svagdje u svijetu je standardizirana i ne treba izmišljati toplu vodu", kaže ministar.
Kujundžić smatra da bi se u prevenciju odlaska liječnika trebala uključiti i lokalna zajednica.
Odnos liječnika prema pacijentu
"Kad učim studente uvijek im kažem da ne smiju pogriješiti u ljudskom odnosu. Ali na toplini i lijepim riječima ne možete se vaditi na nerad", govori ministar. Također smatra da većina liječnika dobro komunicira s pacijentima.
Liječnici mogu raditi dva posla. U bolnicama i privatnim ordinacijama.
"Ako čovjek radi korektno i kvalitetno svoj posao, ne vidim zašto on ne bi mogao raditi i privatno. Ti modeli su se pokazali dobri u drugim zemljama", kaže.
Prije nekoliko mjeseci ministar je nespretno izjavio da jedan svećenik vrijedi kao 20 liječnika.
"Govorio sam o terminalnim fazama bolesti. Tada je pomoć svećenika i te kako dobra, pomaže pacijentu da miran umre, ali i obitelji da se s tim nosi. To je izvađeno iz konteksta i osobno mogu svjedočiti da je pomoć svećenika dobrodošla. To nikako ne umanjuje vrijednost liječnika", objasnio je ministar.
Što se tiče hospicija, odnosno nedostatka hospicija u Hrvatskoj, ministar kaže da će se i taj problem riješiti spajanjem bolnica.
Sveučilišna bolnica
"Nisam opterećen poviješću, ali iz nje treba učiti. Hrvati 1917. grade Medicinski fakultet. 1942. dovršavaju i useljavaju bolnicu Rebro. Hrvati 1980. počinju graditi Sveučilišnu bolnicu. Sada moramo biti vizionari i moramo dovršiti Sveučilišnu bolnicu i preseliti bolnice iz grada. Merkur, Petrova, Draškovićeva i Sveti Duh su dotrajale bolnice. Ulagati u njih je gašenje požara. Trebamo zadržati dvije velike bolnice, Rebro i Dubrava, i napraviti Sveučilišnu bolnicu u Blatu", govori ministar.
"Prije dva mjeseca razgovarao sam o Sveučilišnoj bolnici, prezentirao sam tu ideju premijeru i on ju je prihvatio. Mi moramo graditi unaprijed. Nekim mjestima treba dnevna bolnica da ne idu tisuće ljudi u udaljene gradove. U konkretnom slučaju, ispravno je napraviti bolnicu koja bi uvezala sve ove koje su dotrajale. Nije to moja umna tvorevina, nego se nameće samo po sebi", rekao je Kujundžić.
"Sveučilišna bolnica ima 220.000 kvadratnih metara. Ljudi koji su radili projekciju bolnice u Blatu bili su vizionari koji su znali kako će se razvijati grad i kako se pozicioniraju bolnice. Ona je na idealnom mjestu i može se širiti. To ne možete nigdje drugo u Zagrebu", govori.
"Za pola milijarde eura može se napraviti Sveučilišna bolnica. Ne odjednom, nego etapno. U prvoj fazi napravila bi se dječja bolnica, a kasnije bi se preseljavale druge bolnice", kaže Kujundžić.
Ministar procjenjuje da bi se dječja bolnica mogla izgraditi za tri godine, a preseljenje bolnica s područja grada moglo bi biti završeno u roku od deset godina.
Dugovi bolnica prema veledrogerijama su trenutno oko tri milijarde kuna.
"Ne smijemo se više zaduživati, moramo tražiti rješenja", govori.
"Dugovi se moraju platiti. U ovom trenutku imamo ozbiljan problem, država će morati tražiti rješenje kako se kriza ne bi produbila i bolnice bile blokirane. To je ozbiljan problem", kaže ministar.
Kujundžićeva biografija
Kad je diplomirao išao je u Njemačku raditi na bauštelu.
"Moja biografija je slična mnogima iz dalmatinske Zagore. U politiku sam ušao iz političkog očaja. Pokušavam nešto pomaknuti po milimetar. I sad idem u moju bolnicu u Dubravu i bavim se najtežim bolesnicima. Radim besplatno i predajem na fakultetu besplatno", govori.
U studentskim danima je radio i kao noćni čuvar, a sudjelovao je i u kliničkom ispitivanju lijekova.
"Dobili smo nešto novaca i primali lijek da se vidi kako on djeluje. Isprobavao sam lijekove za tlak, srce i antibiotike. I danas se to radi", objašnjava ministar.
Hrvatska zora
O političkom izletu i osnivanju stranke Hrvatska zora, a potom povratku u HDZ, kaže da shvaća nezadovoljstvo onih koji mu zamjere zbog povratka u HDZ. Ipak, smatra da svi trebaju politički djelovati.
Kaže da Zlatka Hasanbegovića poštuje i da na političkoj sceni ima mjesta i za Hasanbegovića i za Plenkovića, birati nije htio.
Ciljevi
"Satisfakcija će mi biti ako uspijem zaustaviti odlazak mladih ljudi, sredim zdravstveni sustav i izgradim dječju bolnicu", rekao je na kraju.