´Iznenađuje nas i začuđuje ovakav način manipuliranja činjenicama, odnosno njihovo izvrtanje kojim se unaprijed nude željeni zaključci´, izjavio je Sardelić u vezi s Gabrovčevim nastupima na slovenskoj televiziji u glavnom dnevniku i emisiji ´Odmevi´.
Najviši hrvatski diplomat u Ljubljani pri tom je podsjetio da je zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja financija, na koji se poziva Gabrovec u dokazivanju svoje teze da je i Hrvatska prihvatila ´teritorijalno načelo´ isplate dugova Ljubljanske banke, javni dokument, pa ga u tom smislu nitko u Hrvatskoj nije mogao prikrivati do ´otkrića´ slovenske televizije niti je za to bilo razloga, dodao je Sardelić.
´Taj hrvatski zakon sadržajno nije jednak slovenskom po kojemu je Slovenija obeštetila svoje državljane. Osim toga, Gabrovčeva interpretacija da je i Hrvatska prihvatila načelo teritorijalnog principa za Ljubljansku banku ne odgovara istini.
Hrvatska je pretvaranjem duga Ljubljanske banke u javni dug isplatila samo one štediše koji su to rješenje prihvatili´, naveo je u svojoj izjavi za slovenski radio Sardelić. On je dodao da je ostao neriješen ogroman broj slučajeva onih štediša koji su nastavili vjerovati Ljubljanskoj banci, te i nadalje ustraju u tome da im ona njihove depozite vrati. Riječ je, podsjeća Sardelić, o oko 170 tisuća štediša, a njihove uštede bez kamata iznose oko 150 milijuna eura.
´Da je Slovenija to trebala ispuniti već odavna tvrde najugledniji slovenski ekonomski i pravni eksperti, a u razgovorima u četiri oka to priznaju i slovenski političari. To više nas začuđuje kontinuitet u šutnji slovenske javnosti o ovoj neupitnoj moralnoj obvezi Slovenije. Ne možemo se oteti dojmu da Slovenija na ovaj način pokušava kupiti vrijeme za nastavak razgovora o dugovima Ljubljanske banke pod okriljem BIS-a u Baselu unatoč tome što su ti razgovori završeni neuspjehom´, rekao je Sardelić u vezi s Gabrovčevim inzistiranjem da je Ljubljanska banka sukcesijsko pitanje koje se rješava u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS).
Na kraja svoje izjave upozorio je da bi za Sloveniju, umjesto stalnog pozivanja na sukcesiju i BIS, bilo konstruktivnije kad bi se odazvala brojnim pozivima Hrvatske da se pitanje štediša Ljubljanske banke Zagreb napokon počne rješavati bilateralnim razgovorima.