NAJGORU vodu u Srbiji piju stanovnici Vojvodine, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije Dr. Milan Batut, u kojem navode da je od 42 kontrolirana uzorka s javnog vodovoda samo njih devet ispravno.
"U svim ostalima zabilježena je fizičko-kemijska ili mikrobiološka neispravnost vode za piće. Najviše neispravnih uzoraka bilo je u Banatu, a u Bačkoj po tome prednjače Zapadno-bački i Sjeverno-bački okrug", dodaje se u istraživanju.
Višak arsena u vodovodima
Žitelje naselja u vrbaskoj, kulskoj i odžačkoj općini najviše muči višak arsena u vodovodima, zbog čega je voda iz slavina godinama zabranjena za piće. U vrbaskim selima mještani se sude s javnim komunalnim poduzećem odbijajući plaćati vodu iz vodovoda, koja je zabranjena od 2006., a godinu dana ranije ista mjera je uvedena u Ruskom Krsturu i Kruščiću u općini Kula, gdje potrošači ne samo da se nisu bunili zbog arsena nego nisu ni prestali piti vodu iz kućnih slavina.
Za problem građana Zrenjanina s vodom zna cijela Srbija.
"Već 16 godina žitelji grada na rijeci Begej vodu iz slavine ne samo da ne smiju piti već je ne smiju koristiti ni za kuhanje. Razlog je prevelika koncentracija otrovnog arsena. Svake godine građanima se predočavaju priče o tvornici zdrave i kvalitetne vode, ali sve su to bila prazna obećanja. Postrojenje koje je početkom rujna 2019. pušteno u probni rad već uoči Nove godine je demontirano, uz obrazloženje da ne zadovoljava kriterije. Iz slavina u domovima Banaćana potekla je ponovno popularno nazvana žućka", navode Novosti.
Problema s vodom ima i Sombor
Voda iz vodovoda u Kikindi na sjeveru Banata je također loše kvalitete, ali nikada nije zabranjivana za uporabu. Neprivlačni su joj i boja i miris jer je žućkasta i neugodnog mirisa, toplija je nego što bi trebala biti, ima povećanu koncentraciju amonijaka i prisustvo organskih materija, zbog čega se mora klorirati. Ozbiljnih problema s vodom ima i u Somboru, kao i bačkom mjestu Ada.
Kako je ranije izjavio srpski ministar za zaštitu životnog okoliša Goran Trivan, "kvaliteta vode za piće u Vojvodini ovisi o geološkim sedimentima podloge, što u osnovi nije samo pitanje zagađenja". Prema njegovim riječima, uzroci mogu biti i u načinu korištenja kemijskih sredstava u poljoprivredi.
"Planetarno gledano poljoprivreda je najveći zagađivač zemljišta, a to znači i vode", kazao je Trivan najavivši da će i u Srbiji morati prestati korištenje kemijskih sredstava koja su izuzetno toksična.
Mediji u Vojvodini kvaliteti vode za piće godinama posvećuju veliku pozornost, ali pomaka u rješavanju toga problema nema.