U nastavku Kalmeta je podsjetio da Hrvatska ima više od 5800 kilometara obale, od čega se 70 posto odnosi na otočnu obalu. Zakon, po Kalmetinim riječima, predviđa obvezno utvrđivanje granica pomorskog dobra, ali predviđa i novčana sredstva za taj posao. Koncesije na pomorsko dobro izdaju županijska poglavarstva, Vlada i, u određenim slučajevima, Sabor, što ovisi o vremenskom roku na koji se izdaje koncesija. Bilo je slučajeva i da su plaže tijekom privatizacije nekih objekata ulazile u temeljni kapital, što nije u skladu sa zakonom, rekao je Kalmeta.
Istaknuo je kako je nakon procedure, državno odvjetništvo dužno provesti postupak brisanja plaža iz temeljnog kapitala. Koncesija na pomorsko dobro, kazao je, ne može se izdati prije no što je utvrđena granica pomorskog dobra i kao takva provedena u katastarskim i zemljišnim knjigama.
Kalmeta je na kraju rekao da je ova vlada odustala od projekta Argonaut, gradnje stotinu marina, koji je ukinut iz više razloga, a jedan od njih je i to što nije bilo studije o zaštiti okoliša.
Najavio je kako Vlada priprema raspisivanje studije koja bi trebala dati odgovore na pitanje koliko Hrvatskoj nedostaje privezišta za brodove u marinama. "No, smatram da je Hrvatska ekskluzivna turistička destinacija i da ne mora udovoljavati baš svim potrebama za privezištima. Neka privezište na našoj obali bude stvar prestiža, a ne da nam obala postane skladištem brodskih olupina", rekao je ministar Božidar Kalmeta.
Dvodnevni skup, na kojem se okupilo oko 150 sudionika iz cijele Hrvatske, organizirali su Inženjerski biro iz Zagreba i Ministarstvo pravosuđa.
(Hina) ximar ydd