BROJ blokiranih građana iz mjeseca u mjesec raste te je prema posljednjim podacima za lipanj u blokadi više od 326 tisuća građana koji su ukupno dužni preko 43 milijarde kuna, no šokantan je podatak da zatezne kamate na taj dug iznose više od 21 milijarde kuna i one nisu uračunate u ukupni dug, tako da kada sve zbrojimo dolazimo do iznosa od 64 milijarde kuna.
To su nam potvrdili i iz Financijske agencije.
"Točno je da u ukupnom iznosu duga kojeg Fina iskazuje nisu iskazane kamate, već samo glavnica i trošak.
Ukupni iznos duga građana koji se odnosi na iznose glavnice i troškova postupka na dan 31. siječnja 2018. godine, iznosi 42,3 mlrd kuna, a ukupni iznos dospjelih nenaplaćenih kamata na glavnicu i troškove predstavlja dodatni izračunati iznos koji uvećava iznos duga upisanog u samim osnovama za plaćanje za dodatnih oko 21 milijardu kuna.
Kamata se obračunava i naplaćuje samo ako je to određeno u samoj ispravi koja je dostavljena na provedbu ovrhe, po stopi koja je određena u toj ispravi (npr. ako u rješenju o ovrsi ili presudi nije naloženo plaćanje kamate i vrsta i visina kamatne stope, kamata se neće obračunavati). Kamata nikad ne teče na neke tražbine, kao što su novčane kazne, sudske pristojbe i sl. Da bi iznos kamate prema trenutno važećoj stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (7,09% godišnje) dosegao iznos glavnice, potrebno je da protekne 14 godina od dospijeća obveze (visina kamatne stope prema Zakonu o obveznim odnosima kontinuirano pada iz godine u godinu, ranijih godina bila je viša)", stoji u odgovoru Fine na upit je li točno da se u podacima o dugu građana ne iskazuje zatezna kamata.
>Vlada tvrdi da je danas pomogla blokiranima, evo što oni kažu o tome
>Marić: Cilj nam je olakšati život građana pod blokadom
Sabor je ovog tjedna raspravljao o zakonskim prijedlozima koji bi prema mišljenju vlade trebali olakšati položaj ovršenih i blokiranih građana - o zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i zakonu o stečaju potrošača.
Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama predviđa oprost dugova do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a ili HRT-a.
4700 "milijunaša" dužno 22 milijarde kuna
Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predviđena je obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.
Također, Zakonom o stečaju potrošača trebao bi se pojednostaviti stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.
Zanimljivo je pogledati strukturu dužnika prema visini duga (podaci za ožujak) koja pokazuje da na oko 4700 građana s dugom većim od milijun kuna otpadaju čak 22 milijarde kuna duga - otprilike polovica ukupnog duga blokiranih. Radi se uglavnom o bivšim obrtnicima koji su nakon propasti obrta postali dužnici kao fizičke osobe.
Što se tiče manjih dugova, do 10 tisuća kuna, na koje i ciljaju vladine mjere, njih ima 107 tisuća građana i dužni su ukupno nešto više od 400 milijuna kuna.
Kada pogledamo duljine blokade računa, oko 276 tisuća ili 85 % građana ima blokirane račune u razdoblju duljem od 360 dana, a njihov dug iznosi preko 41 milijardu kuna ili 97 % ukupnog iznosa duga.