POZNATO je da djeca kopiraju sve što rade njihovi roditelji, u što spada i "skrolanje" na pametnom telefonu koje bez sumnje nije najzdravija aktivnost u slobodno vrijeme ni za odrasle ni za djecu. A za sasvim malu djecu vrijeme provedeno ispred ekrana znači da su propustili brojne ključne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, upozorili su australski znanstvenici.

Oni tvrde da je u djece koja su provodila više vremena pred ekranima uočen sporiji i lošiji razvoj jezičnih vještina u odnosu na djecu koja su se bavila drugim aktivnostima.

Dok provode vrijeme ispred tableta ili konzole, djeca manje komuniciraju s odraslima, usvajaju manje riječi od roditelja i slušaju manje razgovora, a upravo razgovor ključan je element za izgradnju vlastitih jezičnih vještina i proces koji se posljedično može odgoditi, kažu australski znanstvenici koji su svoja opažanja objavili u članku u časopisu JAMA Pediatrics.

Ključno je razgovarati s djecom

Više je studija pokazalo da je u razdoblju dok dijete usvaja jezične vještine, kao i za njegov socijalno-emocionalni razvoj, ključno s njim razgovarati i komunicirati kod kuće, kažu stručnjaci. 

Brojne su studije fokusirane na utjecaj vremena koje roditelj provodi pred ekranom, a ne dijete. U sklopu studije tim stručnjaka na čelu sa znanstvenicom Mary Brushe s australskog Sveučilišta Adelaide proučio je podatke o 220 obitelji, snimane svakih šest mjeseci od siječnja 2018. do prosinca 2021., uz korištenje tehnologije prepoznavanja govora.

Snimkama je dobiven uvid u vrijeme provedeno pred ekranom i općenito jezično okruženje kod kuće među djecom u dobi od 12 do 36 mjeseci, tijekom prosječno 16 sati dnevno.

Stručnjaci su ustanovili da više vremena koje se provede pred ekranom za posljedicu ima manje vremena namijenjenog razgovoru između roditelja i djeteta, što znači da je dijete u svome kućanstvu tijekom dana čulo manje riječi odraslih osoba, da je i samo manje komuniciralo i da je rjeđe sudjelovalo u razgovorima. Najveći i najnegativniji utjecaj vremena provedenog pred ekranima u tom je smislu uočen u djece u dobi od 36 mjeseci.

Čak i u obiteljima koje su se pridržavale preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o preporučenom vremenu za djecu pred ekranima, što znači ne više od sat vremena dnevno za trogodišnjake, djeca su propustila čak 400 riječi koje bi za to vrijeme u drukčijim okolnostima izgovorili odrasli.

Interakcija uvijek bolja od ekrana

No prema brojnim procjenama djeca prosječno pred ekranima provedu puno više vremena.

Tako trogodišnjaci koji su praćeni u sklopu studije u prosjeku svakodnevno pred ekranima provedu oko 172 minute, što znači da prosječno gube oko 1000 riječi koje bi im u drukčijim okolnostima uputila odrasla osoba, kažu australski istraživači.

Odrastanje u jezično bogatom okruženju ključno je za rani jezični razvoj, ističu australski znanstvenici.

Priznaju da, premda bi razgovor s djecom trebao biti jednostavna i ne pretjerano zamršena aktivnost, ponekad u užurbanoj svakodnevici nije jednostavno pronaći dovoljno vremena za razgovor.

Zaključuju da bi roditelje, iako im je nerealno savjetovati da u potpunosti drže svoju djecu podalje od ekrana, umjesto toga trebalo poticati da iskoriste djetetovo vrijeme pred ekranom kao priliku za interakciju s njima, koliko god ona bila kratka.