SUKOBI mlađih i starijih generacija nisu nikakva novost. Bilo da je riječ o tehnologiji, društvenim normama ili politici, čini se da uvijek postoje razlike. No u nekim slučajevima, poput kuhanja, mlađe generacije nesvjesno propuštaju vrijedna znanja i vještine koje su s vremenom pale u zaborav.

Ne može se poreći da su mlađi kuhari unijeli mnogo dobroga u kuhinju. Otvoreniji su prema jelima iz cijelog svijeta i usvojili su tehnike koje ubrzavaju pripremu hrane, što je velika pomoć u užurbanom ritmu modernog života. S druge strane, postoje i brojni postupci koje su naši roditelji ili bake i djedovi redovito primjenjivali, a koji su danas uglavnom zaboravljeni - iako bi ih svakako trebalo oživjeti.

Kako bi saznali koje staromodne kulinarske navike vrijedi vratiti u upotrebu, novinari portala The Takeout razgovarali su s nekoliko chefova - evo što su oni rekli.

Kupnja i korištenje cijele životinje

Kada ste zadnji put kupili cijelu životinju, primjerice cijelo pile? Danas mladi to uglavnom ne kupuju, no nekada je bilo uobičajeno kupiti cijelu životinju, kod kuće je rasjeći i iskoristiti svaki njezin dio. Na taj način ne samo da možete uživati u dijelovima koje inače možda ne biste probali, poput iznutrica, već možete i uštedjeti.

Niste sigurni odakle početi? Chef Daniel Perron kaže: "Cijelo pile savršen je primjer. Lako ga je kupiti i iskoristiti za više obroka. Očito, to uključuje različite komade mesa s prsa, bataka i zabataka." Osim korištenja mesa, savjetuje da se od kosti napravi temeljac ili juha, a sokovi od pečenja iskoriste za povrće kako bi dobilo dodatnu aromu.

Korištenje životinjskih masti

Slično tome, životinjske masti, iako se polako vraćaju u kuhinje, još uvijek nemaju status kakav su nekada imale. Svinjska mast i goveđi loj došli su na zao glas zbog povezivanja sa zasićenim mastima i bolestima srca, no teško je poreći njihov primamljiv okus i superiornost u pripremi određenih jela.

Chef Josué Tello veliki je zagovornik svinjske masti. Rekao je da u andskoj kuhinji korištenje životinjske masti nije samo pitanje okusa, već i poštovanja prema cijeloj životinji. "Kada se ispravno koristi, daje jelima dubinu, bogatstvo i autentičnost koje moderne tehnike često žrtvuju radi praktičnosti", rekao je.

Ukiseljeno povrće

Vjerojatno je prošlo dosta vremena otkad ste nešto ukiselili. Ipak, Daniel Perron savjetuje da je kiseljenje povrća izvrstan način da u omiljenim sezonskim plodovima uživate tijekom cijele godine. "Najbolje od svega je što je nevjerojatno jednostavno, a osvježit će svaki obrok kad vam dosadi jednolično povrće", rekao je.

Ako ste propustili trend brzog kiseljenja s društvenih mreža, riječ je o najlakšem načinu pripreme. Za brzo kiseljenje, odnosno kiseljenje u hladnjaku, potrebni su vam samo osnovna otopina octa, vode, soli i šećera, nekoliko staklenki i jedna noć u hladnjaku. Možete kiseliti razno povrće: mrkvu, cvjetaču, celer, papriku, rotkvice, mahune, šparoge ili tikvice. Naravno, za početak možete napraviti i klasične kisele krastavce.

>> Fermentiranje za početnike: Savjeti stručnjaka za prve korake

Imajte na umu da ovako pripremljeno povrće u hladnjaku može stajati oko mjesec dana, za razliku od tradicionalno pripremljene zimnice koja traje puno duže.

Priprema džemova i pekmeza

Slično tome, chef Daniel Perron preporučuje i pripremu džemova od svježeg voća kao način uživanja u omiljenim okusima cijele godine, no mnogi mlađi kuhari o tome ni ne razmišljaju. Čak i bez starih metoda konzerviranja, možete napraviti domaće džemove koji će u hladnjaku trajati do mjesec dana.

Potrebno vam je samo nekoliko sastojaka - primjerice, za džem od jagoda trebat će vam samo jagode, šećer, limunov sok i sol. Postoji više metoda pripreme, uključujući kuhanje na štednjaku, metode bez kuhanja i pripremu u ekspres loncu.

>> Zimnica s okusom djetinjstva: Džemovi kakve su radile i naše bake

Sporo kuhanje

Jedna stvar koju su nam chefovi stalno ponavljali jest da bi mlađi kuhari trebali ponovno prigrliti sporo kuhanje. Ne mislimo pritom samo na ubacivanje namirnica u sporo kuhalo. Riječ je o satima i satima krčkanja jela na štednjaku.

"U kulturi koja cijeni brzinu, sporo kuhanje je zanemareno, no jednostavno je nemoguće na brzinu postići dubinu okusa dugokuhanog umaka ili gulaša. Manje je riječ o trudu, a više o strpljenju, i to je vrlina koju vrijedi vratiti u suvremene kuhinje", rekao je chef Matthew Cutolo.

Chris Valdes se složio: "S obzirom na to da se danas sve odvija tako brzo, izgubili smo ljepotu toga da pustimo hranu da se kuha polako." Slično je izjavio i chef Nahum Velasco, naglasivši potrebu da se prednost da okusu, a ne brzini. Naravno, brzina i lijepo jelo mogu biti ugodni, ali strpljenje, vrijeme i pažnja mogu učiniti čuda i stvoriti jelo koje ostavlja trajan dojam.

Kuhanje po osjećaju, a ne po receptu

Razmislite o tome kako vi kuhate u usporedbi s vašim bakama i djedovima. Velike su šanse da ćete često gledati u zaslon telefona, prateći recept s nekog bloga ili društvenih mreža. Ako ste ikada pitali baku ili djeda za njihov omiljeni recept, vjerojatno vam nisu poslali poveznicu, a možda ni stranicu iz kuharice. Umjesto toga, vjerojatno su vam dali popis sastojaka, nekoliko savjeta i vrlo nejasne količine.

U prošlim generacijama bilo je uobičajeno kuhati po osjećaju, a ne po mjerenjima. Kako je rekao Chris Valdes: "Mnogi od nas naučili su kuhati bez mjernih posuda, promatrajući, kušajući i prilagođavajući se u hodu. Iako su recepti korisni, mislim da je važno vratiti taj osjećaj intuicije. Znati kada jelu treba dodati soli, kiseline ili pojačati vatru - to je ono što nekoga čini uistinu samopouzdanim kuharom."

Povratak cjelovitim namirnicama

Chris Valdes primijetio je da je u prošlosti korištenje cjelovitih sastojaka i manje prerađenih namirnica bilo pravilo. Danas je situacija drukčija. "Navikli smo na praktičnost: unaprijed nasjeckani češnjak, umaci iz staklenki, sve prethodno narezano", rekao je, "ali povratak cjelovitim namirnicama - kada sami sjeckate luk, miksate svježe umake, ručno gnječite češnjak - donosi potpuno drukčiju razinu okusa i osjećaj povezanosti s hranom. To je također podsjetnik da za izvrsno kuhanje nije potrebna otmjena oprema, već samo dobri sastojci i namjera."

Ako želite u svoj život unijeti više cjelovitih namirnica, razmislite o tome da neke od osnovnih stvari koje kupujete napravite sami. Posebno se isplati pripremiti domaće kore za pitu, preljeve za salatu, umak za tjesteninu, umak od pečenja i glazuru za kolače. To će možda potrajati duže, ali na kraju biste mogli dobiti ne samo ukusnije jelo, već i uštedjeti novac.