KAD NAM je teško ili nam treba emocionalna podrška, često posežemo za omiljenim jelom. Iako ne postoji stroga znanstvena definicija "utješne hrane", nutricionistica Kelly Burgess objašnjava da većina ljudi povezuje s poznatim okusima koji donose zadovoljstvo, sigurnost i toplinu. Takva hrana često je vezana uz uspomene na djetinjstvo, obitelj i kulturu. Iako ih prati glas da su nezdrava, mnoga takva jela zapravo su vrlo hranjiva, piše EatingWell, a ovo su neka od njih.

Jaja

Dugo su bila na lošem glasu zbog kolesterola, no istraživanja pokazuju da kolesterol iz hrane kod većine ljudi tek minimalno utječe na razinu kolesterola u krvi. Puno veći utjecaj imaju zasićene masti. Jaja su osnova mnogih utješnih jela i iznimno su hranjiva.

"Jaja su bogata proteinima i kolinom te su puna vitamina i minerala", objašnjava nutricionistica Jessica Villalvir. Izvrstan su izvor kolina, nutrijenta koji se povezuje s boljim zdravljem mozga. Sadrže i visokokvalitetne proteine te važne tvari poput vitamina B skupine i karotenoida luteina i zeaksantina, a mogu se jesti na razne načine: kao omlet, u sendviču ili jednostavno uz tost i voće.

Orašasti plodovi

Iako su kalorični, orašasti plodovi nutritivno su vrlo bogat dodatak obrocima. Osim masti dobrih za srce, sadrže vitamin E i polifenole s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Izvor su i biljnih proteina. "Osiguravaju zdrave masti, vlakna i teksturu koja pruža sitost", kaže Villalvir.

Istraživanja povezuju redovitu konzumaciju orašastih plodova s manjim rizikom od srčanih bolesti, a zamjena uobičajenih grickalica orašastim plodovima može poboljšati ukupnu kvalitetu prehrane.

Tamna čokolada

"Čokolada se često svrstava među slatkiše", kaže Burgess i ističe da može sadržavati puno šećera, zasićenih masti i kalorija. Ipak, tamna čokolada može biti hranjiva opcija koja će zadovoljiti želju za utjehom. Sva čokolada potječe od kakaa, biljke bogate spojevima poput flavanola i teobromina, koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva. Ti spojevi mogu pozitivno utjecati na zdravlje srca i mozga.

Tamna čokolada u pravilu ima više tih prednosti od mliječne jer sadrži veći postotak kakaa. Ovisno o proizvodu, može imati i manje šećera te više nutrijenata poput magnezija. Nutricionistica Samantha DeVito preporučuje tamnu čokoladu s najmanje 70 posto kakaa. Predlaže kombinaciju nekoliko kockica s bobičastim voćem i orašastim plodovima za zasitniji međuobrok s više vlakana.