Kolesterol - masna prijetnja našem zdravlju

Kolesterol - masna prijetnja našem zdravlju

Foto: Shutterstock

KOLESTEROL je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol je lipid koji se nalazi u staničnim membranama svih tkiva, a potreban je za normalan rad organizma. Kolesterol se svrstava i u sterole jer je u njegovom sastavu kombinacija steroida i alkohola. Male količine kolesterola se nalaze i u membranama biljaka i gljiva.

Organizam koristi kolesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako se taj kolesterol nakuplja na stijenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka. Posljedice na zdravlje mogu biti velike, pa se u takvim slučajevima količina kolesterola u krvi regulira medicinskim preparatima. Dakle, kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma.
 
Osim iz hrane, kolesterol se proizvodi i sam u tijelu. Smatra se da je oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80 posto se sintetizira u jetri.
 
Ukoliko ste ikada vadili krv i radili laboratorijske testove, čuli ste za tzv. dobri (HDL) i loši kolesterol (LDL).
 
Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:
 
- Obiteljska sklonost
- Nepravilna prehrana
- Prekomjerna tjelesna težina
 
Kako jesti da bi razina kolesterola ostala unutar preporučenih vrijednosti?
 
- Od ukupnoga unosa energije, udio masti ne bi smio prelaziti 30 posto, unos zasićenih masti treba ostati ispod 10 posto, a unos kolesterola ispod 300mg/dan.
 
- Kad govorimo o izboru namirnica, pokušajte smanjiti  unos crvenog mesa, pržene hrane, hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko - 0,9 posto mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).
 
- Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
- Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću. Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino).
 
Stoga, imajte na umu da je kolesterol u malim količinama potreban za normalno funkcioniranje organizma, ali da svako prekomjerno konzumiranje hrane koja sadrži ovu masnoću ozbiljno ugrožava vaše zdravlje i ostavlja dugotrajne posljedice.
 
 
Preporučene vrijednosti kolesterola su:
 
Ukupni kolesterol
< 5,0 mmol/l
 
LDL kolesterol
< 3,0mmol/l
 
HDL kolesterol
> 1,0 mmol/l za muškarce
> 1,2 mmol/l za žene
 
Izvor: Fit-team
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara