Mitovi o prehrani i metabolizmu (1. dio)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Shutterstock
U NAJMANJU ruku je čudno, što u vrijeme moderne tehnologije, i u vrijeme kada je gotovo svaka informacija dostupna i brza, neki mitovi i zablude, o vrlo banalnim stvarima, još uvijek kruže i gotovo nepobitno postoje u raznim aspektima čovjekova života. Fitness industrija ih možda ima najviše.
U moru savjeta i tekstova o prehrani, treningu, suplementaciji i ostalom, ponekad je teško razaznati što je zaista korisno i što je zaista istina. Jedan od razloga zašto je teško postaviti stvari "crno na bijelo" jest taj što će čitatelj povjerovati gotovo svemu, ako pročitano na prvi pogled ima imalo smisla; iz jednostavnog razloga što sam nema gotovo nikakvog općeg predznanja o prehrani i tjelovježbi uopće.
Izgubiti kile i dovesti se u vitku liniju najčešći je cilj, a pitanje "kako smršaviti?" najčešće je pitanje. Koje namirnice jesti, kada i koliko, prve su nedoumice koje treba razjasniti i već na toj prvoj stepenici dogodi se da se početnik oklizne o nekoliko velikih mitova i zabluda koje, osim što će dodatno zakomplicirati stvari, neće riješiti bit problema - stvoriti bitne uravnotežene prehrambene navike koje se presudne za dolazak do krajnjeg cilja.
Povećanjem broja obroka u danu metabolizam će se ubrzati ("jedi češće")
Jedan od prvih savjeta za početak dijete je taj da umjesto 2 - 3 obroka dnevno treba jesti više manjih obroka raspoređenih tijekom čitavog dana. Na taj način će se povećati termički efekt hrane što će dovesti do ubrzanja metabolizma. Netočno. Naime, termička obrada hrane zahtjeva oko 10 posto od ukupnog iznosa kalorija koju unesemo, što znači da ako unesemo 1000 kalorija, 100 kalorija će se potrošiti na termičku obradu. Je li sva količina (1000) kalorija unijeta u jednom ili više obroka neće napraviti nikakvu razliku, jer je u oba slučaja termička obrada u konačnici jednaka (100). Metabolizam se neće ubrzati.
Ovaj savjet može biti kontraproduktivan ako osoba koja uopće ne vodi računa o količini hrane, na taj način unese još i više kalorija nego prije, jer većim brojem obroka pojede ono što i nije namjeravala. S druge strane vrlo je zamarajuće i naporno nakon niza godina neurednih prehrambenih navika voditi računa o 6 - 7, pa i više obroka, u odnosu na 2 - 3; često zbog toga dolazi do ranog odustajanja.
Zaključak je da veći broj obroka u danu ne utječe na ubrzanje metabolizma, već broj obroka treba odrediti prema drugom kriteriju, kao npr. prema tome kako vam je lakše kontrolirati glad i koliko učestalo stignete jesti, te koliko je opterećen vaš probavni sustav jednim i drugim načinom.
Ukoliko s manjim brojem obroka uspješno funkcionirate, odlično, u suprotnom jedite češće.
Ukoliko s manjim brojem obroka uspješno funkcionirate, odlično, u suprotnom jedite češće.
Određene namirnice i "superhrana" tope masti
Vjerojatno ste više puta pročitali i čuli kako određene namirnice pozitivno utječu na metabolizam i kako su ključ uspjeha svake dijete. Čili, zeleni čaj, cimet i mnoge druge namirnice često su na popisu hrane koja sagorijeva masno tkivo. Te namirnice zaista trenutno ubrzaju razgradnju hrane, ali to je samo trenutno, učinak je vrlo kratak i zanemariv i samim time ne utječe na brži rad metabolizma, pa tako ni na gubitak kilograma.
"Superhrana" je popularni naziv za egzotično voće i povrće - vrlo dobro odrađen marketinški trik. Što je zaista super, osim što imaju super visoku cijenu?! Apsolutno ništa. U usporedbi s uobičajnim voćem i povrćem našeg podneblja, nemaju apsolutno nikakvu prednost. Primjerice Goji bobice su iznimno popularna i skupa "superhrana", a istraživanja su pokazala kako "obična" crvena jabuka sadrži veći postotak antioksidanta, a uz to je mnogo jeftinija.
Izbacite obrok prije spavanja ("Ne jedi poslije 19h")
Izričito je zabranjeno jesti kasno navečer, ili ono najgore, neposredno prije spavanja. Vodeći se pretpostavkom da tijelo miruje u snu, kalorije nećemo potrošiti, već će se one skladištiti u masnom tkivu. Također, još jedna potpuno besmislena teza. Metabolizam ne miruje dok spava i hrana se može i hoće razgraditi, a hoće li ona biti potrošena za energiju ili će završiti u balastnom masnom tkivu ovisi o drugom faktoru; ukupnom unosu i potrošnji kalorija.
Ono na što treba obratiti pozornost jest kvaliteta sna. Zadnji obrok treba, količinski i vremenski, prilagoditi individualno. Nekome neće smetati noćna probava velikog obroka, spavat će čvrstim snom i buditi se svjež i odmoran, neovisno o količini i tempiranju zadnjeg obroka. S druge strane nekome će biti potrebno barem 1-2 sata posta kako bi imao lagan i neometan san.
Ova zabluda se često čini kao ispravna. Razlog tome je što se zaista dogodi određeni gubitak kilograma, ali to je posljedica manjeg unosa hrane a ne vrijeme u koje se (ne)jede.
Ova zabluda se često čini kao ispravna. Razlog tome je što se zaista dogodi određeni gubitak kilograma, ali to je posljedica manjeg unosa hrane a ne vrijeme u koje se (ne)jede.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara