Foto: Shutterstock

KADA ljudi odluče krenuti na dijetu onda odjednom paze na svaku sitnicu, vode računa o onome što treba i što ne treba, te si dodatno kompliciraju život. Stvari dodatno komplicira industrija zdrave hrane, pa i fitness industrija općenito, tako što na pogrešan način povlače razliku između zdrave i nezdrave hrane, namirnica koje debljaju i namirnica od kojih se mršavi i sl. Jedan od (starih) novijih i popularnih trendova jest podjela namirnica prema njihovom glikemijskom indeksu. Prema tom trendu, hrana sa visokim glikemijskim indeksom deblja te ju treba izbjegavati, stoga možete naići na mnoge namirnice na čijim je pakiranjima jasno vidljiva vrijednost glikemijskog indeksa, a fitness portali i časpopisi imaju već spremne tablice koje vam pomažu da birate namirnice samo s niskim glikemijskim indeksom kako bi dijeta bila uspješna.

Što je zapravo glikemijski indeks?

Glikemijski indeks se prvi put spominje 80-ih godina 20. stoljeća te su uz pomoć njega dijabetičari lakše planirali i pripremali svoje obroke. Jednostavnom definicijom možemo reći kako je glikemijski indeks (u daljnjem tekstu: GI) vrijednost koja pokazuje koliko i kojom brzinom određena hrana podiže razinu glukoze u krvi nakon konzumiranja. Povećana razina glukoze, ali i ostalih nutrijenata, potiče izlučivanje inzulina, hormona čija je glavna uloga dopremanje nutrijenata u stanice. Inzulin također sprema glukozu u jetru i mišiće, ali ujedno skladišti višak u masne stanice. Upravo zbog toga postoji "strah" od namirnica koje imaju visok GI, jer prema toj pretpostavci one znatno podižu inzulin što je nepovoljno za dijetu ali i zdravlje općenito. Isto tako, zagovornici prehrane s hranom niskog GI tvrde kako se na taj način duže zadržava osjećaj sitosti.

Zašto slobodno možete zaboraviti što je GI ?!

Prije svega treba napomenuti kako su vrijednosti GI izrazito nepouzdane. Naime, previše je faktora koji u konačnici utječu na stvarne vrijednosti, pa tako se GI mijenja s obzirom na način termičke obrade hrane, kombinaciju namirnica u obroku, količini vlakana, proteina i masti koji znatno smanjuju GI, i dr. Već samo zbog toga što će u velikoj većini slučajeva vrijednost GI biti znatno drugačija (uglavnom manja) u usporedbi s onom koju ćete naći na pakiranju ili tablicama, vrijeme je da zaboravite na GI i ne zamarate se dijetama koje temelje svoje principe upravo na hrani s niskim GI.

Istraživanja su pokazala kako GI ne pokazuje pouzdano kakav će biti inzulinski odgovor nakon konzumacije određene namirnice. Primjerice, mlijeko i jogurt imaju nizak GI, dok će izazvati gotovo jednako izlučivanje inzulina kao i bijeli kruh koji je pri vrhu tablice GI. Obrok bogat proteinima i ugljikohidratima ima nizak GI, ali to neće nužno smanjiti inzulinski odgovor koji je veći u usporedbi s obrokom koji sadrži samo ugljikohidrate. Korelacija između GI i inzulinskog indeksa je nepouzdana i zato nam ona ne može služiti kao vodilja kada je u pitanju mršavljenje, a i nećete se osjećati sito ako konzumirate namirnice niskog GI što je pokazalo čak 16 različitih studija. Bijela riža i krumpir imaju visok GI, ali su namirnice koje dugo zadržavaju osjećaj sitosti nakon konzumacije.

GI služi kao pokazatelj svojevrsnog ponašanja određene vrste hrane, ali nije primjenjiv kada su u pitanju dijete rekreativaca. Nemojte izbjegavati niti jednu namirnicu s obzirom na njezin GI, jer možda smanjite unos nekih potrebnih važnih nutrijenata na temelju pogrešne pretpostavke. Ugljikohidrati se već spominju s negativnom konotacijom kada je riječ o mršavljenju, a oni sa visokim GI nepotrebno se nalaze na listi zabranjenih namirnica. Svaka namirnica u određenim količinama može biti dio uravnotežene prehrane, odnosno dijete. Nakon što pročitate ovaj članak, slobodno zaboravite na GI.