Foto: 123rf

ZAMISLIMO scenarij. Srijeda je (studentska srijeda). Odradili ste odličan trening. Čitav ste dan pazili na unos nutrijenata, ali srijeda je srijeda. Društvo vas zove „van“, a kada društvo zove to se ne odbija. Petak je (dan za izlaske). Odradili ste odličan trening. Čitav ste dan pazili na unos nutrijenata, ali petak je petak. Društvo vas zove „van“, a kada društvo zove to se ne odbija. Subota je (dan za afterparty nakon petka). Odmarate od treninga jer ste prisiljeni zbog mamurluka od petka. Ne pazite na unos nutrijenata jer vam sama pomisao na hranu podiže razinu kiseline u želudcu. Takav scenarij zasigurno ste doživjeli na vlastitoj koži ili pak čuli od drugih. No, jeste li si trebali priuštiti takvo „opuštanje“?

>>>Ispijanje alkohola produžit će vam život i bit ćete zdraviji od onih koji nikada ne piju<<<

Biološki gledano, alkohol jednostavno nije predviđen kao esencijalna tvar neophodna za preživljavanje koju bismo trebali unositi u naše tijelo. Naime, tijelo alkohol (etanol) prepoznaje kao stranu supstancu - toksin kojeg želi što prije izbaciti iz sebe. Tu zadaću naravno ima jetra koja razgrađuje uneseni alkohol procesom oksidacije (oko 15 grama na sat što je otprilike količina alkohola u jednoj boci pive). No, ako smo previše popili jetra ne stiže tolikom brzinom oksidirati sav alkohol te on putem krvi odlazi u sve tjelesne prostore ispunjene tekućinom – najviše u mišiće. Budući da proces oksidacije od tijela zahtijeva znatno veću količinu energije, samim time se usporava proces topljenja masti što nam nikako ne odgovara, pogotovo ako smo na dijeti ili fazi mišićne definicije. Osim toga alkohol narušava normalno izlučivanje leptina, tj. hormona koji regulira osjećaj gladi što može uzrokovati veću potrebu za hranom što opet nije dobro.

Na kraju, jedna krigla pive sadrži 170, a boca ili limenka 150 kalorija. Stoga, jednostavnom računicom, ako popijete 5 boca piva unijeli ste 750 kalorija, što je gotovo pola cjelodnevnog kalorijskog unosa pogotovo ako ste na nekoj striktnijoj dijeti.

Alkohol jednako tako svoje negativne posljedice donosi ukoliko smo u fazi hipertrofije (mišićne mase). Naime, alkohol smanjuje razinu hormona rasta i do 70% što nam nikako ne odgovara jer, kako mu i samo ime govori, hormon rasta najvažniji je hormon odgovoran za mišićni rast. Osim hormona rasta alkohol negativno utječe i na drugi vrlo važan hormon, a to je testosteron. Oksidacijom alkohola u jetri se stvara toksična supstanca koja smanjuje razinu testosterona, dok se s druge strane razina kortizola (hormon koji razgrađuje mišiće) povećava i do 152% u samo 4 sata nakon konzumiranja alkohola.

Osim toga alkohol je vrlo jak diuretik stoga je potrebno redovito nadoknađivati izgubljenu tekućinu kako ne bi došlo do dehidracije, a ne želimo da do nje dođe. Zašto?

Što je sa probavom i sintezom proteina? Sinteza proteina može se smanjiti i do 20%, a za to je opet odgovorna dehidracija mišićnih stanica. Naime, stanice koje su bogatije vodom imaju bolje anaerobno okruženje koje je adekvatno za mišićni rast jer ako stanica nema dovoljno vode izgradnja je otežana. Zašto? Adekvatna hidriranost stanice omogućuje brži dotok krvi u same mišiće čime je ubrzana i sama regeneracija budući da se putem krvi u mišiće dopremaju sve hranjive tvari. Drugim riječima, ako nema dobre hidratiranosti, dotok hranjivih tvari je sporiji.

No, problem je i taj što alkohol usporava probavu što će dodatno usporiti dolazak hranjivih tvari u mišiće. Tijelo osim toga sporije apsorbira aminokiseline kada je u njemu prisutan alkohol.

>>>Pet zdravih činjenica radi kojih biste odmah trebali popiti jedno pivo<<<

Jednako je tako smanjena sposobnost inzulina i do 60% za stimulacijom sinteze proteina. Samim time, jasno, smanjuje se rast mišićnih vlakana i samih mišića, a podiže razina molekule miostatina koja oštećuje mišićna vlakna.

Naravno da sve navedeno ne znači da nikada ne smijemo popiti piće ili dva, no, potrebno je imati mjeru i znati odrediti kada je dovoljno.