HODANJE je jednostavan i svima dostupan oblik tjelesne aktivnosti, a novo istraživanje sugerira da bi dulje i brže hodanje moglo biti povezano s duljim životnim vijekom. Kako piše Harvard Health Publishing, rezultati pokazuju da i veći broj dnevnih koraka i brži tempo hodanja mogu biti povezani s manjim rizikom od prerane smrti.

Metodologija istraživanja

Studija se temelji na podacima prikupljenima od 64.743 odrasle osobe iz Ujedinjenog Kraljevstva, prosječne dobi 62 godine. Svi sudionici su tjedan dana nosili uređaje za praćenje aktivnosti na zapešću kojima su se mjerili njihov dnevni broj koraka i tempo hodanja. Tijekom razdoblja praćenja od približno osam godina zabilježeno je 1697 smrtnih slučajeva, od kojih je 502 bilo posljedica kardiovaskularnih bolesti.

Kako bi odredili tempo, znanstvenici su izračunali prosječan broj koraka u minuti tijekom 30 najaktivnijih minuta u danu, koje nisu morale biti uzastopne. Dnevni broj koraka podijeljen je u kategorije: manje od 5000, od 5000 do 7500, od 7500 do 10.000 te više od 10.000 koraka dnevno.

Brzina kao ključan faktor

Znanstvenici su usporedili skupine s referentnom skupinom ljudi koji su dnevno prelazili manje od 5000 koraka tempom od 45 koraka u minuti. Osobe koje su također prelazile manje od 5000 koraka, ali su hodale brže, imale su znatno manji rizik od smrti zbog kardiovaskularnih ili drugih uzroka.

Njihov rizik bio je zapravo sličan riziku osoba koje su hodale između 5000 i 7500 koraka dnevno, ali sporijim tempom.

Koraci za zdravlje

Najniža stopa smrtnosti zabilježena je u skupini koja je dnevno radila između 7500 i 10.000 koraka. Autori studije navode da je održavanje brzog tempa od 90 do 100 koraka u minuti tijekom 30 minuta dnevno odličan cilj za dugovječnost.

Ističu da za ljude koji imaju prepreke poput manjka vremena ili fizičkih ograničenja, fleksibilne kombinacije broja koraka i brzine također mogu biti dobra opcija. Istraživanje je objavljeno 8. rujna 2026. u internetskom izdanju časopisa British Journal of Sports Medicine.