KAKO starimo i ulazimo u 50. i 60. godine, svakodnevne navike mogu imati velik utjecaj na zdravlje mozga. Neurolog dr. Rudolph E. Tanzi upozorava da neke rutine i navike mogu štetiti kognitivnim sposobnostima i povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti.

Mnoge od tih navika s vremenom su postale društveno prihvaćene i smatraju se dijelom uobičajenog načina života. Upravo zato mnogi ne primjećuju njihov dugoročni učinak na mozak. Prema dr. Tanziju, ovo su navike koje mnogi stariji od 50 godina i dalje prakticiraju, a koje štete zdravlju mozga.

Rad duži od osam sati dnevno

Mnogi ljudi redovito rade dulje od standardnih osam sati, što može povećati razinu stresa i iscrpljenosti. Dugotrajni pritisak i sjedilački način života mogu negativno utjecati na kognitivno zdravlje.

Psihologinja dr. Sherrie Bourg Carter objašnjava: "Izgaranje je stanje kroničnog stresa koje dovodi do iscrpljenosti, otuđenosti i osjećaja neučinkovitosti". Stručnjaci zato preporučuju redovite kratke pauze, kretanje i vrijeme provedeno na otvorenom, piše YourTango.

Društvena povučenost

Redoviti kontakt s drugim ljudima važan je za zdravlje mozga. Socijalna izolacija povećava psihosocijalni stres i povezuje se s većim rizikom od srčanih i neuroloških bolesti. Usamljenost je također povezana s većim rizikom od tjeskobe, depresije i smanjene kognitivne funkcije. Dr. Tanzi naglašava važnost smislenih odnosa i redovite komunikacije s ljudima do kojih nam je stalo.

Previše vremena ispred ekrana

Mnogi veći dio dana provode ispred ekrana, a na isti način se često i opuštaju. Takva navika može narušiti san, koji je ključan za pravilno funkcioniranje mozga.

Čak i manjak sna može smanjiti fokus, budnost i koncentraciju. Socijalni radnik Brock Hansen ističe da se "zdrava interakcija s prijateljima" isplati truda te da je druženje u stvarnom svijetu jedan od najjednostavnijih načina zaštite kognitivnog zdravlja.

Neprestano forsiranje i stalna žurba

Kultura stalne produktivnosti i jurnjave za uspjehom može dovesti do kroničnog stresa. Takav način života dodatno opterećuje organizam i može negativno utjecati na zdravlje mozga. Jedna je studija pokazala da kronični stres i povišena razina kortizola povećavaju osjetljivost na Alzheimerovu bolest.