KOMBINACIJA stresa i kasnovečernjih obroka može ozbiljno naštetiti vašem probavnom sustavu, sugerira novo istraživanje. Osobe pod stresom koje su redovito jele nakon 21 sat imale su znatno veću vjerojatnost za probavne smetnje poput zatvora i proljeva, a ta je navika povezana i s manjom raznolikošću crijevnog mikrobioma. Nalazi su predstavljeni na Tjednu probavnih bolesti 2026., piše EatingWell.

Završili ste naporan radni dan, večera se odužila i na kraju jedete debelo iza 21 sat. Nova studija pokazuje da upravo ta kombinacija - visok pritisak tijekom dana i kasni obrok - može biti štetna za zdravlje crijeva. Iako je od ranije poznato da stres remeti probavu, a noćno jedenje je povezano sa simptomima poput zatvora, novi nalazi upućuju na to da kombinacija ta dva faktora ima znatno snažniji negativan učinak.

Metodologija istraživanja

Istraživači su analizirali podatke više od 11.000 odraslih osoba prikupljene u sklopu Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani. Pritom su tražili veze između tri ključna elementa: kroničnog stresa, kasnovečernjeg jedenja i poremećaja funkcije crijeva.

Stres su mjerili pomoću rezultata alostatskog opterećenja, pokazatelja dugoročnog stresa na tijelo koji se očituje u parametrima poput indeksa tjelesne mase, kolesterola i krvnog tlaka. Kao kasnovečernje jedenje definirali su unos više od 25 % dnevnih kalorija nakon 21 sat.

Što je studija otkrila?

Osobe s visokim alostatskim opterećenjem koje su unosile više od četvrtine kalorija nakon 21 sat imale su 1,7 puta veću vjerojatnost da će patiti od zatvora ili proljeva u usporedbi s osobama s nižom razinom stresa koje nisu jele kasno.

Podaci iz projekta American Gut pokazali su još drastičnije rezultate: osobe pod visokim stresom koje su jele kasno navečer imale su 2,5 puta veću vjerojatnost za crijevne probleme od onih manje izloženih stresu koje su jele ranije. Također je utvrđeno da imaju značajno manju raznolikost crijevnog mikrobioma, što sugerira da vrijeme obroka može pojačati negativne učinke stresa na crijeva putem takozvane osovine crijeva-mozak.

"Nije važno samo što jedete, nego i kada. Kad smo pod stresom, tajming obroka može zadati dvostruki udarac zdravlju naših crijeva", izjavila je glavna autorica studije, dr. Harika Dadigiri. Istraživanje je opservacijskog karaktera i cjelovita studija još nije prošla recenziju, no nalazi se poklapaju s ranijim radovima.

Studija iz 2025. objavljena u časopisu Journal of Eating Disorders pokazala je da je noćno jedenje značajno povezano s probavnim simptomima, uključujući zatvor. Slično tome, studija na studentima medicine iz 2026. godine, objavljena u časopisu Journal of Family Medicine and Primary Care, utvrdila je značajnu povezanost između viših razina stresa i zatvora.

Praktični savjeti

Ako ste skloni kasnim večerama ili grickanju nakon 21 sat, osobito u stresnim razdobljima, rješenje nije stvarati si dodatni stres osjećajem krivnje. Umjesto toga, razmislite o jednostavnim promjenama. Pokušajte zadnji obrok pojesti ranije, idealno nekoliko sati prije spavanja, a veći dio kalorija unesite tijekom dana.

Održavanje strukturirane rutine i jedenje otprilike u isto vrijeme svaki dan može podržati vaš cirkadijalni ritam, koji igra važnu ulogu u zdravoj probavi.

Ne zaboravite se posvetiti i uzroku problema - stresu. Male navike poput kratke šetnje, nekoliko minuta dubokog disanja ili odlazak na spavanje u isto vrijeme mogu ublažiti kronični stres. Na kraju, prehrana bogata vlaknima iz biljnih izvora poput grahorica, povrća, voća i cjelovitih žitarica, uz dobru hidrataciju, hrani korisne crijevne bakterije i podržava cjelokupno zdravlje probavnog sustava.