NEKI ljudi ludi su za ljutom hranom na isti način kao što neki ne mogu živjeti bez nečeg slatkog ili slanog. Kako se čini, jedine smo životinje koje drage volje konzumiraju hranu koja im uzrokuje probleme, oboljenja, pa čak i bol. Kako konzumirati ljuto i što nam ono čini u organizmu, pitanje je sad. Krenimo redom.

Recimo, crni papar najprodavaniji je i jedan od najčešće korištenih začina na svijetu, a tko od nas ne poznaje barem jednu osobu koja se okušala u uzgoju opako ljutih čili papričica?

Što zapravo proizvodi ljutinu i čemu? 

Kod paprike i feferona za ljutinu je odgovorna fitokemikalija kapsaicin, kod luka i češnjaka se radi o alicinu, a za ljutinu papra odgovoran je piperin.

Fitokemikalije su spojevi koje proizvode biljke (phyto je starogrčki za biljku), a nalaze se u voću, povrću, žitaricama, grahu i drugim biljkama. Ovi spojevi daju hrani boju, okus i miris, i jedan su od razloga zašto određenu hranu volimo (ili ne volimo).

Fitokemikalije odgovorne za ljutinu u ustima i na jeziku vežu se za vaniloidne receptore koji detektiraju toplinu i šalju mozgu signal o temperaturi, na taj ga način varajući i navodeći ga da na ljutu hranu reagira kao da se radi o nečem vrućem.

Ovi su spojevi evoluirali u biljkama kako bi ih zaštitili od insekata, kralješnjaka, gljivica, patogena i parazita, ali i vremenskih nepogoda i onečišćenja. Nije iznenađujuće stoga, s obzirom na njihove razvijene obrambene funkcije, da ove fitokemikalije imaju antioksidativna, antimikrobna i antivirusna svojstva.

Može li ljuta hrana biti zdrava?

Postoje znanstveni dokazi da ljuta hrana može poboljšati rad srca i biti korisna probavnom sustavu, a kod nekih pomaže i pri mršavljenju.

Istraživanja pokazuju da crni papar može poboljšati apsorpciju beta-karotena, spoja koji se nalazi u povrću i voću, a naše ga tijelo pretvara u vitamin A. Beta-karoten djeluje kao snažan antioksidans koji se može boriti protiv staničnih oštećenja, čime sprječava stanja poput bolesti srca. Četrnaestodnevna studija na zdravim odraslim osobama otkrila je da uzimanje 15 mg beta-karotena s 5 mg piperina značajno povećava razinu beta-karotena u krvi, daleko više nego kad se konzumira sam.

Često je vjerovanje kako ljuta hrana može uzrokovati čir na sluznici želuca ili tankom crijevu, ali stručnjaci za prehranu slažu se da ljuto može pogoršati postojeće simptome, ali ih neće samo proizvesti.

Konzumacija crnog papra može potaknuti oslobađanje enzima u vašoj gušterači i crijevima, a oni pomažu u probavi masti i ugljikohidrata. Istraživanja na životinjama pokazuju da crni papar može spriječiti proljev jer inhibira grčenje mišića u probavnom traktu i usporava probavu hrane.

Kapsaicin iz ljutih papričica ima zaštitno djelovanje na sluznicu želuca. Istraživanja pokazuju da on ne stimulira, nego inhibira lučenje želučane kiseline te potiče dotok krvi u tkivo sluznice želuca. Također, njime se povećava i lučenje sline u ustima, što nam olakšava jedenje bljutave ili bezukusne hrane.

Pazite što jedete!

Nutricionisti ističu važnu stvar - ako pojedete dupli cheeseburger s pomfritom i ljutim umakom, mogući probavni problemi bit će posljedica količine masnoće u obroku, a ne ljutog umaka. Naravno, trebali biste voditi računa o izboru hrane, njezinoj ukupnoj kakvoći, jer neka splačina neće postati kvalitetna i zdrava samo zato što ste je obilato zaljutili. 

I svakako biste trebali biti oprezni i ne dodirivati ​​oči ili neke druge osjetljive dijelove tijela ako rukujete zaista ljutim čili papričicama. Da biste bili sigurni, navucite elastične rukavice. Uglavnom, ljuto, ako se koristi razumno i uz kvalitetne namirnice, sigurno neće prouzročiti nikakve neugodnosti ili izazvati neki zdravstveni problem. Provjerite i znat ćete.