PISALI smo vam o tome što se jede po svijetu za Božić, ali i o neobičnim običajima, a jedan od njih je definitivno onaj u Rumunjskoj. Rumunjska tradicija nadilazi razmjenu darova i kićenje božićnog drvca, a najpopularnije su koledanje (Carol), ples koza (Capra) i ples medvjeda (Ursul).

U Rumunjskoj proslave Božića i sredine zime traju od 20. prosinca do 7. siječnja. Dvadeseti se zove Ziua de Ignat ili, u prijevodu, Dan Ignata. Prema tradiciji, ako obitelj drži svinje, na taj dan jednu zakolje nositelj kućanstva.

Meso od svinje koristi se u božićnim jelima

Nakon što je svinja ubijena, članovi obitelji dijele jelo pod nazivom Pomana Porcului (milosrđe od svinjetine) koje se tradicionalno kuha u kotlu, a sastoji se od raznih komadića svinjetine (svinjski trbuh, lopatica, jetra, bubrezi itd.) u umaku od češnjaka i poslužuje se s mămăligom (palentom).

Božićno slavlje zapravo počinje na Badnjak, kada je vrijeme kićenja božićnog drvca. To se radi navečer na Badnjak. Na rumunjskom se Badnjak zove Ajunul Craciunului. Pjevanje božićnih pjesama (poznato kao Colindatul) također je vrlo popularan dio Božića u Rumunjskoj.

Na Badnjak djeca idu pjevajući pjesme od kuće do kuće i izvode ih odraslima u kućama. Često i plešu. Djeca dobivaju slatkiše, voće, tradicionalne kolače zvane cozonaci, a ponekad i novac za dobro pjevanje. Odrasli idu pjevati pjesme na Božić navečer.

U mnogim dijelovima Rumunjske također je tradicionalno da se netko obuče u kozu sa šarenom maskom i ide uokolo s pjevačima. Koza je poznata kao Capra i skače i pleše uokolo i radi nestašluke!

Druga tradicija Badnjaka u Rumunjskoj je bubnjarski sastav ili dubasi. To se obično sastoji od neoženjenih muškaraca, a bend može imati do 50 ili 60 ljudi. Osim bubnjeva, tu su često i saksofon i violina. Idu ulicama i dobivaju darove.

Imaju i Djeda Mraza

U Rumunjskoj je Djed Mraz poznat kao Moş Crăciun (Starac Božićnjak). Ranije, u komunizmu, donositelj darova bio je Moş Gerilă (Starac Frost), ali Moş Crăciun je sada glavni donositelj darova.

Tradicionalna rumunjska božićna hrana uključuje pečeni gammon i svinjske kotlete (napravljene od ubijene svinje s početka priče), Ciorba de perisoare, što je blago kiselkasta juha od povrća napravljena od fermentiranih mekinja i svinjskih mesnih okruglica. Tu su i Sarmale (kao naša sarma), listovi kupusa punjeni mljevenom svinjetinom i posluženi s mămăligom/palentom, Cozonac, bogati voćni kruh, te rumunjske krafne zvane gogosi i kolači od sira.

>> Što se za Božić jede diljem svijeta? Istražili smo, od Francuske do Bahama

>> Neobične božićne tradicije diljem svijeta, od Švedske do Venezuele