RIBA je jedan od glavnih izvora omega-3 masnih kiselina, koje su presudne za razvoj mozga i vida, no problem je što neke vrste sadrže povišene razine žive. Preporuke stručnih tijela su jasne: ribu ne treba izbjegavati, već pažljivo birati vrste i prilagoditi veličinu porcija dobi djeteta.

Kada uvesti ribu u prehranu?

Riba se može uvesti u prehranu bebe zajedno s ostalom dohranom. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u svojem znanstvenom mišljenju iz 2019. navodi da većini beba dohrana iz nutritivnih razloga nije potrebna do otprilike šestog mjeseca života.

Iznimka su isključivo dojene bebe kod kojih postoji rizik od manjka željeza. EFSA ima i važnu poruku za roditelje koji odgađaju uvođenje ribe zbog straha od alergija: nema dokaza da rano uvođenje potencijalno alergenih namirnica, kao što su jaja, žitarice, riba i kikiriki, povećava rizik od razvoja alergija.

Zašto je riba važna za razvoj?

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) ističe da riba tijekom trudnoće, dojenja i ranog djetinjstva osigurava hranjive tvari koje izravno podupiru razvoj dječjeg mozga. Riječ je prvenstveno o omega-3 masnim kiselinama (DHA i EPA), željezu, jodu i kolinu. Riba je ujedno izvrstan izvor proteina, vitamina B12, vitamina D i selena.

Američka akademija pedijatara (AAP) u izvješću iz 2019. naglašava da studije upućuju na pozitivan utjecaj ribe na neurološki razvoj beba. Sve je više istraživanja koja pokazuju da bi rano uvođenje ribe moglo pomoći u prevenciji alergijskih bolesti poput astme i ekcema, ali autori napominju da su za konačne zaključke potrebna dodatna istraživanja.

Istraživanje Sveučilišta u Bristolu, objavljeno u ožujku 2025. u časopisu European Journal of Nutrition, pratilo je 5969 djece. Rezultati su pokazali da su djeca koja sa sedam godina nisu jela morsku hranu imala 35 posto veće izglede za slabije prosocijalno ponašanje.

U dobi od devet godina ti su izgledi bili 43 posto veći u usporedbi s djecom koja su jela najmanje 190 grama ribe tjedno. Važno je naglasiti da je riječ o opservacijskoj studiji koja pokazuje povezanost, a ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.

Ribu također nije lako zamijeniti suplementima. Ispitivanje na 420 zdravih beba pokazalo je da suplementacija visokim dozama ribljeg ulja od rođenja do šestog mjeseca nije donijela korist za ukupni neurološki razvoj u usporedbi s placebom.

Rizik od žive

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da velike grabežljive ribe često sadrže visoke razine žive jer se hrane manjim ribama. Ljudi su metilživi izloženi uglavnom konzumacijom ribe i plodova mora, a važno je znati da se taj metal ne može ukloniti kuhanjem.

EFSA je odredila podnošljivi tjedni unos metilžive na 1,3 mikrograma po kilogramu tjelesne težine. Procjene pokazuju da u nekim zemljama mala djeca dosegnu taj prag i prije nego što unesu količinu ribe koja bi im donijela zdravstvenu korist. Zato EFSA preporučuje da djeca i žene u reproduktivnoj dobi biraju vrste ribe koje prirodno sadrže niske razine metilžive.

Preporučene i rizične vrste ribe

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Agencija za zaštitu okoliša (EPA) preporučuju djeci od jedne do 11 godina dvije porcije tjedno s popisa riba koje se smatraju "najboljim izborom". Porcija za dijete u dobi od jedne do tri godine iznosi oko 28 grama i s vremenom se povećava.

Prema tim preporukama, najmanje žive sadrže inćuni, atlantska skuša, školjke, rakovi, losos, srdele, kozice, list, lignje, tilapija i pastrva. Sigurnim izborom smatraju se i bakalar, oslić, haringa te konzervirana svijetla tuna.

Zbog visoke razine žive treba izbjegavati vrste kao što su kraljevska skuša, marlin, morski pas, sabljarka i velikooka tuna.

Roditeljima čija djeca jedu ribu iz domaćeg ulova obitelji ili prijatelja, FDA savjetuje da provjere lokalna upozorenja o kvaliteti vode. Ako takvih upozorenja nema, preporučuje se samo jedna porcija takve ribe tjedno, bez konzumacije druge ribe u istom tjednu. Veći šarani, somovi i grgeči ulovljeni u prirodi češće predstavljaju rizik od zagađivača.

Dio stručnjaka smatra da su trenutačne preporuke možda i previše oprezne. Autori preglednog rada objavljenog 2025. u časopisu Neurotoxicology tvrde da mnoga istraživanja pokazuju poboljšanja u neurološkom razvoju djece čije su majke tijekom trudnoće jele više ribe. Smatraju da strah od žive često neopravdano navodi žene da smanje unos te važne namirnice.

Roditelji bi se o točnom vremenu uvođenja ribe i preporučenim količinama za bebe mlađe od godinu dana svakako trebali posavjetovati sa svojim pedijatrom.