Nutricionistica otkrila koju grešku najčešće rade ljudi koji pokušavaju smršavjeti
PRVI korak za mnoge koji žele smršavjeti jest odricanje od omiljene hrane. Brza hrana, deserti i ostale poslastice obično se doživljavaju kao prepreka, a restriktivne dijete i dalje su dominantan pristup u wellness kulturi i na društvenim mrežama.
No, nutricionistica Miranda Galati iz Ontarija tvrdi da izbacivanje hrane koju volite može zapravo otežati dugoročno održavanje tjelesne težine. Vlastito iskustvo s restriktivnim dijetama oblikovalo je njezin današnji pristup prehrani, a za Newsweek je objasnila kako je sve počelo.
"Vlastita borba s hranom i kilogramima inspirirala me je da postanem nutricionistica", rekla je i dodala da je u ranim dvadesetima izgubila znatan broj kilograma, ali je pritom razvila probavne smetnje i nezdrav odnos prema hrani. Odmak od restriktivnih dijeta omogućio joj je da uspostavi ravnotežu, popravi probavu i počne više uživati u jelu, što ju je naučilo da je zdrav odnos s hranom temelj dugoročnog fizičkog i mentalnog zdravlja.
Zašto restriktivne dijete ne uspijevaju
Istraživanja pokazuju da restriktivni pristup prehrani kod nekih ljudi može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Studija objavljena 2025. u časopisu "BMJ Nutrition, Prevention & Health" otkrila je da su odrasli na kalorijski restriktivnim dijetama imali više simptoma depresije od onih koji nisu bili na posebnom režimu.
Drugo istraživanje iz srpnja 2021. godine, objavljeno u časopisu "Current Obesity Reports", pokazalo je da i restriktivni i nerestriktivni pristupi mogu pozitivno utjecati na prehrambene navike, iako su dokazi o neurološkim učincima potonjih još ograničeni.
Galati smatra da su mnogi zarobljeni u štetnom krugu koji nameće kultura dijeta. Prema njezinim riječima, "toksične, ekstremne dijete" i vrlo strogi savjeti potiču ljude na premali unos hrane i pretjerano vježbanje radi brzih rezultata.
Iako takav pristup može kratkoročno smanjiti kilograme, Galati kaže da njezini klijenti često postanu iscrpljeni i vrate se starim navikama jer je takav režim neodrživ. Mnogi na kraju osjećaju zbunjenost i sram zbog hrane te krivnju samo zato što uživaju u slatkišima ili žele pojesti pecivo, a takvo razmišljanje može narušiti i mentalno i fizičko zdravlje.
Iako se protivi kulturi restrikcija, Galati naglašava da nije protiv mršavljenja kao cilja. "U konačnici, dijeta je samo riječ kojom opisujemo svoje obrasce prehrane", rekla je.
Umjesto izbacivanja namirnica, ona zagovara fokus na održive navike koje uključuju hranjive obroke, redovito kretanje, kvalitetan san i upravljanje stresom. "U redu je željeti raditi na svom zdravlju", dodala je, ali i istaknula da taj proces ne bi smio narušiti uživanje u životu i hrani.
Zadovoljstvo kao ključni element
Jedna od najvećih zamjerki koje Galati ima prema planovima za mršavljenje jest zanemarivanje užitka. "Mislim da su sitost i zadovoljstvo elementi koji se najviše zanemaruju u dijetama, a vjerojatno su najvažniji", rekla je.
Umjesto da se prisiljavaju jesti hranu koju ne vole, Galati preporučuje ljudima da pronađu načine kako zdrave obroke učiniti ukusnima i nutritivno bogatijima. Potiče dodavanje proteina, vlakana i mikronutrijenata hrani koju ljudi već vole.
Prema njezinim riječima, ravnoteža između užitka i nutritivne vrijednosti pomaže ljudima da se nakon obroka osjećaju mentalno zadovoljnije, pa rjeđe imaju potrebu za dodatnim poslasticama. Svoje klijente često podsjeća da je spora promjena jedina održiva. "Pronalaženje te idealne točke može sve promijeniti i pomoći vam da stvorite zdravu prehranu koje ćete se doista držati zauvijek", objasnila je.
Kako smršavjeti bez odricanja?
Galati objašnjava da mršavljenje zahtijeva kontinuirani kalorijski deficit, ali napominje da su kalorije samo dio jednadžbe. "Teoretski, mogli biste jesti što god želite i dalje mršavjeti dokle god ste u kalorijskom deficitu. No, to nije nužno ono što bih preporučila", rekla je i dodala: "Važno je zadržati hranu koju volite u prehrani, čak i kada pokušavate smršavjeti."
Njezina je glavna strategija kombiniranje manje nutritivne hrane s namirnicama bogatim nutrijentima. Primjerice, keksi se mogu jesti uz grčki jogurt i bobičasto voće, a tjestenina poslužiti s povrćem i nemasnim proteinima. Galati kaže da spajanje hrane bogate ugljikohidratima i mastima s izvorima proteina i vlakana može poboljšati prehranu, a istovremeno pomoći u održavanju razine energije i osjećaja sitosti.
Ona smatra da uklanjanje etikete "zabranjeno" s omiljenih namirnica može s vremenom smanjiti žudnju za njima. "Nama ljudima ništa nije privlačnije od hrane koju smatramo zabranjenom i lošom. Ali ako svaki dan pojedete nekoliko kockica čokolade, mogli biste primijetiti da ona s vremenom gubi tu moć nad vama. Ideja je stvoriti najzdraviji mogući stil života, a da pritom i dalje uživate u njemu", rekla je Galati.
"Težina na kojoj se vaše tijelo ustali u takvim uvjetima vjerojatno je najzdravija za vas", dodala je. Za Galati, uspješno upravljanje težinom nije pitanje savršenstva, već pronalaženje cjeloživotne ravnoteže između nutritivne vrijednosti i užitka.