PRIMIJETITE glavobolju koja traje malo duže nego inače. Srce vam preskoči i odjednom vam misli odjure prema najgorem mogućem ishodu. Odmah odlazite na internet kako biste istražili simptome i, prije nego što se snađete, postajete uvjereni da nešto ozbiljno nije u redu. Zvuči vam poznato? Niste jedini.

Mnogi od nas odgađaju odlaske liječniku, nadajući se da će neobičan osip, probavne smetnje ili uporne glavobolje proći sami od sebe. Međutim, važno je prepoznati kada izbjegavanje zapravo proizlazi iz tjeskobe, osobito ako vam zdravstveni problemi ne izlaze iz glave, a termin kod liječnika još uvijek nemate u kalendaru, piše Glamour.

Porast anksioznosti

Zdravstvena anksioznost pogađa milijune ljudi i može biti toliko iscrpljujuća da vas sprječava u brizi za sebe, uključujući i izbjegavanje rutinskih pregleda koji bi vam mogli donijeti mir.

José Romero, direktor terapijskih usluga u organizaciji Legacy Community Health, upozorava na sve veći broj ljudi koji zbog anksioznosti i zabrinutosti potražuju pomoć za mentalno zdravlje. "Zabilježen je porast broja ljudi koji traže usluge mentalnog zdravlja zbog simptoma anksioznosti i zabrinutosti", rekao je.

Što je zdravstvena anksioznost?

Ako paničarite zbog signala koje vam šalje tijelo, a istovremeno niste u stanju poduzeti sljedeći korak, možda se borite sa zdravstvenom anksioznošću. To je uporan osjećaj da s vama nešto ozbiljno nije u redu, čak i kada su simptomi blagi.

Zdravstvena anksioznost, poznata i kao hipohondrija, opći je pojam za stanje u kojem je osoba stalno zabrinuta da određeni simptomi ili tjelesne senzacije znače da je bolesna. U mnogim slučajevima, ljudi su uvjereni da imaju ozbiljnu, potencijalno smrtonosnu bolest.

Prema podacima, otprilike 2 do 13% ljudi osjeća ovu vrstu tjeskobe. Ovo stanje često stvara začarani krug u kojem nova ili neobična tjelesna senzacija odmah vodi do pretpostavke o najgorem ishodu. Važno je razumjeti da je zdravstvena anksioznost stvaran problem mentalnog zdravlja, a ne karakterna mana, što može biti prvi korak prema oporavku.

Kako se manifestira

Osobe sa zdravstvenom anksioznošću obično se dijele u dvije kategorije, piše University Hospitals. Jedni su oni koji neprestano traže pomoć, provode sate na medicinskim pretragama i teško podnose normalne tjelesne senzacije. "Boje se da njihovi simptomi znače da imaju neku strašnu bolest od koje će umrijeti", kaže dr. Levin.

Drugu skupinu čine oni koji izbjegavaju pomoć i odlaske liječniku koliko god je to moguće. Zbog tjeskobe teško vjeruju liječnicima, brinu se da ih se neće shvatiti ozbiljno ili se jednostavno boje onoga što bi mogli saznati.

Dr. Levin dodaje da i potpuni izostanak brige može biti opasan: "Ljudi koji uopće nisu tjeskobni oko toga vrlo vjerojatno neće voditi računa o svom zdravlju niti tražiti liječničku pomoć, čak i kada imaju problem koji bi se bez liječenja mogao pogoršati".

Zašto je zdravstvena anksioznost danas češća?

Ako vam se čini da je anksioznost sve prisutnija, niste jedini. Posebno je izražena među mlađim odraslim osobama, a na njezino širenje utječu ekonomski pritisci, društvene mreže i posljedice pandemije. Internet je dodatno pridonio pojavi kibernohondrije, odnosno pretjeranom pretraživanju simptoma, koje često samo pojačava strah.

"Ako imate fizički okidač - bol, vrtoglavicu ili lupanje srca - vaš mozak će to automatski doživjeti kao prijetnju", objašnjava psiholog dr. James MacDonald. Zbog toga je lako upasti u začarani krug brige i traženja potvrde da nešto nije u redu. Poseban problem predstavlja i izbjegavanje suočavanja sa zdravstvenim tegobama, bilo zbog straha, troškova ili manjka vremena za vlastito zdravlje.

Simptomi

Zdravstvena anksioznost može se prepoznati po tome da blage simptome odmah povezujete s ozbiljnim bolestima i često zamišljate najgore scenarije. Znakovi mogu biti i stalno provjeravanje tijela, traženje uvjeravanja od drugih, izbjegavanje određenih aktivnosti ili liječnika te neprestana briga unatoč urednim nalazima.

Često se događa i da nakon smirivanja jedne brige odmah nastane novi strah od drugog simptoma ili bolesti. Ako takve brige oduzimaju mnogo vremena i ometaju svakodnevni život ili posao, mogu upućivati na zdravstvenu anksioznost.

Utjecaj na tijelo

Svatko ponekad osjeća tjeskobu, no kod anksioznih poremećaja ona može stalno aktivirati reakciju "bori se ili bježi" i potaknuti otpuštanje hormona stresa. Posljedice se mogu osjetiti kroz napetost mišića, glavobolju, ubrzan rad srca, probavne tegobe, kratkoću daha i probleme sa spavanjem.

"Ako tu tjeskobu osjećate cijelo vrijeme, to može biti vrlo neugodno čak i prije nego što uzrokuje bilo kakve vidljive zdravstvene probleme", kaže dr. Levin. Zabrinutost pritom može stvoriti začarani krug u kojem se svaki novi simptom doživljava kao potvrda da nešto nije u redu. Zbog straha neki ljudi počinju izbjegavati vježbanje ili odlaske liječniku, što može dodatno ugroziti njihovo zdravlje.

Kako upravljati tjeskobom

Ta tjeskoba često proizlazi iz osjećaja bespomoćnosti, a suočavanje s problemom može pomoći da se smanji neizvjesnost. Prvi korak je izbjegavati panično pretraživanje simptoma na internetu jer takvo traženje odgovora često samo dodatno pojačava strah. Ako ipak istražujete, birajte provjerene izvore poput stranica bolnica i sveučilišta te ograničite vrijeme koje provodite u potrazi.

Umjesto ignoriranja simptoma, zapišite što osjećate i ponesite popis na liječnički pregled. To vam može pomoći da se usredotočite na činjenice, a ne na najgore moguće scenarije. Korisno je i osvijestiti da su misli samo misli, a ne nužno odraz stvarnosti. Ako je strah teško kontrolirati, razgovor s terapeutom može pomoći u razvijanju zdravijih načina suočavanja s neizvjesnošću.

Kada reagirati

Ako strah od ozbiljne bolesti ne prestaje ili počinje ometati svakodnevni život, odnose i posao, vrijeme je potražiti pomoć. "Ako primijetite da strategije samopomoći više nisu dovoljne, možda je vrijeme da potražite stručnu pomoć", rekao je Romero.

Zdravstvena anksioznost može se uspješno liječiti, a kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pritom se pokazala vrlo učinkovitom. Pomaže u smanjenju pretjerane brige, pogrešnog tumačenja tjelesnih senzacija i potrebe za stalnim uvjeravanjem, a u nekim slučajevima preporučuju se i lijekovi.

Ne morate se s ovim suočavati sami

Redoviti liječnički pregledi važni su za očuvanje zdravlja i rano otkrivanje mogućih problema. Iako je normalno zabrinuti se zbog neobičnih simptoma, stalno razmišljanje o bolestima može postati iscrpljujuće i početi utjecati na svakodnevni život.

Ako vas strah sprječava da odete liječniku ili vas tjera da stalno provjeravate svoje simptome, nemojte ostati sami s tim brigama. Razgovor s liječnikom može biti prvi korak prema većem osjećaju sigurnosti i kontroli nad vlastitim zdravljem.