REDOVITA tjelovježba može značajno pomoći u snižavanju LDL kolesterola, ističu stručnjaci. Ako ste nedavno obavili krvne pretrage, vjerojatno vam je u mislima ostao podatak o razini lipoproteina niske gustoće (LDL). Liječnici toj brojci posvećuju veliku pozornost, i to s dobrim razlogom.

"LDL kolesterol se često naziva 'lošim' jer se njegov višak može nakupljati u arterijama u obliku plaka", objašnjava dr. Scott D. Jerome. S vremenom te naslage mogu suziti krvne žile i povećati rizik od srčanog i moždanog udara te drugih kardiovaskularnih komplikacija. U regulaciji kolesterola najčešće se govori o prehrani, i to s pravom. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je za stvarne rezultate važna još jedna svakodnevna navika: redovito vježbanje.

Kako vježbanje snižava LDL kolesterol

Tijekom vježbanja mišići troše više energije, a tijelo s vremenom postaje učinkovitije u korištenju masti kao izvora energije. Te promjene mogu utjecati na način na koji organizam prerađuje masnoće i kolesterol te pridonijeti smanjenju količine LDL-a u krvotoku, iako se učinak razlikuje od osobe do osobe.

Redovita tjelesna aktivnost poboljšava i osjetljivost na inzulin te kontrolu šećera u krvi. Budući da su povišena razina šećera i inzulinska rezistencija povezane s poremećajima metabolizma masti, bolja osjetljivost na inzulin može povoljno utjecati i na preradu masti te proizvodnju kolesterola u jetri.

Vježbanje može pomoći i u smanjenju kroničnih upalnih procesa. Dr. Alan Rozanski navodi da su LDL kolesterol i upale povezani s razvojem ateroskleroze, odnosno nakupljanjem plaka u arterijama, pa redovita aktivnost može ublažiti dio tih upalnih mehanizama.

Osim toga, tjelesna aktivnost može povećati razinu HDL-a, odnosno "dobrog" kolesterola, koji pomaže u prijenosu viška kolesterola iz krvotoka prema jetri, gdje se dalje prerađuje i izlučuje. Ipak, samo povećanje HDL-a ne jamči bolji ishod za zdravlje srca, no redovito kretanje doprinosi povoljnijoj ukupnoj ravnoteži masnoća u krvi.

Prednosti vježbanja pritom nisu samo fizičke. Ljudi koji se počnu redovito kretati često usvajaju i druge zdrave navike, poput kvalitetnije prehrane, boljeg sna i učinkovitijeg upravljanja stresom. Takve promjene zajedno mogu dodatno pomoći u održavanju zdrave razine LDL kolesterola i smanjenju kardiovaskularnog rizika.

Koliko i kako vježbati?

Za najbolji učinak stručnjaci predlažu kombinaciju različitih aktivnosti. "Korisne su i aerobne vježbe, poput brzog hodanja, bicikliranja, plivanja ili trčanja, i treninzi snage. Idealno je kombinirati obje vrste vježbi, a ne se usmjeriti samo na jednu", savjetuje dr. Ali Sovari.

Preporuka je vježbati najmanje 150 minuta tjedno aerobnim aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta, uz dva dana posvećena treninzima snage. Ako imate zdravstvenih tegoba, posavjetujte se s liječnikom prije početka novog programa vježbanja.

Što još pomaže u snižavanju LDL-a?

Uz redovitu tjelovježbu, za snižavanje kolesterola važna je i prehrana zdrava za srce, s manje zasićenih masti te više vlakana, voća, povrća i zdravih masnoća. Održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje duhanskih i nikotinskih proizvoda te dobra kontrola krvnog tlaka i dijabetesa dodatno smanjuju rizik za srce i krvne žile.

Važan je i kvalitetan san, po mogućnosti sedam do devet sati svake noći, jer utječe na metabolizam kolesterola. Ako promjene životnih navika nisu dovoljne, liječnik može pomoći u praćenju nalaza i, prema potrebi, preporučiti terapiju.