GOTOVO svatko je barem jednom doživio onaj neobičan osjećaj - taman kad tonete u san, tijelo vam se naglo trzne uz snažan osjećaj kao da padate. Takvi trenuci često izazivaju navalu adrenalina i ostavljaju vas budnima s knedlom u grlu, iako se zapravo ništa nije dogodilo.

Iako ih većina odbacuje kao "čudne snove", ova pojava, poznata kao hipnički trzaj, zapravo može otkriti mnogo o tome kako naše tijelo prelazi iz budnog stanja u san.

Što su hipnički trzaji i koliko su česti?

Hipnički trzaji, poznati i kao trzaji pri usnivanju, nevoljni su grčevi mišića koji se javljaju dok tijelo tone u san. Prema dr. Myri Figuri, anesteziologinji iz Los Angelesa, mozak tada može pogrešno protumačiti prirodno opuštanje mišića kao osjećaj padanja, zbog čega šalje signal da se "uhvati" i spriječi pad.

Ovi trzaji su vrsta mioklonusa spavanja, medicinskog izraza za kratke, nevoljne pokrete mišića tijekom spavanja - čak je i štucanje oblik mioklonusa. Iako mogu biti uznemirujući, potpuno su bezopasni i najčešće se javljaju u fazi laganog sna. Studija objavljena u časopisu Sleep Medicine 2016. godine pokazala je da ih doživljava između 60 i 70 posto ljudi, a osim neposredno prije sna, mogu se dogoditi i u stanju tihe budnosti.

Koji su najčešći uzroci i okidači?

Do ovih trzaja dolazi jer mozak prolazi kroz složen proces prijelaza iz budnosti u san. Ponekad se živčani sustav opušta brže nego što mozak to može obraditi, što rezultira nepravilnim signalima i iznenadnim kontrakcijama mišića. Njihovu učestalost mogu povećati nepredvidivi obrasci spavanja, jet lag, smjenski rad ili poremećaj cirkadijalnog ritma.

Također, određeni fizički i emocionalni čimbenici mogu biti okidači. Stres potiče proizvodnju kortizola, hormona koji živčani sustav drži budnim, dok nas veliki umor čini podložnijima "moždanom štucanju" pri usnivanju. Stimulansi poput kofeina i nikotina usporavaju smirivanje živčanog sustava, a anksioznost i pretjerano razmišljanje noću mogu potaknuti mozak na iznenadne reflekse.

Kada se treba zabrinuti?

Iako su uglavnom bezopasni, učestali ili izrazito snažni trzaji mogu ukazivati na povišenu razinu stresa. U nekim slučajevima, strah od ponovnog trzaja može dovesti do nesanice, jer se osoba boji zaspati. Iako se mogu javiti u bilo kojoj dobi, češći su kod mlađih odraslih osoba.

Medicinski stručnjaci savjetuju da obratite pozornost ako se epizode događaju svake noći ili više puta tijekom noći, ako vam otežavaju usnivanje te ako se podudaraju s razdobljima visokog stresa ili loše kvalitete sna. Prepoznavanje ovih obrazaca može pomoći u poduzimanju preventivnih mjera prije nego što poremećaj spavanja postane kroničan.

Savjeti za mirniji san

Iako ne postoji zajamčena metoda za potpuno zaustavljanje hipničkih trzaja, određene prilagodbe životnog stila i bolja higijena spavanja mogu značajno smanjiti njihovu učestalost i intenzitet.

Pokušajte održavati dosljedan raspored spavanja, odlazeći u krevet i budeći se svakog dana u isto vrijeme. Ograničite unos kofeina i nikotina, osobito u poslijepodnevnim i večernjim satima. Upravljajte stresom pomoću tehnika opuštanja poput meditacije, istezanja ili dubokog disanja.

Stvorite umirujuću rutinu prije spavanja - prigušite svjetla, slušajte tihu glazbu ili prakticirajte laganu jogu kako biste tijelu dali signal da je vrijeme za odmor. Također, izbjegavajte pretjeranu stimulaciju prije spavanja, poput korištenja ekrana ili intenzivnih mentalnih aktivnosti. S vremenom, ove navike omogućuju tijelu glađi prijelaz u san, smanjujući vjerojatnost neugodnih trzaja.