Predstavnik Državnog inspektorata iznio je detaljnu kronologiju postupanja u slučaju otpada u Gospiću. Rekao je da je prvi inspekcijski nadzor pokrenut 27. lipnja 2023. nakon prijave zabrinutih građana, koji su upozoravali da kamioni danju i noću dovoze otpad.

Inspekcija je, prema njegovim riječima, utvrdila da se tvrtka nije pridržavala dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom te da je otpad skladištila i zakopavala i na sedam privatnih parcela. Inspektorat je zatražio ukidanje dozvole, ona je ukinuta, ali je poslije izdana nova dozvola s istim parametrima. Naknadno je Inspektorat zatražio ukidanje i te dozvole.
Geodetskim snimanjem i uzorkovanjem utvrđene su velike količine zakopanog i skladištenog otpada, a dodatne količine skrivene u silosima i na tavanima pronađene su u suradnji s USKOK-om.

Inspektorat je naveo i da se dio otpada uvozio iz Italije i Slovenije. Za oko 14.000 tona otpada utvrđeni su problemi s dokumentacijom, uključujući, prema riječima predstavnika Inspektorata, krivotvorene prateće listove.

Donesena su tri rješenja o uklanjanju otpada te rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i prekograničnog uvoza. Izrečeno je oko 140.000 eura kazni, koje, kako je rekao, tvrtka nije platila, pa je slučaj predan državnom odvjetništvu radi naplate. Inspektorat je podnio i kaznenu prijavu.

Nakon što je tvrtka u siječnju 2025. završila u stečaju, Inspektorat je prijavio 27.7 milijuna eura potraživanja, koje je priznato. Međutim, prema iznesenim podacima, imovina stečajnog dužnika vrijedna je svega oko 2.7 milijuna eura.

Predstavnik Inspektorata odbacio je tvrdnje da se moglo reagirati ranije, rekavši da su inspektori izašli na teren šest dana nakon što su dobili saznanja o slučaju.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je u Gospiću uvođenje novog kaznenog djela osobito teške povrede zaštite okoliša, odnosno ekocida.

Habijan je rekao da se na izmjenama radi dulje od godinu dana i naglasio da one nisu pokrenute zbog slučaja otpada u Gospiću. Radna skupina osnovana je radi prenošenja europske direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

"Na ovaj način zapravo uvodimo kazneno djelo ekocida. Možda se sada prvi put ovako javno i komunicira", rekao je.

Prema njegovim riječima, prijedlog je da se za ekocid propiše najmanje 10 godina zatvora, pa sve do dugotrajnog zatvora od 40 godina. Predlaže se i da to kazneno djelo ne zastarijeva.

Habijan je rekao da želi da se novo kazneno djelo ubaci u aktualne izmjene Kaznenog zakona.

Gradonačelnik Gospića Darko Milinović ponovno se žestoko obrušio na vještačenje o otpadu. Ponovio je da je voda iz javnog vodovoda ispravna te ustvrdio da se među građanima stvorila percepcija da piju zagađenu vodu.

Kazao je da je upravo zato ranije pred novinarima vještačenje demonstrativno bacio u smeće. Naglasio je da nije pravni stručnjak, ali smatra da bi, bude li upravo taj nalaz jedna od glavnih podloga za optužnicu, ona mogla imati ozbiljan problem.

Milinović je među ostalim doveo u pitanje način na koji je utvrđena povezanost PFAS-a pronađenog u podzemnoj vodi s otpadom. Pitao je zašto PFAS nije analiziran i u samom otpadu kako bi se rezultati mogli usporediti te zašto nije provedeno trasiranje podzemnih voda.

"Ja mislim da je ono neupotrebljivo", rekao je o vještačenju, dodajući poslije da je, ako je ono podloga za optužnicu, "vrlo, vrlo, vrlo na tankom ledu".

Ustvrdio je i da je za ozbiljniju sliku trebalo provesti više uzorkovanja u različitim godišnjim dobima. Sve su to Milinovićeve primjedbe na metodologiju vještačenja, a ne zaključci nadležnih stručnih ili pravosudnih tijela.

Kritizirao je i tempo sanacije. Rekao je da bi, nakon što se na prvi natječaj nitko nije javio, trebalo razmotriti izravni pregovarački postupak kako bi se otpad što prije osigurao i spriječilo daljnje procjeđivanje.

Milinović je istodobno pozvao da se ne umanjuje ozbiljnost problema, ali i da se ne širi strah tvrdnjama da Gospićani piju otrovanu vodu.

Kao novi promjer manjkavosti vještačenja naveo je nesklad u datumima uzorkovanja. Rekao je da na jednom mjestu stoji da je uzorak uzet 8. svibnja, a u tablici na stranici 17 da je uzet 11. svibnja. "Je li uzet 8. ili 11.? Sud vam to baca", rekao je.

Capak je iznio nove podatke iz pojačanog monitoringa. Ove godine na području Ličko-senjske županije napravljeno je 159 manjih sanitarnih i 14 velikih analiza vode.

U uzorcima uzetima iz dubokih bušotina nizvodno od odlagališta nisu pronađeni PFAS ni teški metali. U jednom uzorku vode iz slavine privatne kuće utvrđeno je povišeno olovo, no budući da ga nema na izvorištu, HZJZ smatra da je problem u kućnoj vodovodnoj mreži.

U prošireni monitoring bit će uključeno i pedesetak privatnih bunara građana.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da su svi dosadašnji nalazi vode za piće uredni te da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava sigurna.

Naglasila je da treba razlikovati onečišćenje utvrđeno u lokalnim podzemnim vodama od vode koja dolazi do krajnjih korisnika.

"Sva ispitivanja koja su provedena do sada nisu dokazala nikakvo onečišćenje vode za piće", rekla je.

Najavila je pojačani program praćenja. Sirova voda na crpilištima ispitivat će se dva puta mjesečno proširenim analizama, a provodit će se i hidrogeološke analize kako bi se utvrdilo postoji li veza između podzemnih voda i izvorišta. U monitoring će biti uključeni i privatni bunari građana.

Hrstić se osvrnula i na tvrdnje o povećanom broju malignih bolesti. Rekla je da podaci za posljednje 23 godine, posljednjih pet godina i 2023. ne pokazuju povećanu incidenciju malignih bolesti u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji. Prema njezinim riječima, incidencija je čak niža nego u ostatku Hrvatske.

Dodala je da lokalna podzemna voda pokazuje znakove utjecaja onečišćenja nizvodno od odlagališta i da je tlo lokalno onečišćeno, zbog čega je sanacija potrebna.

Predstavnici građanskih udruga tražili su konkretan odgovor na pitanje kada će otpad biti uklonjen te jači i kontinuirani monitoring vode.

Vučković je odgovorila da su za rasuti otpad i otpad u vrećama otvorena dva postupka javne nabave, s rokom za ponude 25. kolovoza. Ako postupci uspiju, prema dokumentaciji je predviđen rok do godinu dana za uklanjanje otpada, nakon čega slijedi konačno zbrinjavanje.

Za zakopani dio otpada još nema preciznog roka. Ministrica je rekla da će nakon 24. kolovoza, kada stignu odgovori potencijalnih odlagališta i spalionica, moći predstaviti moguće varijante, okvirne rokove i prijedlog sanacije.

Rekla je da Ministarstvo zagovara kombinirano rješenje - korištenje i odlagališta opasnog otpada i spalionica, ovisno o vrsti otpada. Prihvatila je i mogućnost postavljanja automatiziranih uređaja za praćenje vode ako struka procijeni da su potrebni.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznio je detaljnije podatke o količinama otpada. Rekao je da se na lokaciji PPK Velebit nalazi ukupno gotovo 45.000 tona ilegalno dovezenog otpada, od čega je oko 33.000 tona zakopano. Oko 4500 tona nalazi se rasuto po silosima, oko 650 tona je u vrećama ispred silosa, dok se u silosima nalazi još gotovo 6000 tona pomiješanog opasnog i neopasnog otpada.

Za 4500 tona rasutog otpada novi je natječaj procijenjen na 4.7 milijuna eura bez PDV-a, a rok za ponude je 25. kolovoza. Isti je rok, rekao je, i za postupak vezan uz oko 650 tona otpada u vrećama.

Za najkompleksniji, zakopani otpad Fond je poslao upite na 70 odlagališta opasnog otpada i spalionica u Europskoj uniji, tražeći podatke o kapacitetima, cijenama i mogućnostima prihvata. Rok za njihove odgovore je 24. kolovoza, nakon čega Fond najavljuje izlazak u javnost s detaljima.

Istodobno se priprema žurni pregovarački postupak, kao i postupak za privremeno prekrivanje zakopanog otpada folijom kako bi se tijekom sanacije smanjilo procjeđivanje oborinskih voda.

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković rekla je da je lokacija u Gospiću među prioritetnim lokacijama za sanaciju te ustvrdila da Ministarstvo i Fond nisu gubili vrijeme nakon što su dobili mogućnost započeti postupak.

Podsjetila je da istražna tijela u srpnju 2025. još nisu dopuštala početak sanacije, dok je Fond u listopadu obaviješten da može početi s aktivnostima. Za zakopani dio otpada Ministarstvo je u svibnju ove godine zatražilo dokumentaciju Geotehničkog fakulteta, a cjelovita izvješća i dopunu koja se odnosi na podzemne vode dobilo je naknadno.

Za dio otpada već su raspisani postupci nabave. Rok za dostavu ponuda, koji je prvotno bio 10. kolovoza, produljen je do 25. kolovoza. Vučković je rekla i da se uspostavlja proširena mreža monitoringa podzemnih voda te da je uzorkovanje iz dubokih bušotina počelo krajem prošlog tjedna.

"Ni jedan trenutak nismo propuštali. Nabave za dvije faze otpada su u tijeku, nabava za zakopani otpad se priprema", poručila je, dodajući da će lokacija biti sanirana.

Predstavnica udruge iz Gračaca zatražila je da se interventno uzorkovanje proširi na područje Gračaca, Štikade i Obrovca, odnosno na vode koje se kreću prema Zadarskoj županiji. Pitala je i provode li se analize PFAS spojeva u tlu te zatražila širu analizu zdravstvenog stanja ljudi s tog područja.

Tijekom izlaganja više je puta bila prekidana, na što je burno reagirala.

"Nemojte me prekidati, izazvat ćete revolt", rekla je, dodajući da je ostala na sjednici kako bi stručnjacima mogla postaviti konkretna pitanja na koja, kako tvrdi, građani dosad nisu dobivali odgovore od institucija.

Svađa se tako nastavila i nakon odlaska lijeve oporbe. 

Poručila je da građani ne znaju ni gdje se danas nalaze ljudi koji su godinama živjeli uz sporne lokacije te zatražila širu javnozdravstvenu akciju kako bi se provjerilo moguće dugoročno djelovanje onečišćenja na zdravlje stanovništva.

Sandra Benčić optužuje HDZ za opstrukciju sjednice u Gospiću te traži izvanrednu sjednicu Sabora, nove izbore i hitnu sanaciju opasnog otpada.

>> Opširnije

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da se zdravstvena ispravnost vode kontinuirano prati na više razina – preko vodovoda, državnog monitoringa i Državnog inspektorata.

Na području Ličko-senjske županije ove je godine provedeno 159 manjih i 14 velikih analiza, koje uključuju teške metale i velik broj drugih parametara.

"Nismo imali nikakvih signala da se s vodom nešto događa", rekao je.

Spomenuo je jedan raniji nalaz PFOS-a u niskoj koncentraciji, ispod dopuštene razine, koji se na ponovljenom uzorkovanju više nije pojavio.

Prošli tjedan dodatno su uzeti uzorci na izvorištima, na više lokacija u Gospiću, Otočcu, Senju i Rabu te iz dubokih bušotina nedaleko od silosa. U tim dubokim podzemnim vodama nisu pronađeni PFOS ni teški metali.

U jednom uzorku iz slavine privatne kuće pronađena je povišena razina olova, ali Capak kaže da je riječ o problemu kućne instalacije jer olova nije bilo na izvorištu.

U monitoring će biti uključeni i privatni bunari

Capak je rekao da se posebna pozornost mora posvetiti građanima koji nisu priključeni na javni vodovod nego koriste privatne bunare, uključujući vodu za zalijevanje vrtova.

Nakon javnog poziva evidentirano je više od 50 takvih bunara. Oni će u sljedećim tjednima, prema prioritetima, biti uključeni u analize, a vlasnici će dobiti rezultate i preporuke o tome je li voda sigurna za korištenje i piće.

Nakon rasprave o sanaciji otpada počeo je dio sjednice posvećen mogućim zdravstvenim rizicima.

Ministrica zdravstva na početku izlaganja poručila je građanima Ličko-senjske županije da su svi dosadašnji nalazi ispitivanja vode za piće uredni.

"Dosadašnji nalazi ispitivane vode za piće potpuno su uredni i voda je sigurna za piće", rekla je.

Dodala je da su testiranja provedena prema pravilima struke te u skladu s normativnim i referentnim vrijednostima koje se primjenjuju u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Kazala je da građani u ovom trenutku nemaju razloga za zabrinutost zbog zdravstvene ispravnosti vode, ali je najavila detaljnije izlaganje o tome što su Ministarstvo zdravstva i nadležne službe dosad poduzeli te što još slijedi.

Kazala je i da dugoročni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ne pokazuju povećanu pojavnost malignih bolesti među stanovnicima Gospića i Ličko-senjske županije.

"U ovom trenutku nema neuobičajenog općeg obrasca obolijevanja stanovnika Gospića niti Ličko-senjske županije", rekla je.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznijeli su i podatke o drugim tzv. crnim točkama u Hrvatskoj.

Rečeno je da je lokacija Crno Brdo u potpunosti sanirana te da ondje više nema otpadne troske. Prema riječima predstavnika Fonda, uklonjena troska iskorištena je u skladu s ugovorom u proizvodnji asfalta.

Fond istodobno provodi postupke sanacije i na drugim lokacijama, među kojima su Zlanovec u Krapinsko-zagorskoj županiji i Samobor. Za neke od tih lokacija postupci javne nabave nalaze se u završnoj fazi i pripremaju se odluke o odabiru.

"U ovom trenutku paralelno se radi šest sanacija", rekao je predstavnik Fonda.

Ličko-senjski župan poručio je da i dalje čvrsto podupire revitalizaciju starog korita rijeke Gacke i Švičkog slapa te odbacio tvrdnje da se od te ideje odustalo.

"Čvrsto Ličko-senjska županija i osobno ja, dok sam župan, stojimo iza toga", rekao je.

Kazao je da je prema Ministarstvu slao niz dopisa te da je o toj temi razgovarao s udrugama s područja Gacke i lokalnom samoupravom. Dodao je da ne želi razgovarati o budućnosti Gacke bez prisutnosti građana Otočca i udruga s tog područja.

"Dok sam ja župan, sigurno ćemo se boriti za tu ideju, da bi se barem dio staroga korita rijeke Gacke vratio. Nijednog trenutka nismo odustali od te ideje", poručio je.

Ministrica Vučković odgovorila je da su za rasuti otpad i otpad u vrećama raspisana dva otvorena postupka javne nabave, a rok za dostavu ponuda je 25. kolovoza.

"Ako ovaj poziv bude uspješan, onda je predviđeni rok za uklanjanje otpada, koliko se ja sjećam iz nabave, godinu dana", rekla je.

Dodala je da je za konačno zbrinjavanje i rješavanje ostalih pitanja predviđeno još razdoblje koje je, prema njezinu sjećanju, oko 12 mjeseci.

Za zakopani dio otpada zasad nije dala konačan rok. Objasnila je da su cjelovita izvješća i dopune vezane uz podzemne vode završeni u srpnju te da se na temelju tih podataka sada provodi veliko istraživanje tržišta.

Nakon 24. kolovoza, kada pristignu odgovori od potencijalnih postrojenja za zbrinjavanje, Ministarstvo i Fond trebali bi moći detaljnije predstaviti moguće modele sanacije, okvirne rokove i cijene. Vučković kaže da se želi ići na kombinirano rješenje, odnosno koristiti i odlagališta opasnog otpada i spalionice, ovisno o vrsti otpada.

"Želimo da to bude sve brzo", rekla je, dodajući da će se za zakopani otpad ići u pregovarački postupak.

Na prijedlog građana o automatskom nadzoru vode odgovorila je da Ministarstvo nema ništa protiv takvog uređaja ako ga struka smatra opravdanim.

Govoreći o budućnosti Gacke, kazala je i da stručne službe Ministarstva podržavaju ideju da se barem dio toka rijeke obnovi i da se takva mjera ugradi u plan koji se priprema. Naglasila je da proces još nije završen te da slijede konzultacije, prezentacije i javno savjetovanje.

Jasna Bognarić iz udruge Prijatelji Gacke rekla je da su građani na sastanak došli očekujući konkretan odgovor na pitanje u kojem će roku otpad u Gospiću biti uklonjen.

Upozorila je da se dio stanovništva nizvodno od lokacije opskrbljuje vodom iz sustava povezanog s Gackom te zatražila postavljanje automatiziranog uređaja koji bi kontinuirano pratio moguće onečišćenje vode.

Prema njezinu prijedlogu, uređaj bi svakih pola sata mjerio niz pokazatelja, među kojima i teške i poluteške metale. Smatra da povremeno uzorkovanje nije dovoljno jer bi se kratkotrajno onečišćenje između dva uzorkovanja moglo propustiti.

Udruga je zatražila i dodatno sondiranje odlagališta, navodeći da građani imaju informacije i sumnje o otpadu koji je ondje dovožen.

Gordana Kisolac iz udruge iz Gračaca upozorila je na problem otpada kod jezera Štikada, istaknuvši da se radi o jedinstvenom hidrološkom području na prijelazu između Zadarske i Ličko-senjske županije.

Kazala je da građani razumiju da se određene mjere poduzimaju, ali smatraju da one ne odgovaraju brzini razgradnje otpada i mogućoj ugrozi voda. Poručila je da se problem mora tretirati kao akutna kriza te da građani ne mogu godinama čekati sanaciju zbog administrativnih i drugih procedura.

Predložila je i privremeno, interventno zbrinjavanje otpada dok se ne provede konačna sanacija. Upozorila je i da, prema dokumentaciji koju su građani proučili, nije jasno jesu li provedena posebna istraživanja mogućeg medicinskog otpada i tvari koje bi mogle biti opasne za zdravlje.

Otvorila je i pitanje zaštite vodonosnika od novih zahvata, posebno vjetroelektrana, te poručila da bi trebalo razmotriti stroža ograničenja industrijskih zahvata iznad važnih podzemnih i površinskih vodnih tokova.

Ministrica Vučković odgovorila je da je lokacija kod jezera Štikada već predviđena za sanaciju Fonda za zaštitu okoliša. Prema njezinim riječima, ondje se nalazi nešto manje od 4000 tona heterogenog otpada.

"U ovom trenutku, iz razloga koji nisu u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, ne možemo započeti sanacijske aktivnosti", rekla je.

Dodala je da je novac osiguran te da će javnost biti obaviještena čim se steknu uvjeti za početak sanacije. Govoreći o vjetroelektranama, kazala je da se priprema novi Zakon o zaštiti okoliša koji bi trebao donijeti dodatna pravila vezana uz procjene utjecaja na okoliš i kumulativne učinke zahvata.

Vučković je rekla da je Ministarstvo u međuvremenu dobilo cjelovita izvješća Geotehničkog fakulteta, uključujući dopunu koja se odnosi na podzemne vode, nakon čega je pokrenuto proširenje mreže za monitoring.

Prema njezinim riječima, krajem prošlog tjedna uzeti su prvi uzorci iz dubljih bušotina koje se nalaze na području pod koncesijom jedne tvrtke.

Ministrica je najavila da će o rezultatima uzorkovanja, mogućim rizicima za zdravlje i zdravstvenom aspektu situacije detaljnije govoriti predstavnici Ministarstva zdravstva.

Navela je i da su ranije financirane dodatne mjere praćenja kvalitete zraka te da je s Gradom Gospićem dogovoreno sufinanciranje mjera osiguranja prostora i videonadzora.

Direktor Fonda opisao je probleme s pronalaskom izvođača za uklanjanje otpada iz Gospića. Nakon istraživanja tržišta utvrđeno je da se dio otpada ne može zbrinuti na odlagalištima neopasnog otpada, a mogućnosti njegova zbrinjavanja provjeravane su i kod cementara te drugih postrojenja u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Za oko 4500 tona otpada raspisan je novi natječaj procijenjene vrijednosti 4,7 milijuna eura bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 25. kolovoza.

Isti je rok određen i za ponude za uklanjanje oko 650 tona otpada iz velikih vreća. Fond očekuje da će nakon ugovaranja izvođača biti izrađen precizan terminski plan uklanjanja otpada, koji će potom biti predstavljen javnosti.

Prema dokumentaciji nabave, odvoz i zbrinjavanje tog otpada trebalo bi biti završeno u roku do godinu dana.

Direktor Fonda rekao je da se paralelno priprema žurni pregovarački postupak koji bi trebao omogućiti iskopavanje, pripremu, odvoz i zbrinjavanje tog otpada izvan lokacije.

Istodobno se priprema i postupak za privremeno prekrivanje zakopanog otpada folijom, kako bi se tijekom sanacije smanjila mogućnost procjeđivanja oborinskih voda kroz otpad. Folija bi se uklanjala postupno, usporedno s iskopavanjem.

Rok za odgovore postrojenja kojima su poslani upiti je 24. kolovoza, nakon čega Fond najavljuje objavu detaljnijih informacija.

Gradonačelnik Gospića Darko Milinović neposredno prije početka sjednice Odbora demonstrativno je u koš za smeće bacio rezultate vještačenja koje je USKOK objavio 6. kolovoza.

>> Opširnije

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekao je da se na lokaciji PPK Velebit nalazi ukupno gotovo 45.000 tona ilegalno dovezenog otpada.

Prema podacima koje je iznio, oko 33.000 tona otpada je zakopano, oko 4500 tona rasuto je po silosima, a ispred silosa nalazi se još oko 650 tona, odnosno približno 300 velikih vreća otpada, koji je prema analizama neopasan.

Dodao je da se unutar silosa nalazi i gotovo 6000 tona pomiješanog opasnog i neopasnog otpada. Naglasio je da je riječ o vrlo kompleksnoj i zahtjevnoj lokaciji koja je određena kao prioritet za sanaciju.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Vučković rekla je da su postupci nabave za dvije faze uklanjanja otpada u Gospiću već u tijeku, dok se nabava za zakopani otpad priprema.

Podsjetila je da je Ministarstvo još 2024. počelo mapirati lokacije ilegalno odloženog otpada u Hrvatskoj te da je Gospić, nakon što je slučaj postao poznat javnosti, uvršten među prioritetne lokacije za sanaciju.

Kazala je da su istražna tijela u srpnju 2025. još branila početak sanacijskih radova zbog istrage, dok je u listopadu Fond dobio obavijest da se s aktivnostima može početi. Ministarstvo je potom od Geotehničkog fakulteta zatražilo izvješća i dodatna stručna mišljenja, uključujući procjenu potrebe za hitnim mjerama na zakopanom dijelu otpada.

"Ni jedan trenutak nismo propuštali. Nabave za dvije faze otpada su u tijeku, nabava za zakopani otpad se priprema. Ova će se lokacija sanirati", poručila je Vučković.

"Nastavak ove sjednice nema više nikakvog smisla."

"Cijela lijeva oporba odlazi sa sastanka. Oni neka se zabavljaju sami sa sobom, na svoju sramotu", poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Ponovno je započela sjednica nakon stanke.

Dalija Orešković rekla je kako nema sjednice. "Još jutros najavila da će se točno dogoditi to što se dogodilo: HDZ se uspio u Gospiću, u srcu Like, pokazati u svom pravom svjetlu. Mi smo ovdje došli radi građana, i sigurno je da postoje poslovničke mogućnosti da mi tim građanima daju priliku da se njihova riječ čuje, ako to nije sjednica saborskog odbora u kojem HDZ ima većinu. Postoje okrugli stolovi, postoje druge mogućnosti. HDZ je takav kakav je" rekla je Orešković.

Dušica Radojčić proglasila je pauzu od pet minuta zbog dogovora oko postavljanja pitanja.

Zastupnica Sandra Benčić i ministrica Marija Vučković oštro se sukobljavaju oko odgovornosti za ilegalno odlagalište otpada u Poznanovcu, međusobno se optužujući za neaktivnost i politikanstvo.

>> Opširnije

"Tražim stanku, prije svega, da naglasim zašto smatram da je ova sjednica nužna. I ne samo ova sjednica, nego ovo teško prepucavanje. I zato dolazimo do onoga zbog čega je i ova sjednica, ali prije svega izvanredna sjednica Hrvatskog sabora, nužna.

Mi smo imali reakcije, Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade je smatrao da je od ove teme bitnije naglasiti uspjehe njegove Vlade i pozabaviti se turističkom sezonom. Ministrica koja se danas ovdje nalazi s nama, objasnila je hrvatskoj javnosti da ne postoji hitnost postupanja, da ne postoji način kako će se u ovoj situaciji postupiti hitno. I ja ovdje neću ići za političkom ocjenom.

Nego ću upozoriti da oba izvješća, geotehničkog fakulteta koja su nam ustupljena, upozoravaju da je ovaj problem opasan i da njegova opasnost s vremenom i s nedostatkom hitne sanacije raste. Dakle, mi imamo jasan, znanstveni dokaz da opasnost u ovom slučaju svakim danom ne postupanja raste. I zato smo se danas okupili ovdje, da stvorimo pritisak koji će omogućiti", rekla je Marija Selak Raspudić.

"Evo nekoliko važnih stvari. Prvo, kako izgleda, ovo će sve biti jedna predstava za javnost, cirkus, koji se radi političke kaste, koja opet će čuvati one najodgovornije u procesu trovanja ljudi naše države. Ovo je nacionalna katastrofa, ovo je trovanje ljudi, naše držanje, ovo je države, ovo je trovanje ljudi. U srcu Hrvatske, u našoj lici, a onda podzemnim vodama i svom ostalom pričom to ide sve do Senja do otoka, do Raba, Paga, i ovo je nedopustivo. Da se s jedne strane. Stranka Možemo!, i s druge strane vladajući ovdje prepiru, rade igrokaz

Nama je to potpuno neprihvatljivo. Kolega Troskot gotovo 2 godine govori o ovoj temi, meni je drago nakon 2 godine njegova rada. Dakle, više od 18 mjeseci desetaka i desetaka presica je istupao javnosti u Hrvatskom saboru da je napokon došlo do ovoga, da se bar ovdje pokuša javnosti poslati nekoliko poruka.

Odbacujemo sa gnušanjem ideju na koji način se predstavlja sanaciju ovog otrova, smrtonosnog otrova, to jest smrtonosni PFAS koktel. Koji sadrži cijanide, teške metale koji sadrži PAH ulje PCB ulje i ostalo sve, i onda ekipa opet iz političke kaste govori kako će se to, evo, sanirati, proći će to brzo, mi ćemo to sve posložiti. Gospodom Mittelbaden u Njemačkoj, pokrajina 14 godina, imali su curenje PFAS-a, slabijeg od našeg. Mi imamo koktel, smrtonosni koktel.

14 godina do sad su potrošili 45 milijuna eura. Jedna Njemačka. Gdje je. Gdje smo mi tehnološki ostali? A mi ovdje kažemo radi se histerija. Ne. Mi želimo istinu. Narod ima pravo na istinu, narod ima pravo na sanaciju, i narod ima. Pravo da glavni državni odvjetnik, da glavni državni odvjetnik napravi posao i da svi odgovorni u ovom lancu, koji god su bili, za sve šlepere koji su ovdje uvezeni, trovali naš narod", je rekao Marin Miletić.

"Mi ćemo riješiti pitanje sanacije ovog odlagališta kao što je već kroz niz razgovora i ovdje prisutnih, prisutna ministrica i potpredsjednik Vlade koji je bio prije nekoliko dana ovdje u Gospiću, i jasno su rekli načine i procedure kako će se riješiti ovaj problem.

Ovaj problem je stavljen u plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, i samim tim osigurana su i sredstva, i to je garancija da će se to riješiti. To je najvažnije za stanovnike Gospića, a mi smo kao odgovorna parlamentarna većina i Vlada garancija da će se to i riješiti, na zadovoljstvo građana. O ovom problemu mora govoriti primarno struka, ovdje politički političari koji se ovdje javljaju, a neznalice su, nisu stručni za ovo područje, mogu stvarno samo senzacionalizam. Mi smatramo to je pokazalo i sad, dosadašnje bavljenje sa krizama koje smo prošli u ovih 10 godina, da ovakve ozbiljne stvari moraju rješavati struka. I dajemo apsolutnu potporu struci u svim segmentima, i ona mora dati odgovor kako i na koji način, kako najbolje riješiti probleme koje imamo tu.

Politički piromani i ovi koji stvaraju senzacije od ovog kupe sitne političke poene, pokušavaju skupiti sitne političke poene, i trenutak medijske pažnje, ali to, nažalost, ne pomaže ovim stanovnicima koji su i danas ovdje. Samo struka i samo stručno rješavanje ovog problema može donijeti do rješavanja problema.

Zato smo danas ovdje, čut ćemo najodgovornije ljude najstručnije ljude iz institucija, ljude koji imaju, što reći, po ovom pitanju. A mi smo onda odgovorni da se osiguraju financijska sredstva kroz proračun i da se ovaj problem riješi", poručio je HDZ-OVAC.

"Na sve što ćemo danas čuti u Gospiću, na ovoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša, Andrej Plenković će reći da ima svojih 76 ruku u Saboru i da je njegova saborska većina stabilna.

Ali ovdje na ovim transparentima ispisana je prava istina i o Andreju Plenkoviću i o HDZ-u. To je prava poruka, Lika je pretvorena u mjesto zločina. Neka HDZ čuje ove zvižduke u nekadašnjoj njihovoj utvrdi, više nikad to Lika neće biti.

Dva transparenta ću izdvojiti. Onaj na kojem piše "Domaće izdajice" i onaj na kojem piše "Kaznit ćemo veleizdaju". Slušajte kako Lika zviždI. Andreju Plenkoviću i HDZ-u.

HDZ je taj koji je i Gospić i Liku i Hrvatsku okupirao otrovom. I ima li doista veće veleizdaje? Ima li većeg zločina od toga da vlastitu zemlju, vlastite ljude ovako otrujete? To niti jedan okupator nije napravio. Kada dođu okupatori, oni žele zemlju za sebe, da na njoj prosperiraju, a ne da vlastite ljude i vlastite građane truju. Zato Hrvatska ima samo jednu opciju: ili ćemo se svi otrovati u HDZ-ovom otrovu, ili nas neće biti. Treće nema.

Onaj kome to nije jasno, ili je s HDZ-om umrežen pa mu savjest nije čista, ili mu jednostavno do opstanka Hrvatske na ovom prostoru nije stalo. Tražimo izvanredne izbore i tražimo vlast koja će Hrvatsku učiniti onakvom kakva joj je i himna, lijepom i našom. Svi građani moraju tome sudjelovati.

Ako ovaj današnji dan neće biti točka preokreta, pozvat ćemo građane da izađu na masovne prosvjede. Hvala", poručila je Dalija Orešković.

Osim nje, na sjednici bi trebali doći Turudić, Hrstić, i navodno Habijan.

."Ne znam da li se možda stariji od vas sjećaju one američke serije "Sopranosi". Pa ovdje u Hrvatskoj se upravo ne snima serija, nego se proživljava ono što je u toj seriji bilo opisano, a to da mafija upravlja i gospodari otpadom, i masno zarađuje na tome, na taj način, jer potplaćuje inspekcije da zažmire na jedno i dva oka. Dakle, mi ovdje u Hrvatskoj imamo upravo "Sopranose" na djelu.

Na čelu Vlade imamo jednog hvalisavca koji se hvali 11. godinu, evo već hvali se, nevjerojatnim postignućima svoje Vlade, a jedno od najvažnijih postignuća je bilo da zapravo ova Vlada otpadom da nađe načina kako sanirati običan otpad, ali kako sanirati opasan otpad, to do dana današnjeg nije napravio i ne može se time pohvaliti. Dakle, neki dan smo ga na presici slušali kako na pitanja o opasnostima i o zabrinutostima ovih ljudi ovdje koji sada prosvjeduju, on odgovara velebnim postignućima u turističkoj sezoni.

Gadljivo da gadljivije ne može biti. Dakle, ono što tražimo je hitna sjednica izvanredna sjednica Sabora kako bi našli načina da hitno saniramo ovaj otpad ovdje u Gospiću, a Gospić nije jedina crna točka.

Tih crnih točaka po Hrvatskoj, evo kako su već i kolege rekli, ima bezbroj. Jedna od tih točaka je, na primjer, evo i u Dugom ratu, opasna šljaka investitor je nije sanirao do 2019. Od 2020. do danas 6 godina je u obavezi Vlade da to sanira. Prstom nisu makli ljudi udišu opasne elemente udišu krom 6 u Mekoniju djece se nalaze opasni elementi.

Ono što tražimo je izvanredna sjednica Sabora, na kojoj ćemo smijeniti ovu Vladu, jer jedina ekološka mjera za ovu državu jedina sanitarna mjera je smjena HDZ-a s vlasti", poručila je Marijana Puljak iz Centra.

Uoči održavanja sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora u Gospiću, predsjednica Odbora Dušica Radojčić ponovno je pozvala članove odbora da danas izglasaju drugu točku dnevnog reda sjednice, održavanje javnog saslušanja predstavnika institucija nadležnih u slučaju ilegalnog odlaganja najmanje 37 tisuća tona opasnog otpada u tom gradu.

>> Opširnije

Saborski zastupnici Mosta Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić i Miro Bulj te nezavisni zastupnik Kluba Mosta Josip Jurčević upozorili su u Gospiću da tone opasnog otpada nisu mogle prijeći hrvatske granice, biti prevezene i odložene na više lokacija bez znanja ili ozbiljnog propusta državnih institucija.

>> Opširnije

Liječnička komora nije utvrdila propuste u radu liječnika u Gospiću, no savjetuje bolju komunikaciju s javnošću i jačanje stručnog tima.

>> Opširnije

Orešković tvrdi da će HDZ pokušati skrenuti pozornost sa same teme sjednice.

>> Opširnije

Zajedničku izjavu za medije uoči sjednice Odbora dat će Siniša Hajdaš Dončić (SDP), Sandra Benčić (Možemo!), Anka Mrak-Taritaš (GLAS), Marijana Puljak (Centar), Loris Peršurić (IDS), Matija Posavec (Nezavisna platforma Sjever), Dalija Orešković (DOSIP) i Milorad Pupovac (SDSS).