Predsjednik Izraela Isaac Herzog rekao je u intervjuu za AFP da rat koji su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli protiv Irana predstavlja ključnu prekretnicu za cijeli Bliski istok.

"Na povijesnoj smo prekretnici. Dolazi trenutak kada će, nakon više od jedne generacije beskrajnih ratova, krvoprolića i terora, biti zaustavljen i blokiran njihov glavni izvor koji dolazi iz Teherana, a smjer cijele regije će se promijeniti", rekao je Herzog u svojoj rezidenciji u Jeruzalemu.

Naglasio je da je poraz iranskog klerikalnog vodstva "u samoj srži nacionalnih sigurnosnih interesa Europe", dodavši da je Iran pokušavao razviti "deset puta veći broj balističkih projektila, koji bi ozbiljno ugrozili Europu".

"Nakon što se o tome govorilo čitavu generaciju, vrijeme je da se nešto i učini", poručio je.

Herzog je također rekao da bi Europa trebala podržati izraelsku borbu protiv Hezbolaha, dok izraelske snage provode kopnene operacije u Libanonu. "Europa bi trebala podržati svaki napor da se Hezbolah sada iskorijeni", naglasio je. 

Francuska je u subotu ponudila da u Parizu ugosti izravne pregovore između izraelske i libanonske vlade, navodeći da je Bejrut spreman uključiti se u razgovore.

Herzog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, tu je inicijativu pozdravio kao "vrlo pozitivan razvoj". "Mislim da je jako važno da se razgovori održe. Vrijeme je da dobijemo priliku krenuti naprijed s Libanonom", poručio je. 

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči demantirao je izvještaje američkih medija da je Washington ponovno uspostavio komunikaciju s Teheranom preko posebnog izaslanika predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa.

"Moj posljednji kontakt s gospodinom Witkoffom bio je prije nego što je njegov poslodavac odlučio ubiti diplomaciju još jednim nezakonitim vojnim napadom na Iran", poručio je Aragči u objavi na internetu.

"Svaka suprotna tvrdnja čini se usmjerena isključivo na obmanjivanje trgovaca naftom i javnosti", dodao je. 

Unatoč pooštrenim ograničenjima korištenja interneta u Iranu, novinari BBC-a Perzija uspjeli su primiti nekoliko tekstualnih poruka iz zemlje.

"Internet u Iranu sada je jako spor. Jako se bojimo da nas ne identificiraju. Ako nas otkriju, bojim se da bismo mogli biti pogubljeni", rekao je muškarac u dvadesetima iz Teherana.

Drugi muškarac iz Karadža, u tridesetima, kaže da je situacija s internetom "užasna". "Osoba od koje sam kupio VPN povećala je cijenu od jučer na oko 1.2 milijuna za 1 GB interneta", dodao je. Prosječna plaća u Iranu trenutačno iznosi oko 30 milijuna iranskih rijala.

"Danas sam otišla frizeru, iako sam bila jako zabrinuta zbog situacije vani. Bilo je jako puno ljudi. Imam osjećaj da neki još uvijek gaje nadu. Dok sam bila tamo čula sam snažnu eksploziju, ali ljudi su se već navikli na to", kaže žena u dvadesetima iz Teherana. 

Muškarac iz Isfahana naglasio je da je grad "teško pogođen". "Ljudi su spremni prihvatiti kraj ovoga na bilo koji način", naveo je. 

"Moji roditelji su na sjeveru, uz Kaspijsko more, i kažu da su ondje otvorene neke male lokalne tržnice i da vlada nekakva poluživa atmosfera", dodao je. 

Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su protiv Irana bez konzultacija s europskim saveznicima, iako se očekuje da će energetski šok koji je uslijedio imati gospodarske posljedice za Europu.

>> Opširnije

Na pitanje novinara može li se rat završiti ovog tjedna, Donald Trump je odgovorio: "Uskoro će biti gotovo."

"Kina i Japan nam ne bi trebali zahvaljivati, trebali bi nam pomagati" kazao je Trump. "Neke su me zemlje razočarale. Problem s NATO-om je što ćemo mi uvijek biti uz njih, ali oni neće biti uz nas. Nakon što smo uništili Iran, Ujedinjeno Kraljevstvo je reklo da će poslati dva nosača zrakoplova, a ja sam im poručio da nam ne trebaju nakon što smo već pobijedili. Mi branimo sve te zemlje. I već dugo govorim, potrošili smo bilijune dolara da ih obranimo, a njih nema za nas" dodao je.

"Da nisam uništio nuklearni sporazum Baracka Husseina Obame s Iranom, Izraela danas ne bi bilo", poručio je Trump.

Novi iranski vođa Mojtaba Hamenei preživio je zračni udar u kojem su mu ubijeni otac, supruga i sin.

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump iznio je svoje viđenje politike prema Iranu, ustvrdivši da je svojim potezima spriječio globalni sukob. "Da nismo djelovali protiv Irana, došlo bi do nuklearnog rata. Došlo bi do trećeg svjetskog rata. Ako vjerujete da Iran ne bi trebao imati nuklearno oružje, onda vam se mora sviđati ono što sam učinio", rekao je Trump. "Oni nemaju oružje, nemaju vodstvo. Moj najveći problem je što ne znam s kim bih trebao razgovarati."

"Vrlo sam ponosan na ono što smo učinili", dodao je. "Kada biste Iranu dali nuklearno oružje, bio bi uništen barem vrlo značajan dio svijeta."

Iran je u ponedjeljak napao Katar s 14 balističkih projektila i nekoliko bespilotnih letjelica, no velika većina ih je presretnuta, priopćilo je katarsko ministarstvo obrane. Prema navodima ministarstva, katarska protuzračna obrana srušila je 13 balističkih projektila, kao i sve dronove korištene u napadu. Jedan projektil koji nije presretnut pao je na nenaseljeno područje. Iz ministarstva su poručili kako uslijed pada projektila "nije bilo nikakvih gubitaka".

Donald Trump obratio se javnosti uživo iz Ovalnog ureda. Nakon što je komentirao unutarnje poslove Sjedinjenih Američkih Država, odgovarao je na pitanja novinara.

Vance: Imamo pametnog predsjednika

Na pitanje novinara kako reagira na to što ga demokrati nazivaju prevarantom, odgovorio je senator J.D. Vance. "Ova je administracija drugačija, hvatamo se u koštac s problemima s kojima se trebalo uhvatiti. Iran ne bi smio imati nuklearno oružje. Mislim da bismo se svi trebali moliti za uspjeh naših vojnika. Imamo pametnog predsjednika. U prošlosti smo imali glupe predsjednike", rekao je Vance.

Trump o Iranu: Upotrijebili bi nuklearno oružje

Potom se na temu Irana nadovezao i sam Trump. "Ne želim ratove", rekao je. "Oni su nasilni, opaki ljudi. Da imaju nuklearno oružje, upotrijebili bi ga", dodao je.

"Ljudi koji vjeruju da Iran smije imati nuklearno oružje su glupi ljudi. Upotrijebili bi ga i digli u zrak cijeli Bliski istok, ne samo Izrael. To ste mogli i vidjeti kad su neočekivano počeli slati projektile u krugu od tisuću milja. Dizali su u zrak ljude koji su im vodili financije", zaključio je Trump.

Ponovno je aktiviran izravni komunikacijski kanal između američkih i iranskih dužnosnika radi okončanja rata. Trump je potvrdio kontakt, no detalji i ovlasti pregovarača ostaju nejasni.

>> Opširnije

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči poručio je da neke države Zaljeva koje na svom teritoriju imaju američke vojne baze možda potajno potiču napade na Iran.

>> Opširnije

Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Francuska, Njemačka i Italija izdale su zajedničku izjavu u kojoj izražavaju duboku zabrinutost zbog izraelske kopnene operacije u Libanonu i eskalacije nasilja u toj zemlji, piše Sky News.

U izjavi se poziva na smislen dijalog između izraelskih i libanonskih predstavnika radi postizanja održivog političkog rješenja. Saveznici upozoravaju da bi značajnija kopnena ofenziva imala razorne humanitarne posljedice te bi mogla izazvati dugotrajan sukob.

Izraelska vojska prethodno je objavila da su njezine snage započele "ograničene i ciljane" kopnene operacije protiv Hezbollaha na jugu Libanona. Kasnije je i izraelski ministar obrane potvrdio pokretanje "kopnenog manevra".

SAD je izgubio 12 Reaper dronova u zračnoj kampanji protiv Irana, no unatoč tome nastavlja s napadima na iranske vojne ciljeve.

>> Opširnije

Bivši ministar obrane Ante Kotromanović gostovao je u RTL-u Danas.

>> Opširnije

U glavnom gradu Iraka Bagdadu došlo je do eksplozije, a novinari agencije France-Presse javljaju o dimu primijećenom u blizini gradske, snažno utvrđene Zelene zone, piše Agence France-Presse. U toj se zoni nalaze američko veleposlanstvo i druge diplomatske misije, kao i međunarodne institucije i vladini uredi. Ondje također žive visoki dužnosnici i političari.

U blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu u Iraku odjeknule su eksplozije, a jedan je svjedok izvijestio da su se u glavnom gradu Iraka oglasile i sirene, piše The Guardian.

Od početka rata u Iranu ranjeno je 200 američkih vojnika, a 13 je poginulo, potvrdio je CENTCOM. Više od 180 vojnika vratilo se na dužnost, dok se 10 smatra teško ranjenima.

>> Opširnije

Na naftnom polju Shah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar koji je, prema navodima dužnosnika, izazvan napadom dronom. Ured za medije Abu Dhabija priopćio je da su nadležne službe na terenu i da rade na sanaciji požara, dodajući kako zasad nema izvješća o eventualnim žrtvama, prenosi BBC.

Najviši iranski sigurnosni dužnosnik Ali Laridžani pozvao je zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom da preispitaju svoj odnos prema Iranu u jeku rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

>> Opširnije

Načelnik Glavnog stožera izraelske vojske general-potpukovnik Ejal Zamir rekao je da se "udarni valovi" izraelskih napada na Iran osjećaju i u Hezbolahu.

"Iran je glavno bojište. Slabljenje režima i njegovih sposobnosti oslabit će cijelu radikalnu osovinu, a unutar nje i terorističku organizaciju Hezbolah", rekao je Zamir tijekom posjeta sjevernoj granici zajedno sa zapovjednikom Sjevernog zapovjedništva izraelske vojske general-bojnikom Rafijem Milom.

"Kampanja protiv Hezbolaha još je jedna ključna fronta. Svako slabljenje sposobnosti Irana i Revolucionarne garde da razvijaju vojne kapacitete također pogađa Hezbolahovu sposobnost naoružavanja i financiranja. Udarni valovi napada i slabljenje radikalnog režima u Iranu osjećaju se i u kampanji protiv Hezbolaha", rekao je.

Zamir je naglasio da je, otkako je Hezbolah počeo napadati Izrael u kontekstu rata s Iranom, ubijeno više od 400 pripadnika te organizacije, uključujući i visoke zapovjednike. "Odlučni smo produbiti operaciju dok ne ostvarimo sve svoje ciljeve", dodao je.

Američki predsjednik Trump poziva NATO saveznike da pomognu u osiguranju Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog puta, postavljajući to kao test njihove predanosti unatoč tvrdnjama da SAD-u pomoć nije nužna.

>> Opširnije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a poručio da su "energenti sve".

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je odgovarao na pitanja novinara o ratu u Iranu, prenosi CBS. Na pitanje o tome bi li Izrael mogao upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju eskalacije sukoba, Trump je kratko poručio: "Izrael to ne bi učinio."

Nizozemski premijer Rob Jetten izjavio je da bi Nizozemska otvoreno pristupila zahtjevu za sudjelovanje u misiji zaštite u Hormuškom tjesnacu, no da trenutna razina napada to onemogućuje.

>> Opširnije

Iran je nakon američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima.

>> Opširnije

Američki predsjednik Trump najavio je da će državni tajnik Marco Rubio uskoro objaviti popis zemalja saveznica u Iranu. Trump je komentirao i neizvjesno stanje novog iranskog vođe Mojtabe Khameneija.

>> Opširnije

Trump poziva NATO na akciju u Hormuškom tjesnacu zbog iranske blokade. Saveznici, poput Njemačke, odbijaju, ističući obrambenu prirodu saveza i nedostatak jasnog plana.

>> Opširnije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako europske mjere, kao odgovor na poremećaje u opskrbi naftom i plinom s Bliskog istoka te rast cijena energije, trebaju biti ograničenog opsega i kratkotrajne. "Važno je da bilo kakve kratkoročne mjere ne odgode dekarbonizaciju energetskog sustava, ne povećaju potražnju za naftom i plinom, da budu privremene i ciljane te da svedu fiskalne troškove na najmanju mjeru", napisala je von der Leyen u pismu.

Izrael je upozorio da se tisućama Libanonaca, prisiljenih napustiti svoje domove, neće u skorije vrijeme dopustiti povratak, dok izraelske snage istovremeno proširuju kopnene operacije na jugu Libanona.

Proširenje kopnenih operacija

Glasnogovornik izraelske vojske, potpukovnik Nadav Shoshani, rekao je novinarima da su izraelske trupe ušle u dodatna područja na jugu. Prema njegovim riječima, vojnici sada djeluju na "novim lokacijama", a napredovanje je opisao kao "ograničeno i ciljano". Do ofenzive dolazi nekoliko dana nakon što je ministar obrane Israel Katz zapovjedio vojsci da proširi napad.

Napadi unatoč primirju

Unatoč primirju potpisanom u studenom 2024. godine, Izrael je nastavio napadati Libanon. Od 2. ožujka Izrael je pojačao bombardiranje diljem zemlje, usmrtivši gotovo 900 civila i raselivši više od 830.000 ljudi.

Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je novo upozorenje o napadima na industrijske objekte povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regiji, koji bi se trebali dogoditi u narednim satima. Garda je pozvala na evakuaciju radnika iz tih postrojenja, kao i stanovništva koje živi u njihovoj blizini.

Poruka Washingtonu i lokalnom stanovništvu

"Upozoravamo poraženi američki režim da povuče radnike iz svih američkih industrijskih postrojenja u regiji. Također, pozivamo stanovništvo koje živi u blizini tvornica u kojima Amerikanci imaju dionički udio da se evakuira kako ne bi bilo ozlijeđenih", poručio je glasnogovornik Garde u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.

Na popisu i tehnološki divovi

Zasad nije precizirano koje bi se tvrtke mogle naći na meti napada. Međutim, ista je novinska agencija prošloga tjedna na Telegramu objavila popis mogućih ciljeva, na kojem su se našli uredi tehnoloških divova poput Amazona, Googlea, Microsofta i Nvidije u zaljevskim zemljama.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Saeed Hatibzadeh upozorio je Sjedinjene Države da bi ih mogao dočekati "novi Vijetnam" ako u rat pošalju kopnene snage.

>> Opširnije

Trump izjavio je kako je čuo da je novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei "unakažen" u američko-izraelskom napadu 28. veljače te da je možda ostao bez noge. "Ne znamo je li mrtav ili ne. Nitko ga nije vidio, što je neuobičajeno", rekao je Trump.

Donald Trump iznio je naizgled proturječne stavove o tome što Sjedinjenim Državama "treba" na Bliskom istoku. "Oduvijek sam smatrao da je to slabost NATO-a, to da ih mi štitimo", rekao je. "Ali uvijek sam govorio da nas oni, kada nam bude trebalo, neće zaštititi."

"Ovo sada nije takva potreba. Prava potreba bio bi sukob s nekim od 'velikih dečki'", pojasnio je Trump. Zatim je dodao: "Izgradili smo najveću vojsku na svijetu i mi štitimo ljude."

"Ako nam zatrebaju njihovi minolovci ili bilo što drugo, bilo koji dio opreme koji možda imaju s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze, trebali bi nam istog trena priskočiti u pomoć jer im mi pomažemo godinama."

Donald Trump ponovno je prozvao Veliku Britaniju, uvrstivši je među države koje su odbile pomoći u sukobu s Iranom. Govoreći u Bijeloj kući, izjavio je kako je bio "vrlo iznenađen" što Ujedinjeno Kraljevstvo nije željelo sudjelovati te da "oni to doista nisu htjeli učiniti". "Rekao sam im: 'Zar ne želite sudjelovati? Bili smo uz vas. Vi ste naš najstariji saveznik, a mi trošimo golem novac na NATO i sve ostalo kako bismo vas zaštitili'", poručio je Trump.

Američki predsjednik Donald Trump komentirao je situaciju u Hormuškom tjesnacu. Ustvrdio je da su američke snage uništile cjelokupnu iransku flotu brodova za polaganje mina te da je poduzeo korake protiv iranskog režima koje se nijedan njegov prethodnik nije usudio.

Govoreći o vojnoj operaciji, Trump je izjavio da su uništeni svi iranski brodovi minopolagači, iako je ostavio mogućnost da je neki ipak preostao.

"Pogodili smo svaki njihov brod za polaganje mina. Svaki do jednoga je uništen. Ali možda je ostao jedan, a to je sve što je potrebno", rekao je. Dodao je kako vjeruje da će Hormuški tjesnac uskoro biti otvoren: "Mislim da ćemo uskoro otvoriti Hormuz."

O akciji protiv iranskog režima

Trump se osvrnuo i na širu akciju protiv Irana, za koju tvrdi da će unazaditi zemlju za čitavo desetljeće. Naglasio je da je on jedini predsjednik koji se odlučio na takav potez. "Trebat će im 10 godina da to obnove. Nijedan predsjednik to nije htio učiniti, ali ja jesam", kazao je.

Svoja stajališta potkrijepio je anegdotom o razgovoru s jednim od svojih prethodnika. "Razgovarao sam s jednim bivšim predsjednikom kojeg cijenim. Rekao mi je: 'Trebao sam to učiniti'", zaključio je Trump, govoreći o rušenju iranskog režima. "Ne smijem reći o kome se radi. Osramotit ću ga" dodao je.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako Iran želi postići dogovor, no istovremeno je tu zemlju optužio za sustavno korištenje dezinformacija i umjetne inteligencije kako bi obmanuli javnost. Komentirao je i nejasnu situaciju oko iranskog vodstva, navodeći da se ne zna tko je na čelu države te da kruže glasine o smrti ili teškoj ozljedi ajatolaha.

"Jedino što rade dobro su dezinformacije"

"Oni žele dogovor. Ne zaboravite, to je zemlja koja se temelji na dezinformacijama. A sada koriste i umjetnu inteligenciju. Prikazuju stvari koje se ne događaju", rekao je Trump.

"Prikazali su naš brod Abraham Lincoln u plamenu, a na njega nikada nije ispaljen ni metak. Pokazali su zgrade u Tel Avivu kako gore, pokazali su zgrade u Arabiji, u Kataru. To je jedino što rade dobro", dodao je.

"Mnogi se pitaju zašto bih uopće razgovarao s njima. Ali ja razgovaram sa svima", objasnio je svoj stav o pregovorima.

"Ne znamo s kime imamo posla"

Trump je izrazio sumnju u to tko trenutno upravlja Iranom. "Ne znamo s kime imamo posla. Svi njihovi vođe su mrtvi. Mislim da su nervozni", kazao je. "Imamo ljude koji žele pregovarati, ali ne znamo tko su ti ljudi."

Posebno se osvrnuo na glasine o vrhovnom vođi, ajatolahu. "Mnogi govore da je ajatolah teško ozlijeđen, drugi kažu da je mrtav. Nitko ne kaže da je zdrav. On bi sa svoje stolice sipao mržnju, ali nismo ga uopće vidjeli. Nitko ga nije vidio, što je neobično", zaključio je.

Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je da se Njemačka neće vojno angažirati u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana. Kao razloge naveo je nedostatak mandata UN-a, EU-a ili NATO-a i izostanak konzultacija.

>> Opširnije

Donald Trump izjavio je da su se "brojne zemlje" odazvale njegovu pozivu drugim nacijama da pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca od iranskih napada. Govoreći u Bijeloj kući, američki predsjednik poručio je kako su reakcije na njegov poziv bile mješovite.

"Brojne zemlje rekle su mi da dolaze. Neke su vrlo entuzijastične, a neke baš i nisu", rekao je Trump. "Riječ je o zemljama kojima pomažemo već dugi, dugi niz godina. Štitili smo ih od strašnih vanjskih prijetnji, a one sada nisu pokazale previše entuzijazma. A meni je razina entuzijazma važna."

Trump je spomenuo "neke zemlje u kojima imamo 45.000 vojnika koji ih štite od opasnosti", ne navodeći o kojima je riječ, te dodao da je od njih zatraženo da pošalju minolovce radi osiguranja plovnog puta. Iako ne postoji nijedna zemlja u kojoj je stacionirano 45.000 američkih vojnika, procjenjuje se da ih je otprilike toliko raspoređeno u zemljama Bliskog istoka.

Prema njegovim riječima, odgovorili su mu: "Gospodine, radije se ne bismo u to upuštali." Predsjednik je zatraženu pomoć opisao kao "vrlo malen" pothvat i ustvrdio da će Iranci ispaliti "tek pokoji hitac... jer im ih nije mnogo preostalo". Rekavši da su neke zemlje izrazile strah od iranske odmazde, Trump je inzistirao na tome da je Iran "tigar od papira".

Ranije je Veliku Britaniju imenovao kao jednu od zemalja od koje je tražio pomoć, no za Financial Times je izjavio da "nisu htjeli sudjelovati". Do Trumpova poziva dolazi nakon što je iranska vlada počela napadati brodove u Hormuškom tjesnacu, ključnom trgovačkom plovnom putu, kao odgovor na kontinuirane napade SAD-a i Izraela.

Protuzračna obrana Kuvajta presrela je četiri drona u posljednja 24 sata, objavilo je ministarstvo obrane te zemlje. U priopćenju se navodi kako u incidentima nije bilo žrtava niti je prouzročena materijalna šteta.

Saudijska protuzračna obrana presrela je i uništila 11 dronova iznad pokrajine Al-Kharj tijekom posljednjih nekoliko sati, priopćilo je Ministarstvo obrane Saudijske Arabije u kratkoj objavi na društvenoj mreži X.

Iranski dronovi Shahed teško su zaustavljivi zbog navigacije bez GPS-a, otpornosti na ometanje i stealth karakteristika. Koriste inercijske sustave i alternativne metode pozicioniranja.

>> Opširnije

Trump tvrdi kako su Sjedinjene Države pogodile  više od 7000 ciljeva diljem Irana. "Postigli smo smanjenje od 90 posto u lansiranju njihovih balističkih projektila i smanjenje od 95 posto u napadima dronovima", kazao je.

Naveo je i da je tijekom posljednjih tjedan i pol dana potopljeno ili uništeno više od 100 iranskih pomorskih plovila te više od 30 brodova za polaganje mina. Trump je zaključio tvrdnjom da se iranska sposobnost korištenja dronova "približava nuli", ne ponudivši za to dodatne dokaze.

Donald Trump izjavio je da naftovodi nisu uništeni, iako se to, kako tvrdi, moglo učiniti za pet minuta. "Samo jedna riječ i tih naftovoda više neće biti", poručio je. Trump je dodao da se sustavno uništavaju njihovi kapaciteti za napade na trgovačke brodove. "Pogodili smo sve njihove brodove za polaganje mina", rekao je.

Donald Trump obratio se javnosti na konferenciji za medije u Bijeloj kući, najavivši da će govoriti o nekoliko tema te da je riječ o sastanku vezanom za "Trump Kennedy centar". Glavni dio izlaganja posvetio je, kako tvrdi, uspješnoj vojnoj kampanji.

"Naša snažna vojna kampanja se nastavlja. Doslovno smo im uništili mornaricu i zračne snage. Njihovi brodovi su nestali, kao i njihovi vođe", izjavio je Trump. "Oni su teror već 47 godina, a sada je, uz pomoć Izraela, učinjeno ono što se trebalo učiniti godinama", dodao je.

"Postigli smo smanjenje od 90 posto u lansiranju projektila i napadima dronovima. Nije im ostalo mnogo projektila. Pogodili smo tri tvornice projektila i sada im je proizvodnja otežana. Dodatni udari pokreću se iz sata u sat", zaključio je Trump.

Britanska vlada u suradnji sa saveznicima radi na ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca "u najkraćem mogućem roku", no to "nije jednostavna zadaća", izjavio je ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Stephen Doughty. Obraćajući se zastupnicima u Donjem domu, upozorio je da iransko zatvaranje ključnog pomorskog puta za transport nafte ima teške posljedice za svjetsko gospodarstvo.

Doughty je istaknuo da iransko prisilno zatvaranje tjesnaca "nanosi štetu globalnom gospodarstvu" i "dovodi u opasnost živote na civilnim plovilima". Dodao je kako su iranski napadi na brodove koji su pokušavali proći kroz tjesnac "gotovo zaustavili petinu svjetske opskrbe naftom".

Govoreći o odgovoru vlade, Doughty je pojasnio koje korake poduzimaju. "Surađujemo sa svim našim saveznicima i partnerima, uključujući i europske, na načinima da što prije vratimo slobodu plovidbe u regiji i ublažimo gospodarske posljedice", rekao je. "To nije jednostavna zadaća, no moramo ponovno otvoriti Hormuški tjesnac kako bismo osigurali stabilnost tržišta."

Naveo je i da ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper upravo razgovara sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom te da će ona sutra ujutro dati "šire izvješće o pristupu Ujedinjenog Kraljevstva situaciji na Bliskom istoku".

Doughty je zaključio obraćanje uvjeravanjem zastupnika u odlučnost vlade. "Mogu uvjeriti vas i cijeli Dom da će vlada nastaviti raditi na brzom rješavanju situacije na Bliskom istoku kako bi zaštitila naše građane, naše saveznike i smanjila troškove života za radne ljude u ovoj zemlji", poručio je.

S područja južnog Libanona ispaljene su rakete na Gornju Galileju u sjevernom Izraelu. Nakon napada oglasile su se sirene za uzbunu na zapadnom dijelu granice s Libanonom, priopćilo je izraelsko Zapovjedništvo domovinske fronte. Izrael je od početka rata naredio evakuacije bez presedana na velikim područjima Libanona. Ministar obrane Israel Katz izjavio je da se raseljeni "neće vratiti" sve dok sjever Izraela bude ugrožen.

Zbog poremećaja opskrbe, IEA članice s Europom i SAD-om puštaju više od 400 milijuna barela nafte iz rezervi da stabiliziraju tržište.

>> Opširnije

Europska unija uvela je novi krug sankcija protiv Irana, usmjerenih na 16 pojedinaca i tri organizacije koje smatra odgovornima za teška kršenja ljudskih prava u toj zemlji. "Nove mjere ciljaju pojedince i subjekte koji su odigrali ključnu ulogu u gušenju uličnih prosvjeda u siječnju 2026., što je dovelo do tisuća civilnih žrtava", priopćilo je Vijeće EU. S ovim proširenjem, Europska unija do danas je uvela sankcije protiv ukupno 263 pojedinca i 53 subjekta.

Europske zemlje zatražile su od Sjedinjenih Država više informacija o planovima predsjednika Donalda Trumpa za rat protiv Irana te o tome kada bi sukob mogao završiti. O tim pojašnjenjima ovisi hoće li europski saveznici pristati na američki poziv da pošalju ratne brodove radi jačanja sigurnosti u Perzijskom zaljevu.

Njemačka traži jasno definirane ciljeve

Dok su se ministri vanjskih poslova Europske unije okupljali kako bi raspravili o Trumpovom zahtjevu, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul istaknuo je kako je ključno da SAD i Izrael definiraju "kada će smatrati da su vojni ciljevi njihovog angažmana ispunjeni".

"Po tom pitanju treba nam više jasnoće", rekao je Wadephul novinarima. Glasnogovornik njemačkog kancelara Friedricha Merza, Stefan Kornelius, naglasio je da "ovo nije rat NATO-a. NATO je savez za obranu područja koje pokriva".

Kornelius je kazao da je Berlin "primio na znanje" Trumpove komentare, ali je dodao: "Sjedinjene Države nisu se s nama savjetovale prije ovog rata, stoga vjerujemo da to nije stvar ni za NATO ni za njemačku vladu".

Reakcije Estonije i Poljske

Sličan stav iznio je i estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, koji je rekao da američki saveznici u Europi žele razumjeti Trumpove "strateške ciljeve. Kakav je plan?". Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski pozvao je Trumpovu administraciju da se obrati odgovarajućim kanalima. "Ako zahtjev stigne putem NATO-a, naravno da ćemo ga iz poštovanja i simpatije prema našim američkim saveznicima vrlo pažljivo razmotriti", poručio je Sikorski.

Ključni iranski otok Harg, središte izvoza nafte, u opasnosti je od napada koji bi uz Hormuški tjesnac uzrokovao globalni ekonomski šok.

>> Opširnije

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da je u američko-izraelskim napadima ubijeno stotine civila, među kojima i više od 200 djece. Utvrđivanje točnog broja stradalih u ratu otežano je, osobito u Iranu gdje je tijekom sukoba internet bio ugašen. Zbog toga se podaci o broju žrtava razlikuju ovisno o izvoru.

Prema posljednjim podacima Iranskog društva Crvenog polumjeseca, objavljenima 9. ožujka ove godine, u zemlji je ubijeno najmanje 1230 osoba. Nije poznato obuhvaća li taj broj i vojne žrtve, poput pripadnika Iranske revolucionarne garde.

Timovi civilne zaštite ugasili su požar koji je izbio u blizini Međunarodne zračne luke Dubai. Izvijestili su kako su operacije hlađenja požarišta trenutno u tijeku. Vlasti Dubaija ranije su objavile da je požar stavljen pod kontrolu te da ga je uzrokovao napad dronom. Zbog incidenta su letovi bili nakratko obustavljeni, no u međuvremenu su postupno ponovno uspostavljeni.

U jordanskom gradu Irbidu na četiri različite lokacije pale su krhotine projektila, pri čemu je jedno dijete navodno lakše ozlijeđeno, javlja Al Jazeera Arabic. Jordanska službena novinska agencija Petra objavila je da su vlasti od početka rata 28. veljače obradile 356 slučajeva pada krhotina projektila diljem zemlje.

Sve 32 zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) mogle bi, bude li potrebno, osloboditi dodatne količine nafte iz svojih hitnih zaliha, izjavio je izvršni direktor Fatih Birol. Ova je najava uslijedila nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca uzrokovala skok cijena nafte, zaprijetivši globalnom ekonomskom krizom.

Prema Birolu, zemljama će i nakon već dogovorenog, povijesno najvećeg oslobađanja rezervi, i dalje ostati više od 1.4 milijarde barela u hitnim zalihama. "Još uvijek imamo puno preostalih zaliha. Ovo trenutačno puštanje zaliha, nakon što bude dovršeno, smanjit će hitne zalihe u zemljama IEA-e za samo oko 20 posto", rekao je Birol u video izjavi.

Pojedine države, uključujući SAD i Japan, također su se obvezale na puštanje rezervi. Europske zemlje kolektivno su se obvezale osloboditi 107.5 milijuna barela.

Iranski ministar vanjskih poslova Araghchi negirao je da je Teheran tražio primirje sa SAD-om i poručio da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren za sve neprijatelje i njihove saveznike.

>> Opširnije

Državni uredi, sveučilišta i škole u Šri Lanki bit će zatvoreni svake srijede kao dio mjera za uštedu energije i upravljanje mogućom krizom goriva koja proizlazi iz američko-izraelskog rata s Iranom.

Ovaj potez uslijedio je dan nakon što je vlada uvela strogi sustav racionalizacije goriva s ciljem sprječavanja panične kupnje. Slična je ograničenja 6. ožujka uveo i Bangladeš, koji je odredio dnevne limite na prodaju goriva zbog izvješća o paničnoj kupnji.

Šri Lanka se mjesecima suočavala s velikom nestašicom goriva koja je 2022. godine izazvala goleme prosvjede i na koncu dovela do svrgavanja bivšeg predsjednika Gotabaye Rajapaksy. Smatra ga se odgovornim za guranje zemlje u najtežu gospodarsku krizu od neovisnosti 1948. godine.

Izrael namjerava nastaviti s napadima u Libanonu, ali je otvoren i za eventualne pregovore s libanonskom vladom o zaustavljanju rata, izjavio je danas novinarima izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon, piše The New York Times. "Pregovore možete postići i učiniti ih učinkovitima tek kada oslabite sposobnosti svog neprijatelja", rekao je.

Francuska inicijativa za okončanje rata

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je proteklog vikenda da je Libanon spreman "započeti izravne pregovore" s Izraelom. Francuska vlada navodno je sastavila prijedlog za okončanje rata prema kojem bi libanonska vlada morala službeno priznati Izrael u zamjenu za prekid izraelskih napada.

Vojne operacije i civilne žrtve

Izraelska vojska ranije je priopćila da su se njezine postrojbe premjestile na "nove položaje" u sklopu, kako su opisali, ograničenih i ciljanih operacija protiv Hezbolaha na jugu Libanona. Iako Izrael tvrdi da su napadi usmjereni isključivo na "terorističke" ciljeve, u protekla dva tjedna ubijeni su brojni civili, među kojima i djeca.

Američki saveznici poručili su da zasad nemaju planova slati ratne brodove kako bi deblokirali Hormuški tjesnac.

>> Opširnije

Donald Trump tvrdi da SAD u napadima na Iran namjerno izbjegava uništavanje ključne infrastrukture poput elektrana i naftovoda, dok Iran navodi da napadi pogađaju civilne ciljeve.

>> Opširnije

Ministarstvo obrane Katara objavilo je na društvenoj mreži X da je uspješno presrelo drugi val projektila ispaljenih iz Irana. Novi napad uslijedio je nakon još jednog koji se dogodio ranije poslijepodne.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas da Iran želi postići dogovor, ali da još nije spreman za to, javlja Anadolu.

>> Opširnije

Izvješće Ujedinjenih naroda zaključilo je da izraelski zračni napad na zatvor u Iranu predstavlja ratni zločin, prema navodima iz novog izvješća objavljenog u ponedjeljak.

>> Opširnije

Trump poziva europske saveznike da više učine za Hormuški tjesnac, slično pritisku za veća izdvajanja u NATO-u, dok se oni kolebaju.

>> Opširnije

Britanski premijer Starmer izjavio je da se UK neće uključiti u rat s Iranom, ali će raditi sa saveznicima na deblokadi Hormuškog tjesnaca. Najavio je i pomoć kućanstvima zbog rasta cijena energenata.

>> Opširnije

Izraelski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima pozvao je Libanon da pojača napore u suzbijanju prijetnje koju predstavlja Hezbolah unutar njegovih granica. Apel dolazi u vrijeme pojačanih napetosti, s obzirom na to da se od 2. ožujka bilježi razmjena vatre između Izraela i te militantne skupine koju podržava Iran.

"Naša poruka libanonskoj vladi je jednostavna - preuzmite odgovornost, angažirajte se", izjavio je izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon na konferenciji za medije u New Yorku.

"Od primirja u studenom 2024. godine, libanonska vlada nije poduzela potrebne korake kako bi razoružala Hezbolah", rekao je Danon, zaključivši oštrim upozorenjem: "Libanon mora obuzdati Hezbolah sada, ili ćemo to učiniti mi."

Iran je u Vijeću UN-a za ljudska prava poručio da se neće pokoriti "protupravnoj agresiji" i upozorio da su njegovi građani u ozbiljnoj opasnosti od američkih i izraelskih napada.

>> Opširnije

Na jugu Libanona u tijeku su sukobi između Hezbolaha i izraelskih invazijskih snaga, javlja libanonska Nacionalna novinska agencija (NNA).

Dopisnik NNA izvijestio je da se sukobi odvijaju na osi Odaisseh-Taybeh, strateškom području na kojem je zabilježena značajna vojna aktivnost tijekom izraelske invazije na Libanon. "Neprijatelj pokušava ući na libanonski teritorij pod baražnom vatrom i pucnjavom", prenosi NNA. Agencija također javlja o napredovanju brojnih neprijateljskih vojnih vozila u blizini južnih pograničnih gradova Yaroun i Maroun al-Ras.

Pakistan je diplomatskim putem dogovorio siguran prolaz svojih naftnih tankera kroz Hormuz, što ukazuje na dobre odnose s Iranom.

>> Opširnije

Trumpova administracija pojačava napade na medije zbog izvještavanja o ratu u Iranu, koristeći optužbe za izdaju i prijetnje oduzimanjem licenci kako bi diskreditirala novinare i njihovo izvještavanje.

>> Opširnije

Izraelsko Zapovjedništvo domovinske fronte priopćilo je da je detektiralo lansiranje projektila iz Irana usmjerenih na središnji Izrael i Jeruzalem. Nedugo nakon izdavanja upozorenja, naši dopisnici s terena izvijestili su o eksplozijama koje su odjeknule na tim područjima.

Danska potiče EU da razmotri pomoć u osiguravanju slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem, unatoč neslaganju sa SAD-om, s ciljem deeskalacije.

>> Opširnije

Izraelska vojska objavila je da ima detaljne operativne planove za rat s Iranom za sljedeća tri tjedna, s ciljem slabljenja iranskih sposobnosti i napada na tisuće meta unutar zemlje.

>> Opširnije

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da se SAD "za sada" ne protivi prolasku dijela naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac kako bi se održala stabilnost globalne opskrbe, piše Sky News. Ipak, Bessent nije precizirao koliko bi dugo rat mogao trajati niti kada se očekuje potpuno otvaranje tjesnaca za promet, piše CNBC News.

Gostujući na CNBC Newsu, Bessent je detaljnije objasnio situaciju. "Vidimo da sve više tankera s gorivom počinje prolaziti. Iranski brodovi već su isplovljavali, što smo i dopustili kako bismo opskrbili ostatak svijeta. Sada vidimo i indijske brodove, a vjerujemo da su prošli i neki kineski", kazao je.

"Taj bi se promet trebao pojačati i prije nego što se u Zaljevu pojave bilo kakve flotile ili zaštitne armade. Stoga smatramo da je riječ o prirodnom otvaranju koje Iranci dopuštaju. I za sada, mi smo s time suglasni. Želimo da svijet bude dobro opskrbljen", dodao je američki ministar.

Upitan o vremenskom okviru koji Washington predviđa za okončanje sukoba, Bessent je bio neodređen. "Ne znam koliko će tjedana trajati", rekao je. S druge strane, Donald Trump je sinoć objavio da vrši pritisak na "najmanje sedam" država kako bi pojačale napore za osiguranje i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Ujedinjeni Arapski Emirati "udvostručuju napore" u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon iranskog napada na tu zaljevsku državu, izjavila je ministrica za međunarodnu suradnju UAE-a Reem Al-Hashimy.

Na pitanje australskog ABC-a u televizijskom intervjuu hoće li iranski napadi natjerati UAE da preispita smještaj američkih vojnih baza, ministrica je odgovorila: "Upravo suprotno."

"Naš odnos sa SAD-om dugogodišnje je strateško partnerstvo. To je partnerstvo koje ne posustaje u trenucima krize, već je izgrađeno na desetljećima povjerenja i međusobnog poštovanja", rekla je Al-Hashimy, dodavši kako ih to "ne odvraća, jer smo i mi otporni i ne dopuštamo da nas se maltretira."

Al-Hashimy je iranski napad na svoju zemlju opisala kao "gotovo mahnit" i rekla da to neće promijeniti "dinamiku" sporazuma koje Abu Dhabi ima sa SAD-om i Izraelom. "Štoviše, udvostručujemo napore s našim prijateljima. Dodatno učvršćujemo snažne veze koje nas vežu", poručila je.
 

Katar je poručio da su diplomatski razgovori s Iranom mogući jedino ako Teheran zaustavi svoje napade. 

"Ako prestanu s napadima, tada možemo pronaći rješenje diplomatskim putem. No dok su naše zemlje pod udarom, nije vrijeme za osnivanje odbora", izjavio je glasnogovornik ministarstva Majed al-Ansari.

"Vrijeme je da zauzmemo vrlo principijelan stav kako bismo zaštitili svoje zemlje i zahtijevali da oni smjesta prekinu napade na nas", dodao je.

Al-Ansari se osvrnuo na prijedlog koji je tijekom vikenda iznio iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči o osnivanju odbora za istragu napada na civilnu infrastrukturu u zaljevskim državama. Iran je zanijekao da stoji iza tih napada, no Al-Ansari je prijedlog kategorički odbacio.
 

Prvi put otkako je iranski rat gotovo potpuno zaustavio promet Hormuškim tjesnacem, tim ključnim svjetskim plovnim putem prošao je naftni tanker koji nije iranski, i to s uključenim lokatorom.

Prema podacima servisa MarineTraffic, tanker Karachi, koji prevozi sirovu naftu iz Abu Dhabija, odašiljao je svoj signal za praćenje nakon što je jučer u 11:33 ušao u iranske vode. Sam tjesnac prešao je u 14:43, a plovilo se trenutno nalazi u Omanskom zaljevu.

Ovaj prolazak predstavlja odstupanje od uobičajene prakse. Kako je pojasnio dopisnik za podatke i forenziku Tom Cheshire, mnogi brodovi isključuju svoje lokatore kako bi neotkriveno prošli kroz tjesnac.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u ponedjeljak je izrazio oprez oko moguće misije NATO-a u Hormuškom tjesnacu, istaknuvši kako europski saveznici prvo trebaju više jasnoće o planovima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela za Iran. Uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu, Wadephul je novinarima rekao da će se Njemačka usredotočiti na sprječavanje daljnje eskalacije i traženje diplomatskih rješenja krize, piše Anadolu.

"Očekujemo da nas SAD i Izrael obavijeste i uključe u svoje aktivnosti te da nam kažu jesu li postigli svoje ciljeve. Tek kada budemo imali jasnu sliku o tome, vjerujemo da možemo prijeći na sljedeću fazu, a to je definiranje sigurnosne arhitekture za cijelu regiju, zajedno sa susjednim državama", izjavio je Wadephul.

Naglasio je kako bi stvaranje takvog okvira u konačnici zahtijevalo i dijalog s Iranom, no priznao je da takvi razgovori trenutno nisu na dnevnom redu.

Upitan o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa saveznicima u NATO-u da pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, Wadephul je ponovio stav Berlina da se Njemačka ne namjerava pridružiti vojnim operacijama u sukobu.

"Iskreno, situacija se od sinoć nimalo nije promijenila", rekao je ministar.

"Ne vidim da je NATO donio ikakvu odluku u tom smjeru niti da bi mogao preuzeti odgovornost za Hormuški tjesnac. Da je to slučaj, tijela NATO-a bi se time pozabavila na odgovarajući način."

Američki ministar financija Scott Bessent odbacio je ideju da bi putovanje predsjednika Donalda Trumpa u Kinu moglo biti odgođeno zbog neslaganja oko Hormuškog tjesnaca. Kao mogući razlog odgode naveo je "logistiku" i Trumpovu želju da za vrijeme rata u Iranu ostane u Sjedinjenim Državama.

"Ako se sastanak iz nekog razloga i pomakne, to će biti zbog logistike. Predsjednik želi ostati u Washingtonu kako bi koordinirao ratne napore, a putovanje u inozemstvo u ovakvom trenutku možda nije optimalno", rekao je Bessent u intervjuu za CNBC.

"Bila bi to odluka koju bi predsjednik donio kao vrhovni zapovjednik - da ostane u Bijeloj kući, odnosno u Sjedinjenim Državama, dok ovaj rat traje", dodao je.

Nagađanja o odgodi summita pojavila su se nakon što je Trump pozvao Kinu da pomogne ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, izjavivši za Financial Times kako SAD želi znati kineski stav o tome prije samog susreta. Unatoč tome, Bessent je poručio da tržišta ne bi trebala tumačiti moguću odgodu kao znak sukoba između SAD-a i Kine oko Irana.

"Apsolutno ne. Nipošto. Imali smo vrlo dobra dva dana ovdje. U sljedećih nekoliko dana objavit ćemo priopćenje i ponovno potvrditi stabilnost u odnosima između dva najveća svjetska gospodarstva", zaključio je Bessent.

Izrael je proširio kopnenu prisutnost u južnom Libanonu, intenzivirajući kampanju protiv Hezbolaha nakon raketnih napada, dok se očekuju razgovori o trajnom prekidu vatre.

>> Opširnije

Europska unija osigurat će 458 milijuna eura humanitarne pomoći za Bliski istok kao odgovor na sukob koji je u tijeku u toj regiji.

Potporu je u Bruxellesu najavila povjerenica bloka za humanitarnu pomoć Hadja Lahbib. "Na ratom razorenom Bliskom istoku, Europska unija pojačava svoje napore dok se drugi povlače", izjavila je.

Međunarodne humanitarne organizacije izrazile su zabrinutost zbog pogoršanja humanitarnih uvjeta u regiji, posebno u Libanonu, gdje je prema procjenama raseljeno više od 850.000 ljudi. Prošlog tjedna i Ujedinjeni narodi objavili su namjeru da osiguraju i isporuče više od 300 milijuna dolara humanitarne pomoći Libanonu.

Rat s Iranom pogoršao je očekivanja američkih potrošača, uzrokujući rast cijena goriva i stvarajući politički rizik uoči izbora.

>> Opširnije

Njemačka vlada poručila je da mogući američki rat protiv Irana nije stvar NATO-a, jer je riječ o obrambenom savezu. Upozorili su na velike rizike koje bi eskalacija nosila za partnere u regiji.

>> Opširnije

Grčka se neće uključivati ni u kakve vojne operacije u Hormuškom tjesnacu, izjavio je glasnogovornik grčke vlade. Ta odluka uslijedila je nakon što je Donald Trump pozvao Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i druge zemlje da pošalju brodove na najprometniju pomorsku rutu na svijetu, koju Iran učinkovito blokira, piše Reuters.

Odgovor na taj poziv uglavnom je bio suzdržan. Zemlje su izdavale neobvezujuće izjave, navodeći da je dijalog u tijeku i da surađuju sa saveznicima. Međutim, ono što je ključno za Trumpa, nijedna nije pristala poslati svoja plovila u taj iznimno opasan tjesnac.

Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova, Majed al-Ansari, izjavio je na konferenciji za novinare u Dohi kako Iran mora "zaustaviti napade" na Katar. Naglasio je da se njegova zemlja distancirala od iranskog sukoba, ali zadržava pravo na odgovor u slučaju napada.

Al-Ansari je otkrio da je u subotu rano ujutro presretnut projektil koji je bio usmjeren na jedno stambeno područje. Zbog toga su vlasti, kao mjeru opreza, pokrenule evakuaciju stanovnika.

Dodao je kako Katar vrlo ozbiljno shvaća najave iz iranskih medija da će mete napada biti gospodarski i civilni ciljevi.

Glasnogovornik je pojasnio i kako se katarska koordinacija s Egiptom i drugim arapskim državama odvija u sklopu šire arapske suradnje te se ne treba tumačiti kao djelovanje unutar Zajedničkog sporazuma o arapskoj obrani.

Prema njegovim riječima, trenutno nema aktivnog posredovanja između Sjedinjenih Država i Irana. Zaključio je pozivom na deeskalaciju, poručivši kako sve strane moraju zajednički raditi na smanjenju napetosti i dopustiti da prevlada mudrost.
 

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči zahvalio je Pakistanu na solidarnosti i podršci u poruci objavljenoj na društvenoj mreži X. 

U objavi na urdskom jeziku, Arakči je poručio da iskreno zahvaljuje "vladi i narodu Pakistana na snažnom izražavanju solidarnosti i podrške narodu i vladi Islamske Republike Iran" koji se suočavaju s agresijom "Sjedinjenih Država i cionističkog režima". 

Poruka iranskog ministra dolazi u vrijeme užurbane diplomacije između Pakistana i zemalja u regiji. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif prošlog je tjedna telefonski razgovarao s iranskim vodstvom, uoči svog posjeta Saudijskoj Arabiji.

Sharif je zajedno s načelnikom pakistanske vojske, feldmaršalom Asimom Munirom, 12. ožujka boravio u kratkom posjetu Rijadu, gdje se sastao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar, koji obnaša i dužnost zamjenika premijera, prošlog je tjedna također razgovarao sa svojim kolegama iz Kine, Saudijske Arabije, Kuvajta i Omana o "ozbiljnoj situaciji koja se razvija na Bliskom istoku i u široj regiji".

Agencija Bloomberg u ponedjeljak je, pozivajući se na podatke o praćenju brodova, izvijestila da je pakistansko plovilo prošlo kroz Hormuški tjesnac te da plovi prema Pakistanu.

Hormuški tjesnac neće biti otvoren nijednoj zemlji koja ga namjerava iskoristiti za napad na Iran, upozorio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.

Baghaei je izjavio da će se prolazak brodova kroz tjesnac odvijati pod posebnim uvjetima zbog, kako je opisao, nesigurnosti koju su u regiji stvorili Izrael i SAD. Dodao je da iranske oružane snage u potpunosti kontroliraju prolaz te da ga nijedna zemlja ne može koristiti za pokretanje napada na Iran.

Naglasio je kako Iran, kao obalna država, ima pravo poduzeti potrebne mjere u Hormuškom tjesnacu kako bi osigurao nacionalnu sigurnost i spriječio one koje je nazvao agresorima da zloupotrijebe taj važan plovni put.

Prema njegovim riječima, Iran je povijesno bio čuvar sigurnog prolaza kroz tjesnac, no za trenutačne okolnosti okrivio je Sjedinjene Države i Izrael.
 

Visoki iranski diplomat Abas Arakči opovrgnuo je bilo kakvu razmjenu poruka sa Sjedinjenim Američkim Državama vezano za trenutni sukob. Time je izravno demantirao izjavu Donalda Trumpa, koji je prethodno novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao: "Razgovaramo s njima, ali mislim da nisu spremni". Arakči je za iranske medije potvrdio da s Washingtonom nije bilo komunikacije o mogućem mirovnom sporazumu.

Arakči je također istaknuo kako Iran nije tražio primirje. Prema njegovim riječima, sukob se mora okončati "na način koji jamči da se neće ponoviti".

Komentirajući situaciju u Hormuškom tjesnacu, poručio je da je taj važan pomorski prolaz zatvoren isključivo za "neprijatelje" i sve koji podržavaju njihovu agresiju.
 

Izraelski veleposlanik Gary Koren govori o vojnoj operaciji protiv Irana, ciljevima rata, energetskoj krizi te se osvrće na hrvatsku unutarnju politiku i suočavanje s prošlošću.

>> Opširnije

Yair Golan, čelnik stranke lijevog centra Demokrati i bivši zamjenik načelnika izraelske vojske, upozorio je da se izraelskoj vladi ne smije dopustiti da zemlju odvede "u beskrajan rat" u Libanonu, kao što je to već učinila u Gazi.

"Dobro poznajem Libanon. Bio sam zapovjednik Sjevernog zapovjedništva. Većinu svoje vojne službe proveo sam ondje, kao borac i zapovjednik", objavio je na platformi X. "Zato jasno poručujem: moramo iscrpiti svaku diplomatsku opciju do samoga kraja prije nego što pošaljemo divizije u libanonsku kaljužu."

Zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca, Trump traži vojnu pomoć Kine kao uvjet za summit u Pekingu. Kina, koja je spremna za naftnu krizu, vjerojatno neće pristati na američke zahtjeve, analizira CNN.

>> Opširnije

Bahrein je u ponedjeljak priopćio kako je njegova protuzračna obrana od kraja prošlog mjeseca presrela i uništila 215 bespilotnih letjelica i 129 raketa lansiranih iz Irana. Ova objava dolazi usred regionalnih napetosti potaknutih ratom između SAD-a i Irana, piše Anadolu.

Bahreinske obrambene snage navele su da su "na oprezu zbog zlonamjerne iranske agresije" usmjerene protiv njihove zemlje. Međutim, nisu objavljeni detalji o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti prouzročenoj iranskim napadima.
 

Dijelovi presretnute iranske rakete pali su u ponedjeljak na nekoliko lokacija u središnjem Izraelu, u jeku sukoba između Irana, Izraela i SAD-a. Prema izvještajima izraelskih medija, krhotine su pronađene u gradovima Šoham, Rišon Le Cion, Lod i Nes Ciona u blizini Tel Aviva. U incidentu nije bilo ozlijeđenih niti je zabilježena materijalna šteta, prenosi Anadolu.

Izrael razmatra francuski prijedlog o priznanju od strane Libanona u zamjenu za povlačenje trupa i prekid napada. SAD vrši pritisak za brze pregovore, dok je premijer Netanyahu neodlučan.

>> Opširnije

Iranskom prijestolnicom Teheranom odjeknulo je više eksplozija, i to samo nekoliko sati nakon što je Izrael objavio da je izveo opsežne noćne udare. Mediji prenose kako su se u središtu Teherana čule detonacije te da su aktivirani sustavi protuzračne obrane.

Prekid interneta u Iranu traje već 17. dan, izvijestila je organizacija za nadzor interneta NetBlocks.

"Tijekom posljednjeg dana zabilježeno je slabljenje ključne telekomunikacijske mrežne infrastrukture. To je dodatno smanjilo dostupnost VPN-ova i s mreže isključilo neke korisnike s takozvane bijele liste, kao i usluge Nacionalne informacijske mreže", navodi se u priopćenju NetBlocksa.

Bivši načelnik Glavnog stožera obrane Ujedinjenog Kraljevstva, general Sir Nick Carter, smatra da bi britanski premijer trebao biti otvoren za slanje ratnih brodova i dronova na Bliski istok kao potporu Sjedinjenim Američkim Državama u sukobu s Iranom. 

U gostovanju na radiju BBC Radio 4, Carter je naglasio kako je održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim u "nacionalnom interesu" Britanije, ali i od ključne važnosti za globalno gospodarstvo.

Na pitanje o vojnim sposobnostima Irana, Carter je ocijenio da je iranska ratna mornarica možda slabija nego prije, ali je zato mornarica Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) "i dalje vrlo aktivna i snažna".

General Carter dodaje kako naoružanje IRGC-a obuhvaća obalne projektile, dronove, naoružane glisere, bespilotna površinska plovila i mine. "Postali su stručnjaci za kontrolu tog tjesnaca", istaknuo je.

Carter se zalaže za međunarodni pristup rješavanju krize. "Smatram da bismo trebali težiti doista dobro usklađenoj operaciji, koju bi vodili Amerikanci uz sudjelovanje mnogih država", rekao je. Zaključio je upozorenjem: "To ne možete učiniti sami; bit će potrebne sposobnosti svih da bi se to ostvarilo, i bit će to doista teška, pomno promišljena operacija".

Već dvotjedni američko-izraelski rat protiv Irana gurnuo je u drugi plan onaj već četverogodišnji rat u Ukrajini.

>> Opširnije

Najmanje jedan iranski projektil pogodio je središnji Izrael, no zasad nije poznato je li riječ o izravnom pogotku ili padu šrapnela. Udarima su prethodile zračne uzbune diljem središnjeg i južnog dijela zemlje, javljaju izraelski mediji.

List Haaretz izvijestio je o "udaru" u središnjem Izraelu, navodeći kako u tom trenutku nije bilo dojava o ozlijeđenima. The Times of Israel, pozivajući se na hitne službe, piše o najmanje "dva udara" na istom području, također potvrđujući da "zasad nema izvješća o ozljedama". Izraelski vojni radio, citirajući vojni izvor, javio je da je iranski projektil pao na šire područje Tel Aviva.
 

Procjenjuje se da u Iranu živi između 8000 i 15.000 Židova, uglavnom u Teheranu te u manjim zajednicama u gradovima poput Isfahana i Širaza.

>> Opširnije

Prisutnost američkog nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford u Crvenom moru Iran smatra prijetnjom, poručio je Ebrahim Zolfaghari, glasnogovornik iranskog Središnjeg stožera Khatam al-Anbiya.

Naglasio je kako se zbog toga logistički i potporni centri koji opslužuju tu borbenu skupinu u Crvenom moru smatraju "metama" za iranske oružane snage, prenosi poluslužbena novinska agencija Fars.

Izraelska vojska priopćila je da su njezine zračne snage u noći s nedjelje na ponedjeljak uništile zrakoplov kojim se koristio pokojni iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. Zrakoplov je pogođen u "preciznom udaru" na zračnu luku Mehrabad u glavnom gradu Teheranu.

"Uništenjem zrakoplova narušena je sposobnost koordinacije vodstva iranskog režima sa zemljama osovine, napori za jačanje njegove vojne sile i sposobnost obnove vlastitih kapaciteta", navodi se u izjavi objavljenoj na Telegramu.

U teheranskoj provinciji od početka američko-izraelskog rata poginule su 503 osobe, a oko 5700 ih je ozlijeđeno, izjavio je Mohammad Esmaeil Tavakoli, voditelj tamošnje Hitne medicinske službe. Vijest je prenijela iranska novinska agencija Mehr.

Tavakoli je pojasnio da se navedena bilanca odnosi na razdoblje od 28. veljače. Od tog datuma, na području provincije Teheran zabilježena su 503 smrtna slučaja i oko 5700 ozljeda kao posljedica napada.
 

Dva američka broda za razminiranje, ključna za Bliski istok, iznenada su se pojavila u Maleziji, tisućama milja daleko, usred eskalacije napetosti s Iranom u Hormuškom tjesnacu.

>> Opširnije

Saudijska protuzračna obrana presrela je i uništila još tri drona iznad Rijada i Istočne pokrajine, čime se ukupan broj srušenih letjelica od jutros popeo na 64. Vijest je na društvenoj mreži X objavio glasnogovornik saudijskog Ministarstva obrane, koje od ranog jutra izvještava o nizu presretanja, piše Anadolu.

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman savjetovao je Donaldu Trumpu da "nastavi žestoko udarati po Iranu", piše The New York Times. List navodi da su dvojica čelnika bila u čestom kontaktu tijekom sukoba s Iranom.

Izraelske zračne snage izvele su udare na nekoliko mjesta u južnom Libanonu. Napadi su zabilježeni na području Qantare, Sawane, Burj Qalawiye, Sultaniyeha i Shaqre. Prema prvim informacijama, zasad nema dojava o žrtvama ili materijalnoj šteti.

Bivši voditelj Fox Newsa Tucker Carlson tvrdi da CIA priprema kaznenu prijavu protiv njega zbog razgovora s ljudima u Iranu, optužujući ga da je djelovao kao 'agent strane sile'.

>> Opširnije

Ministri EU-a raspravljaju o jačanju pomorske misije Aspides i zahtjevu Kaje Kallas za više brodova, dok je proširenje uloge u Hormuzu upitno.

>> Opširnije

U industrijskoj zoni u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar nakon napada dronom, priopćio je medijski ured tog emirata. Ekipe civilne zaštite rade na gašenju požara i zasad nema izvješća o ozlijeđenima.

Najmanje petero ljudi je poginulo, a sedam ih je ozlijeđeno u odvojenim napadima koje su američke i izraelske snage izvele u iranskoj provinciji Markazi, izvijestila je novinska agencija Mehr.

U prvom je napadu pogođeno stambeno područje u okolici grada Araka. Pozivajući se na dužnosnika provincije Markazi, agencija navodi da su poginule najmanje četiri osobe te da bi broj žrtava mogao rasti.

U drugom napadu pogođena je stambena zgrada u gradu Mahallatu. U tom je napadu poginula jedna osoba, dok je sedam ozlijeđeno.

Rano jutros napadnuta je dječačka škola u iranskom gradu Khomeinu. Nema žrtava, no zgrada škole je znatno uništena, a oštećene su i okolne kuće. Iranski mediji napad opisuju kao američko-izraelski.

>> Opširnije

Članice Europske unije raspravljat će o mogućim koracima za održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim, najavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.

"U našem je interesu da Hormuški tjesnac ostane otvoren i zato također raspravljamo o tome što možemo učiniti po tom pitanju s europske strane", rekla je Kallas novinarima u Bruxellesu uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU.

Spremnik goriva koji je tijekom noći pogođen iranskim dronom u međunarodnoj zračnoj luci u Dubaiju i dalje gori.

Iranska vojska upozorila je zemlje u regiji da ne surađuju s londonskim televizijskim kanalom Iran International, poručivši da bi medijska infrastruktura koja se koristi za potporu toj oporbenoj televiziji mogla biti uvrštena među iranske mete.

>> Opširnije

Novi iranski vođa Mojtaba Hamenei nije viđen u javnosti od očeve smrti, što potiče glasine. Obavještajni izvori navode da ga ni sam otac, ajatolah Hamenei, nije smatrao kvalificiranim za nasljednika.

>> Opširnije

Trojica stranih državljana uhićena su u Dubaiju jer su obiteljima poslali fotografije štete nakon napada dronom kako bi im javili da su sigurni. Vlasti su ih priveli prema zakonima o kibernetičkom kriminalu.

>> Opširnije

U napadu izvedenom u zoru na Dječačku školu Shahid Khomeini u iranskom gradu Khomeinu zgrada je znatno oštećena, no nije bilo žrtava. Iranska novinska agencija Fars izvijestila je o događaju, koji je opisala kao "američko-izraelski napad".

Kasnije je zamjenik guvernera pokrajine Markazi za agenciju Mehr potvrdio da u napadu nije bilo stradalih, ali je oštećen i niz okolnih kuća. Iste fotografije podijelilo je i Iransko društvo Crvenog polumjeseca na svom kanalu na Telegramu, uz natpis: "Zračni napad na školu u Khomeinu".

Anketa je otkrila da brojni francuski europarlamentarci ne znaju locirati Iran na slijepoj karti, što je izazvalo žestoke reakcije na društvenim mrežama i kritike o njihovoj kompetentnosti.

>> Opširnije

Ruski veleposlanik u Iranu Kazem Jalali pozvao je na odgovornost za napad na školu u Minabu, u kojem je ubijeno najmanje 170 ljudi. "Agresor mora odgovarati za rat koji je započeo i obvezan je nadoknaditi svu prouzročenu štetu", rekao je Jalali, a prenosi novinska agencija Tasmin.

Do napada je došlo 28. veljače, tijekom prvih sati američko-izraelskog napada na Iran, kada je projektil pogodio školu za djevojčice na jugu zemlje. Većina žrtava bile su učenice.

Preliminarne istrage upućuju na to da je školu vjerojatno pogodio američki projektil, iako se točne okolnosti napada još uvijek istražuju.

Zračni promet s Međunarodne zračne luke u Dubaiju i prema njoj jutros se postupno obnavlja nakon privremene obustave. Iz Ureda za medije Dubaija priopćili su da je zračna luka bila zatvorena "kao mjera predostrožnosti". Putnicima se savjetuje da provjere status svojih letova izravno s avioprijevoznicima, s obzirom na to da će se promet prema odabranim odredištima ponovno uspostavljati od 10 sati po lokalnom vremenu (7 sati po srednjoeuropskom vremenu).

Prema podacima servisa za praćenje letova Flightradar24, nekoliko zrakoplova na putu za Dubai iz Velike Britanije okrenulo se usred leta. Među njima su i zrakoplovi kompanije Emirates koji su poletjeli iz Dublina i s londonskog Heathrowa, a koji su napravili polukružni zaokret iznad Egipta, odnosno Sredozemnog mora.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa iskoristila je izvršne ovlasti kako bi naložila ponovno pokretanje kontroverznog naftovoda uz obalu Kalifornije. Ovim potezom, koji je dio petogodišnjeg plana za oživljavanje zatvorenih naftnih postrojenja, nastavlja se sukob sa saveznim vlastima u Kaliforniji, a kritičari upozoravaju da će odluka imati zanemariv utjecaj na globalne cijene nafte.

Samo nekoliko sati nakon što je Trump u petak potpisao nalog, pozivajući se na Zakon o obrambenoj proizvodnji, ministar energetike Chris Wright naložio je teksaškoj naftnoj i plinskoj tvrtki Sable Offshore Corp. da ponovno aktivira postrojenje Santa Ynez i pripadajuću mrežu naftovoda duž obale okruga Santa Barbara.

Iz Ministarstva energetike poručili su kako je cilj naloga "rješavanje rizika od poremećaja opskrbe" i smanjenje američke ovisnosti o stranoj nafti. Posebno su istaknuli važnost ovog poteza s obzirom na to da značajan dio uvoza prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je praktički zatvoren od početka rata s Iranom.

Kalifornija: Ovo je drska zlouporaba moći

Vodeći kalifornijski dužnosnici oštro su osudili odluku. Guverner Gavin Newsom nazvao ju je "očajnom, bezobzirnom i protuzakonitom", dok je državni odvjetnik Rob Banta na društvenoj mreži X odluku opisao kao "najnoviju drsku zlouporabu moći".

"Ovo je pokušaj protuzakonitog ponovnog pokretanja naftovoda čiji se operateri suočavaju s kaznenim prijavama i kojima je višestrukim sudskim nalozima zabranjeno ponovno pokretanje", stoji u Newsomovoj izjavi, u kojoj je najavio pravnu bitku protiv ove mjere.

Kalifornija je još u siječnju tužila saveznu vladu zbog odobravanja planova za ponovno pokretanje naftovoda koji su zatvoreni od katastrofalnog izlijevanja nafte 2015. godine.

Iranske vlasti pojačavaju mjere za sprječavanje prosvjeda. U Teheranu su postavljene nove kontrolne točke, internet je ograničen, a građanima se šalju SMS poruke s upozorenjima.

>> Opširnije

Nekoliko zračnih udara potreslo je tijekom noći južna predgrađa Bejruta, a zabilježeni su i višestruki napadi diljem južnog Libanona, javlja državna novinska agencija NNA.

Snimke agencije Reuters prikazuju velik stup dima kako se uzdiže iznad južnih predgrađa Bejruta, uporišta Hezbollaha koje je meta izraelskih zračnih napada.

Upozorenja za evakuaciju

Izrael je izdao upozorenja za evakuaciju za veći dio južnog Libanona, dijelove glavnog grada Bejruta i dolinu Beqaa u sklopu operacija usmjerenih protiv Hezbollaha diljem zemlje.

Libanonsko ministarstvo zdravstva objavilo je kako je do nedjelje poslijepodne od početka sukoba ubijeno 850, a ranjeno više od 2100 ljudi. CNN nije mogao neovisno potvrditi te brojke.

Napad na mirovne snage UN-a

Mirovne snage Ujedinjenih naroda u nedjelju su priopćile da je na njih otvorena vatra dok su patrolirale u svojim bazama. U napadu, za koji kažu da su ga izvele "vjerojatno nedržavne oružane skupine", nije bilo ozlijeđenih.

Hezbolah je u međuvremenu izvijestio da je do sada u ponedjeljak izveo pet napada. U nedjelju su priopćili da su pokrenuli 25 napada na ciljeve u Izraelu, na Golanskoj visoravni te na položaje Izraelskih obrambenih snaga (IDF) u Libanonu.

Zbog eskalacije rata u Zaljevu raste strah da bi postrojenja za desalinizaciju, ključna za opskrbu vodom 100 milijuna ljudi, mogla postati metom napada, što predstavlja egzistencijalnu prijetnju.

>> Opširnije

Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata priopćilo je da su jutros presreli nove napade projektilima i dronovima. Zbog napada su letovi u glavnoj zračnoj luci u Dubaiju bili obustavljeni na nekoliko sati.

U objavi na društvenoj mreži X ministarstvo je navelo: "Protuzračna obrana UAE-a presreće raketne napade i nadolazeće bespilotne letjelice podrijetlom iz Irana. Potvrđujemo da su zvukovi koji se čuju u raznim dijelovima zemlje posljedica presretanja balističkih projektila, kao i djelovanja borbenih zrakoplova koji su oborili dronove i takozvano lutajuće streljivo".

Letovi u glavnoj zračnoj luci u Dubaiju bili su prizemljeni nekoliko sati. Do obustave je došlo nakon što je jedan dron pogodio obližnji spremnik goriva i izazvao požar.

Britanska vlada razmatra slanje dronova za razminiranje u Hormuški tjesnac, jer u Londonu strahuju da bi ispunjavanje zahtjeva Donalda Trumpa za slanjem ratnih brodova moglo dodatno eskalirati krizu.

Cilj je poslati bespilotne letjelice za čišćenje mina s tog ključnog plovnog puta kako bi se osigurao nastavak izvoza nafte. Dužnosnici smatraju da bi slanje brodova, što je američki predsjednik zatražio proteklog vikenda, moglo pogoršati situaciju s obzirom na nepredvidivost sukoba.

Pomoć građanima i poziv na smirivanje napetosti

U međuvremenu, premijer Keir Starmer u ponedjeljak će na konferenciji za medije najaviti paket pomoći vrijedan desetke milijuna funti za Britance pogođene rastom cijena energenata. Očekuje se da će tom prilikom također naglasiti važnost smirivanja napetosti.

"Nastavit ćemo raditi na brzom rješavanju situacije na Bliskom istoku. Nema sumnje da je okončanje rata najbrži način za smanjenje troškova života", najavit će premijer.

Ministar energetike Ed Miliband u nedjelju je za BBC potvrdio da se razmatraju različite opcije. "Iznimno je važno da se Hormuški tjesnac ponovno otvori. Postoje različiti načini na koje možemo pridonijeti, a jedan od njih su i dronovi za uklanjanje mina", izjavio je.

"O svemu tome razgovara se s našim saveznicima. Razmatraju se sve mogućnosti koje mogu pomoći da se tjesnac ponovno otvori", dodao je Miliband.

Dvadeset članova posade spašenih s tajlandskog teretnog broda, koji je prošlog tjedna napadnut u Hormuškom tjesnacu, sigurno se vratilo u Bangkok. U glavnu zračnu luku tajlandske prijestolnice sletjeli su u ponedjeljak oko 8 sati ujutro po lokalnom vremenu, gdje su ih dočekali dužnosnici.

Svi članovi posade koji su se vratili dobrog su zdravlja. Dužnosnik tajlandskog odjela za konzularne poslove izjavio je za Reuters kako su "spremni vratiti se svojim dužnostima". Međutim, najmanje tri člana posade i dalje se vode kao nestali.

Brod "Mayuree Naree" napadnut je prošle srijede jer je "zanemario upozorenja i ustrajno pokušavao ilegalno proći kroz Hormuški tjesnac", stoji u priopćenju Iranske revolucionarne garde (IRGC) koje je prenijela poluslužbena novinska agencija Fars.

Iranske oružane snage također su objavile da je istog jutra "iranskim projektilima pogođen" i liberijski brod "Express Rome" nakon što je ignorirao upozorenja mornarice IRGC-a, izvijestio je Fars.

Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar izjavio je da razgovori s Iranom "daju rezultate", nakon što su dva tankera s plinom pod indijskom zastavom uspješno prošla kroz Hormuški tjesnac. Ova izjava dolazi usred pojačanih napetosti u toj ključnoj pomorskoj točki, piše Financial Times.

"U razgovorima sam s njima (Iranom) i ti su razgovori već dali neke rezultate", izjavio je Jaishankar u intervjuu objavljenom u nedjelju. "Proces je u tijeku. Ako donosi rezultate, naravno da ću ga nastaviti."

Dodao je: "S indijskog stajališta, svakako je bolje razgovarati, koordinirati i doći do rješenja nego ne činiti ništa. Ako to potakne i druge da se uključe, mislim da je svijet zbog toga na boljem mjestu."

Indijska vlada je u subotu priopćila da su dva broda pod indijskom zastavom, s teretom od 92.712 metričkih tona ukapljenog naftnog plina (UNP), prešla Hormuški tjesnac i na putu su prema Indiji.

Indija, najmnogoljudnija zemlja svijeta, jedan je od najvećih svjetskih uvoznika UNP-a, koji se koristi za sve, od kuhanja do pogona vozila. Južna Azija je posebno ranjiva zbog velike ovisnosti o uvozu nafte i plina s Bliskog istoka. Vlada je također navela da se još 22 broda pod indijskom zastavom, s ukupno 611 pomoraca, i dalje nalaze zapadno od Hormuškog tjesnaca.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je svom iranskom kolegi Masudu Pezeškijanu da je "neprihvatljivo" da Francuska bude meta napada na Bliskom istoku i zatražio hitan povratak dvojice francuskih državljana koji su pritvoreni u Iranu.

>> Opširnije

Japan i Australija rekli su da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu, čiji je cilj osiguranje prolaza trgovačkih brodova kroz taj strateški prolaz.

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump zaoštrio je retoriku prema saveznicima i zatražio njihovu pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog puta za prijevoz nafte koji je zatvorio Iran. Dok je prije nekoliko dana na društvenoj mreži Truth Social izjavio kako se "nada" pomoći saveznika, u nedjelju navečer je u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One bio znatno oštriji.

"Izričito tražim da te zemlje dođu i zaštite vlastiti teritorij - jer to i jest njihov teritorij. Odande dobivaju energiju i trebale bi nam pomoći u zaštiti", rekao je. Trump je misiju nazvao "vrlo malim pothvatom", ustvrdivši da su iranske raketne i bespilotne sposobnosti "desetkovane".

Predsjednik je naveo da je kontaktirano "oko sedam zemalja", no dodao je da je prerano reći tko će se odazvati. Pritom je odbio otkriti na čiju se stranu svrstala Kina. "Dobili smo neke pozitivne odgovore, ali i nekoliko onih koji se radije ne bi uključivali", dodao je.

Trump se osvrnuo i na izostanak proturežimskih prosvjeda u Iranu. Nakon početnih ratnih sukoba pozvao je Irance na ustanak, nazivajući to prilikom za promjenu kakva se pruža jednom u generaciji.

Međutim, novinarima je u nedjelju navečer rekao kako se to nije dogodilo jer su vlasti poručile narodu da će "ako budu prosvjedovali, biti ustrijeljeni i ubijeni". "Prosvjednici nemaju oružje... Mislim da im je jako teško prosvjedovati. To u potpunosti razumijem", rekao je Trump.

Ustvrdio je i kako je umjetna inteligencija korištena za stvaranje videosnimke koja navodno prikazuje 250.000 ljudi na skupu podrške režimu.

Sve što se događalo jučer pratili smo iz minute u minutu.

>> Opširnije