U UPISNIKU Agencije za elektroničke medije lani su bile 493 elektroničke publikacije koje je reguliralo samo osam nadzornika, a ni jedan portal nije zabranjen zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja zakona, rezultati su istraživanja u sklopu Gongova projekta Ping.

Dosad najopsežnije istraživanje o tome kako i u kojim rokovima Vijeće za elektroničke medije (VEM), kao nezavisni medijski regulator, provodi nadzor elektroničkih publikacija i odlučuje u slučajevima eklatantnog kršenja zakona, nastalo je u sklopu Projekta podrške istraživačkom novinarstvu od Gonga (Ping) koje će u ponedjeljak biti objavljeno na stranici gong.hr.

Autor istraživanja Miroslav Edvin Habek posebnu pozornost posvetio je postupanju VEM-a na temelju prijava za veličanje genocidnog režima ili poricanja ili umanjivanja njegova karaktera, govora mržnje - odnosno poticanja na mržnju na temelju rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti te na temelju spola, spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta.

Program koji je promovirao ustaštvo nije ukinut zbog toga

Pritom ističe i konkretne primjere. Primjerice, VEM je lani u studenome ukinuo dopuštenje za emitiranje CRO TV HD - Televiziji hrvatske dijaspore - više od deset mjeseci nakon zaprimljene prijave o puštanju ustaških pjesama i promoviranja ustaštva, preuzimanja tuđih sadržaja bez odobrenja te naknadno ustanovljenog kršenja odredbi Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).

No, dopuštenje nije bilo ukinuto zbog "ustaštva", već zbog kršenja "tehničkih" odredbi ZEM-a jer nakladnik nije dostavio više puta zatražene snimke spornog programa, što je ujedno i zakonska obveza.

Stoga je VEM zaključio taj slučaj brisanjem nakladnika iz Upisnika AEM-a gotovo godinu dana nakon prijave zaprimljene još u siječnju. Dio programa CRO TV HD-a i dalje je dostupan na YouTubeu.

Prijave zbog rasizma, ksenofobije i mizoginije

S druge strane, VEM je krajem travnja odlučivao na temelju pritužbe zbog rasizma u medijskom prostoru u članku "Iako nemaju niti jednog Roma, mještani Svete Marije svakodnevno viđaju smeće po prirodi" objavljenog na portalu medjimurski.hr.

Pružatelju te elektroničke publikacije izrečena je samo opomena iako je, kako se navodi, bila riječ o kršenju odredbi ZEM-a koja se odnose na rasizam i ksenofobiju. U zapisniku VEM-a nije navedeno je li taj slučaj proslijeđen MUP-u (obaveza prijave kaznenog djela) niti da je u opomeni spomenuto moguće oduzimanje dopuštenja i brisanje tog portala.

VEM je lani u travnju izdao i prekršajni nalog od 100.000 kuna nakladniku portala "sloboda.hr" nakon prijave za mizoginiju i poticanje nasilja nad ženama u tekstu "Feminizam kao pokret ružnih žena".

No, odluka o novčanom kažnjavanju naknadno je promijenjena jer je utvrđeno kako je nakladnik - udruga "Sloboda" prestala postojati još krajem listopada 2018. te je brisana iz Registra udruga. Stoga je VEM odlučio da se ovaj predmet, na koji se trebalo reagirati još 2018., proslijedi MUP-u.

Istraživanje: U praksi se sankcioniranje uglavnom provodi temeljem pritužbi građana i institucija

No, vrijedno je istaknuti i da se taj isti nakladnik, kao Udruga za zaštitu slobode govora "Sloboda" – sloboda.hr bez problema prijavio i registrirao u Upisniku AEM-a u studenome prošle godine. U međuvremenu, portal sloboda.hr je objavljivao nove sadržaje, ali sporni je tekst s govorom mržnje ipak "nestao" s njihovih stranica. Ostala je samo poveznica na naslov i ilustraciju članka.

Iako u AEM-u ističu da se provodi kontinuirani nadzor sadržaja elektroničkih publikacija oko "toksičnog" ili nezakonitog sadržaja, u praksi se sankcioniranje uglavnom provodi tek na temelju pritužbi građana i institucija, navodi se u istraživanju.

"Brojke su pritom neumoljive i otrežnjujuće, barem bi trebale biti za one koji govore da su hrvatski portali puni govora mržnje, ali i još više za one koji tvrde da je govor mržnje i kršenje ZEM-a pod konstantnim nadzorom i, što je još važnije, pravovremenim i predvidljivim sankcioniranjem. To jednostavno nije istina", zaključuje autor.

Ni jedna elektronička publikacija nije zabranjena

Prema službenim podacima iz Odjela za nadzor i analizu medijskog sadržaja AEM-a, na kraju prošle godine u upisniku su bile registrirane dosad rekordne 493 elektroničke publikacije, a na njihov rad lani je stigla samo 171 prijava građana, tijela ili pravnih osoba u ukupno 108 predmeta. U tzv. "kategorijama postupanja" osam medijskih nadzornika iz AEM-a odlučivalo je u samo 39 slučajeva.

Slučajeva vezanih za zaštitu maloljetnika bilo je najviše – njih 23, uz oglašavanje i pokroviteljstvo vezano je deset slučajeva, a uz koncesijske obaveze i zakonske programe njih pet (5). Zabilježeno je (samo) jedno postupanje zbog širenja mržnje ili poticanja na mržnju i diskriminaciju. Suprotno očekivanjima mnogih – zbog TV emisije Bujice lani su službeno došle samo dvije pritužbe – za obje je donesena odluka da nema kršenja ZEM-a.

Shodno tome, VEM je izrekao i 39 mjera – 35 upozorenja nakladnicima, dvije opomene, jedan prekršajni nalog, odnosno optužni prijedlog te jedno trajno oduzimanje koncesije. CROTV HD-u je u listopadu bilo oduzeto dopuštenje, a Radiju Glas Podravine u travnju je trajno oduzeta koncesija zbog "tehničkog" razloga - prekida emitiranja.

Zaključno, ni jedna elektronička publikacija nije zabranjena zbog govora mržnje, rasizma, ali i kršenja drugih, možda i jednako važnih odredbi novog Zakona o elektroničkim medijima i što je, naročito važno, kršenja podzakonskih akata - novih pravilnika AEM-a donesenih prošle godine, ističe se u istraživanju nastalom u okviru projekta Ping - Podrška istraživačkom novinarstvu od Gonga.