HRVATSKI sabor je većinom glasova izmijenio devet poreznih zakona slijedom kojih bi se, kako tvrde HDZ-ovci, građanima trebale povećati plaće, a stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine. Izmjene, uz ostalo, donose ukidanje prireza, smanjenje poreza na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak i povećanje osobnog odbitka.

Osnovni odbitak diže se s 530 na 560 eura, diže se i osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji - svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag za primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime bi se plaće trebale povećati.

Unutar poreznih izmjena je i oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa, čiji ukupni efekt je nešto manji od šest milijuna eura. Izmjene zakona o lokalnim porezima uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru.

Novost s napojnicama

Novost je i što će se napojnice ubuduće moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3360 eura godišnje po osobi, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivati po stopi od 20 posto.

U novom poreznom paketu su izmjene zakona o porezu na dohodak, lokalnim porezima, financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, doprinosima, fiskalizaciji u prometu gotovinom, porezu na dobit, Zakona o PDV-u te zakona o poreznom savjetništvu i administrativnoj suradnji u području poreza.

Oporba: Superhik reforma koja puni džepove najbogatijih

Prije samog izglasavanja poreznog paketa oporba je ponovila kritike navodeći da je riječ o „Superhik reformi”, „pretakanju iz šupljeg u prazno”, „punjenju džepova najbogatijih” i rastu prosječne plaće tek za 6 do 7 eura.

„Pokazuje se da je vlada nemoćna ozbiljno povećati plaće, s izmjenama 10-ak zakona povećava prosječnu plaću za 6 do 7 eura, a ulazi u mirovinski sustav”, kazao je Boris Lalovac (SDP).

„Gubitnici su ponovno umirovljenici, određenima će država plaćati doprinose, a drugima neće, ovo je i ozbiljno ustavno pitanje”, upozorio je. "Porazno je da će se plaće prosječno povećati tek za 7 eura, dok inflacija jede realne plaće", navodi i Davor Bernardić (Socijaldemokrati). Katarina Peović (RF) i Dario Zurovec (Fokus) smatraju da je riječ o pretakanju iz šupljeg u prazno.

"To je Superhik porezna reforma, snižavaju se porezne stope za plaće najbogatijih, nema poreza na nekretnine ni na imovinu", rekla je Peović.

S druge strane, Marko Pavić (HDZ) pohvalio je poreznu reformu i rekao da cilja najsiromašnije i jača fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica. „Grad Zagreb bit će jedini koji neće povećati plaće svojim građanima ovom reformom, a ima 400 milijuna kuna viška od prošle godine i 20 posto rasta prihoda od poreza na dohodak”, rekao je Pavić izazvavši niz reakcija oporbe.

„Ova reforma je napunila džepove Grliću Radmanu, Vujnovcu i sličnima, očito vi ne živite u istoj državi kao narod, otiđite u trgovinu”, poručio je Miro Bulj (Most). Njegova stranačka kolegica Marija Selak Raspudić pozvala je vladajuće da prihvate njihov zaključak da se neoporezivi dio plaće digne na 670 eura, što nije prihvaćeno.

Izmijenjen i Kazneni zakon

Mirela Ahmetović (SDP) spočitnula je Paviću kupovanje parfema javnim novcem i pozvala vladajuće da usklade mirovine s inflacijom. Parfeme je spomenuo i Arsen Bauk (SDP). „Lalovca će upamtiti obitelji kojima je omogućio da lakše vrate kredite u švicarcima, a vas kao ministra samo oni ministri kojima ste poklonili parfem”, rekao je.

"Vlada je na inflaciji napunila državnu blagajnu, a ničeg se ne odriče", zaključio je Nikola Grmoja (Most).

Sandra Benčić (Možemo) odgovorila je na kritike na račun Zagreba. „Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji pet godina zaredom mora ostvarivati suficit da bi pokrio vaš ilegalni deficit koji ste napravili s Bandićem kupujući od parfema do vila”, istaknula je.

Sabor je izmijenio i Kazneni zakon i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, što je uvjet za pristupanje Hrvatske OECD-u.

Potvrdio je i sporazum između Hrvatske i Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, kao i Konvenciju između Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu te sprečavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.