Na Veneri ne manjka tajni
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Astronomi Veneru često nazivaju Zemljinim blizancem jer su oba planeta slične veličine i slične mase. U drugim se pojedinostima, međutim, Venera čini potpuno drukčijom, pa znanstvenici jedva čekaju dobiti bolji uvid u taj tajnoviti planet natkrit oblacima. Nakon 150 dana putovanja od Zemlje Venus Express ući će u orbitu koja se nadvija nad polovima Venere svakih 10 do 16 sati, priopćila je Europska svemirska agencija.
Jedan od intrigantnih detalja vezanih za Veneru je njezino magnetsko polje. Ono je toliko slabo da čestice izbačene sa Sunca, poznate kao sunčani vjetar, ne kruže oko tog planeta kao u slučaju Zemlje. One, naprotiv, stalno udaraju u gornji sloj Venerine atmosfere, ali još nije posve jasno kako se odvija taj proces.
I sama Venerina atmosfera sadrži mnoge zagonetke. Jedan od autora projekta Venus Express, Hakan Svedhem, tvrdi da je ona jedinstvena u Sunčevu sustavu i da je zato njezino razumijevanje posebno važno.
Ona je mnogo deblja od Zemljine, pa tvori učinak staklenika što Veneru čini vrućom od pećnice. Druga je tajna njezino kretanje. Oko 60 km iznad površine planeta kroz oblačni pokrov pušu vjetrovi brzinom od 400 kilometara na sat. Oni proizvode rotaciju atmosfere, no ne znamo kako se ta tzv. super-rotacija zapravo razvija.
Različite tajne i zanimljivosti skriva i površina Venere. Ne zna se postoje li još na njoj aktivni vulkani, je li cijela površina jedinstvena čvrsta kora ili se, slično Zemlji, nalazi na kontinentalnim pločama koje plutaju na otopljenoj unutrašnjosti.
Zna se da je planet star 4 milijarde godina, no čini se da je njegova površina stara tek 500 milijuna godina. Je li ona ponovno nastala i, ako jest, kako se to dogodilo?
Možda se najuzbudljiviji fenomen ipak nalazi u atmosferi, malo iznad sloja super-rotacije na 80 km visine. Nešto na toj visini apsorbira ultravioletne zrake svjetlosti, no tome se zasad ne zna objašnjenje. Neki znanstvenici misle da bi mogla biti riječ o mikrobima koji jedu kiseline koristeći ultraljubičaste zrake u nekom nama nepoznatom obliku fotosinteze.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara