LJUDI koji ne piju dovoljno vode imaju jaču biološku reakciju na stres, prema znanstvenoj studiji.

Znanstvenici su otkrili da oni ljudi koji piju manje vode oslobađaju više hormona stresa kortizola, unatoč tome što ne osjećaju veću žeđ od ljudi koji piju više.

Držanje boce vode u blizini tijekom stresnih razdoblja moglo bi biti korisno za dugoročno zdravlje, sugeriraju znanstvenici.

Metodologija istraživanja

Studija, koju su vodili stručnjaci sa Sveučilišta Liverpool John Moores (LJMU), uključivala je 16 osoba koje su pile manje od 1,5 litara vode dnevno, zajedno sa 16 osoba koje su redovito ispunjavale preporučene dnevne smjernice za unos tekućine.

Znanstvenici su koristili smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koje preporučuju da muškarci piju 2,5 litre vode dnevno, a žene dvije litre.

Međutim, ljudi će možda trebati piti više kada je vruće, ako su vrlo aktivni, ako se oporavljaju od bolesti ili ako su trudni ili doje.

Znanstvenici su pratili hidrataciju u obje skupine tijekom sedam dana koristeći uzorke urina i krvi, nakon čega su pozvani u laboratorij na test opterećenja.

Test je uključivao improvizirani razgovor za posao, za koji je svaka osoba imala 10 minuta za pripremu. Nakon tog vremena, pozvani su u drugu sobu gdje je postavljena lažna kamera i zamoljeni su da obave intervju pred panelom od tri osobe odjevene u bijele kute. Nakon lažnog intervjua, pojedinci su zatim zamoljeni da riješe izazov mentalne aritmetike.

Rezultati istraživanja i zdravstvene implikacije

Profesor Neil Walsh s LJMU-a opisao je test kao "stvarno uznemirujući". "Znamo da su ljudi koji imaju nizak dnevni unos tekućine, koji ne ispunjavaju preporuke, vjerojatno slabo hidrirani. Ali ono što nismo znali jest hoće li, kada te ljude zatim dovedete u stresnu situaciju u kontroliranim uvjetima, imati veći odgovor hormona stresa", rekao je Walsh.

Znanstvenici su prikupili uzorke sline od skupine prije i nakon testa stresa kako bi izmjerili razinu kortizola. Kortizol, poznat kao hormon stresa, proizvode nadbubrežne žlijezde kao odgovor na stres, a također igra ulogu u imunološkom odgovoru, metabolizmu i krvnom tlaku.

Tim je otkrio da su razine kortizola bile više kod onih koji su manje pili. Profesor Shaw primijetio je da su reakcije na stres poput ubrzanog rada srca, znojnih ruku i suhih usta bile slične između dvije skupine.

"Obje skupine osjećale su se podjednako tjeskobno i doživjele slično povećanje broja otkucaja srca tijekom testa stresa", rekao je. "Ali ljudi koji su bili slabo hidrirani, jer nisu pili dovoljno vode svaki dan, imali su puno veći odgovor kortizola."

Kortizol je primarni hormon stresa u tijelu, a pretjerana reaktivnost kortizola na stres povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije.