Neizvjesna budućnost BiH: Tri naroda - tri vizije

Neizvjesna budućnost BiH: Tri naroda - tri vizije

Tekst: I.Ka.
Foto: Dernek.ba

PREMA istraživanju agencije Ipsos Puls i profesora Rolanda Kostića sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj tri bosanskohercegovačka naroda imaju potpuno različite vizije budućnosti BiH-a. Bosanskohercegovačkim Srbima prema rezultatima istraživanja najprihvatljivije "uređenje" BiH predstavlja odcjepljenje RS i njezino priključivanje Republici Srbiji. Čak 80 posto građana se slaže s tom opcijom (s takvim rješenjem u potpunosti se slaže 53 posto, a ugledom 28 posto ispitanih) bosanskohercegovačih Srba. Srbima je još donekle prihvatljivo još jedino uređenje s tri federalne jedinice (entiteta), o čemu se pozitivno izjasnilo oko 60 posto ispitanih (33 posto se potpuno slaže s takvim rješenjem, a 28 posto uglavnom slaže).

U krajevima BiH s bošnjačkom većinom prevladava potpora samo za jednu opciju administrativnog uređenja. Preko 80 posto Bošnjaka (68 posto ispitanika u potpunosti, a 14 posto donekle) podržava ideju da se BiH mora urediti kao centralizirana država bez županija i entiteta, dok se odbacuju druge opcije decentraliziranog administrativnog uređenja.

Hrvati žele tri entiteta

U dijelovima BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom preko 70 posto (53 posto u potpunosti, a 19 posto donekle) stanovnika se slaže s administrativnim uređenjem na tri federalne jedinice (entiteta). Zanimljivo je da u ovim dijelovima BiH niti jedna druga opcija, uključujući i mogućnost priključivanja Hrvatskoj, nema podršku većine ispitanika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.500 ispitanika, po 500 ispitanika iz svakog od tri dijela BiH. Korišten je slučajni reprezentativni uzorak stanovnika triju dijelova Bosne i Hercegovine. U usporedbi sa sličnim istraživanjem kojeg su Kostić i Ipsos Puls proveli 2005. godine, kristalizira
se slika o relativno nepromjenjivim stavovima s trendom daljnjeg razilaženja među trima
narodima. U istraživanju iz 2005. godine u većinskim srpskim dijelovima BiH 68 posto ispitanika je podržavalo odvajanje Republike Srpske i njezino priključenje Srbiji, dok je taj postotak danas
dosegao 80 posto.

Bošnjaci žele centraliziranu državu

S druge strane, na prostru gdje su Bošnjaci većina je djelom opala razina podrške centraliziranom uređenju države, s oko 93 posto na oko 80 posto. Među Hrvatima je
porasla podrška uređenju BiH po modelu triju entiteta, s oko 52 posto podrške na sadašnjih preko 70 posto, a opala podrška centraliziranom uređenju države. Trendovi nastavka razilaženja triju naroda u viziju uređenja zajedničke države mogu se vjerojatno objasniti i razilaženjima među političkim elitama, odnosno neuspjesima dosadašnjeg procesa pregovora oko uređenja srednjeg nivoa BiH vlasti.

Istraživanje etničke distance među tri bosanskohercegovačka naroda pokazuje da u pozadini
razlika u viziju budućnost zajedničke države ne leži nužno međunacionalna mržnja nego primarno
različiti politički interesi. Naime, istraživanje etničke distance pokazuje jasno da je većina
ispitanika spremna da živi skupa sa drugim narodima u BiH.

U dijelovima sa srpskom većinom 68 posto ispitanika nema ništa protiv da imaju Hrvata za bliskog prijatelja, a 62 posto bi prihvatilo da im je prijatelj Bošnjak. Kod ispitanika u dominantno bošnjačkim dijelovima države 89 posto bi prihvatilo Hrvata za bliskog prijatelja, a 83 posto bi prihvatilo Srbina. Konačno, u većinskim hrvatskim dijelovima BiH 79 posto ispitanika prihvaća Bošnjaka za prijatelja, a 75 posto Srbina.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara