Umro skladatelj Ljubo Stipišić Delmata: "Bez njega klape ne bi punile stadione i arene"

Umro skladatelj Ljubo Stipišić Delmata: "Bez njega klape ne bi punile stadione i arene"

Screenshot: YouTube

LEGENDA dalmatinske klapske pjesme, Ljubo Stipišić Delmata, umro je sinoć u Splitu u 74. godini života.

Ljubo Stipišić, otac poznatog hrvatskog pjevača Zlatana Stipišića Gibonnija, vjerojatno će najviše ostati upamćen kao skladatelj "neformalne dalmatinske himne" i remek-djela, skladbe "Dalmatino povišću pritrujena". S tom pjesmom je Delmata 1973. godine pobijedio na festivalu u Omišu.

Uz skladanje, Delmata se bavio i prikupljanjem dalmatinske glazbene baštine, muzikologijom, aranžiranjem pjesama i dirigiranjem. Rodio se 28. rujna u Vrbanju na otoku Hvaru, a glazbom se bavio od 1958. godine. Bio je veliki zaljubljenik u klapsku pjesmu te je osnovao i vodio nekoliko klapa.

Krajem 60-ih i 70-ih godina surađivao je na Radio Splitu. Zapisao je više stotina pučkih pjesama te vodio više klapa među kojima su Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri Trogir, Vokalisti Salone, Chorus Cantores i mnogi drugi. Objavio je više knjiga pjesama i aforizama.

Bez Delmate klapska glazba ne bi punila stadione i arene

"Njegova profesionalna glazbena karijera duga je preko 50 godina, a toliko je bogata i raznolika da je iz nje teško izdvojiti najznačajnija i najveća postignuća. Dovoljno je zaključiti da se radi o osobi čiji su stručni autoritet i kreativni prinos duboko ugrađeni u suvremeni trenutak obnove nacionalne pučke glazbene baštine.

Pojednostavljeno, bez Ljube Stipišića klapska pjesma ne bi u Hrvatskoj bila glazbeni žanr koji ima svoj prostor i publiku dostatnu za punjenje arena i stadiona, uz specijalizirane emisije, glasila i diskografske izdavače; s desecima tisuća aktivnih sudionika", napisali su iz Instituta hrvatske glazbe.

"Njegov odnos prema tradiciji kao živoj građi sa svim lokalnim obilježjima i posebnostima koji stalno podsjećaju na vitalnost korijena narodne kulture, afirmiraju ga kao autora koji je svoje djelo gradio na pouzdanim izvorima i na temeljima tradicijske glazbe. Njegove obrade i nastanak novih pjesama počivaju na dvosmjernoj raznorodnosti zavičajne mediteranske kulture. To su dalmatinska klapska pjesma i stariji slojevi narodnih  crkvenih, posebno glagoljaških napjeva", dodaju iz Instituta. Pišu kako je "ta etnološka zvučna građa i umijeće njezina tumačenja kroz ukupno djelo Ljube Stipišića "doslovni preporod u afirmaciji i promociji glazbe čija su izvorišta baštinski zasadi".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kažu kako je pokretanjem mnogih manifestacija, Delmata gradio čvrsti prostor za očuvanje narodne glazbe i njezine primijenjene suvremene srodnice.

"Treba promovirati istinsku veličinu i značaj tog čovjeka"

"Oblikujući vlastiti leksik, ne samo kao skladatelj, nego i kao pjesnik kroz dugogodišnja terenska istraživanja i stotine zabilježenih svjetovnih i sakralnih napjeva dalmatinskih otoka, priobalja i zaleđa, stvorio je opus visokih estetskih kriterija. Njegov plodno, svestrano djelovanje sa svim obilježjima pravih umjetničkih vrijednosti i stvaralačke dosljednosti, otvorilo je drukčiji, rafinirani put prema regionalnom etnomuzikološkom blagu kojim danas s uspjehom kroče novi skladateljski naraštaji da bi dalje nastavili stvarati na temeljima tradicijske glazbe", pišu iz Instituta.

Dodaju kako je Delmata, samozatajan i posvećen svome radu, tijekom života stekao širok krug štovatelja i sljedbenika. "Na svima njima je, a i na cijeloj hrvatskoj kulturnoj javnosti, da promoviraju istinsku veličinu i značaj tog čovjeka, kojemu je svako dovršeno djelo bilo poticaj za novo: opsežnije, veće i složenije", pišu iz Instituta i dodaju kako je odlaskom Delmate hrvatska kultura pretrpjela nenadoknadiv gubitak.

Delmata je uz mnoge nagrade i priznanja tijekom života dobio i dvije Nagrade grada Splita, nagradu grada Solina za životno djelo, nagradu Splitsko - dalmatinske županije za životno djelo, nagradu "Porin" za životno djelo, nagradu "Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja za životno djelo te Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Ivo Josipović: Stipišić je stvorio enciklopediju "dalmatinske duše"

Sućut obitelji Ljube Stipišića izrazio je i predsjednik Ivo Josipović. Josipovićevu poruku sućuti prenosimo u cijelosti:

"S velikim sam žaljenjem primio vijest o smrti gospodina Ljube Stipišića, velikog čovjeka i samozatajnog umjetnika koji je cijeli svoj vijek, sva svoja znanja, talente i ljubav posvetio prikupljanju, očuvanju i promociji dalmatinske kulturne baštine.

Ljubo Stipišić bio je poput svog otočkog prethodnika Petra Hektorovića čovjek renesansne širine, zapisivač pučkih i crkvenih napjeva i običaja, etnomuzikolog, skladatelj, pjesnik, pisac, dirigent i slikar. Bilježio je sve - riječi, stihove i napjeve, običaje i poslovice stvorivši cijelu enciklopediju 'dalmatinske duše', a ujedno je, na tom nasljeđu, izgradio i obnovio fenomen dalmatinskog klapskog pjevanja.

Ljubo Stipišić ostavio je dubok trag u hrvatskoj kulturi. Vrijednost njegova glazbenog opusa i etnomuzikološkog rada otkrivat će generacije koje dolaze jer je njegovo djelo neizmjeran i još uvijek u potpunosti neotkriven prilog saznanjima o vlastitim duhovnim i kulturnim korijenima".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara