Foto: Shutterstock
SVE namirnice biljnog podrijetla (žitarice, povrće, mahunarke i voće) osiguravaju obilje ugljikohidrata. I namirnice životinjskog podrijetla sadrže ugljikohidrate u znatno manjem udjelu, npr. mlijeko sadrži laktozu, školjke i rakovi te iznutrice, npr. jetra također sadrže malu količinu ugljikohidrata.
Ugljikohidrati se dijele u dvije kategorije: jednostavni (npr. šećer i med) te složeni (npr. cjelovite žitarice, povrće bogato škrobom i mahunarke). Bitna je, kada se razlikuju razne vrste ugljikohidrata, brzina kojom se pojedina vrsta tih ugljikohidrata može pretvoriti u šećer i povisiti razinu šećera (glukoze) u krvi. Taj šećer (glukoza) izvor je energije tijela za većinu aktivnosti. To se može mjeriti glikemijskim indeksom namirnice. Prehrana s obiljem voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica, usporava apsorpciju glukoze.
Glikemijski indeks (GI) opisuje utjecaj hrane na koncentraciju glukoze u krvi, to je numerička skala koja pokazuje koliko brzo i u kojoj mjeri pojedina namirnica povisuje razinu šećera u krvi. Pod tim se podrazumijeva kako brzo se glukoza apsorbira nakon jela, za koliko se povisuje koncentracija glukoze u krvi i kako brzo se koncentracija glukoze u krvi spušta do normalne vrijednosti. Već spomenuta glukoza se dostavlja tjelesnim stanicama kroz krvotok i dobivamo ju iz hrane koju jedemo.
Hrana koja ima niski GI uzrokuje maleni porast glukoze u krvi, te se sporija apsorpcija, umjereno povećanje glukoze u krvi i lagano vraćanje na normalnu razinu se smatraju poželjnim. Dok hrana koja ima visoki GI može dovesti do naglog porasta razine šećera u krvi i zato su brza apsorpcija, nagli porast glukoze u krvi i izražena hipoglikemija nepoželjni.
Evo nekih osnovnih načela kako bi mogli prepoznati hranu niskog odnosno visokog GI:
- namirnice bijele boje često imaju visok GI (prerađena hrana koja sadrži šećer, bijelo brašno i bijeli krumpir)
- namirnice koje obiluju prehrambenim vlaknima se duže probavljaju i time usporavaju porast razine šećera u krvi
- hrana bogata bjelančevinama u pravilu ima niski GI
- masti ne povisuju razinu šećera u krvi (treba koristiti maslinovo ulje, omega 3 i 6 masne kiseline kojih ima u ribi, orašasto voće i sjemenke)
- kombiniranje namirnica s visokim i niskim GI uravnotežit će sveukupni učinak obroka na razinu šećera u krvi.
Ida Rožman
Ida Rožman
dipl.ing nutricionizma
centar za nutricionizam i dijetetiku