REĆI ljudima da ne jedu zasićene masti, loš je savjet koji može učiniti više štete nego koristi, upozorili su stručnjaci u istraživanju objavljenom u British Medical Journalu. Izbjegavanjem zasićenih masnoća u potpunosti možemo izbjeći i neke važne hranjive tvari. Primjerice, jaja, tamna čokolada, meso i sir sadrže puno masnoća, ali i mnogo hranjivih tvari i vitamina.
Istraživači su uputili kritiku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je ljudima dala preporuku da općenito smanje zasićene masti u svojoj prehrani umjesto da budu specifičniji o kojim je spornim namirnicama riječ.
"Takva preporuka može smanjiti unos ukupnih zasićenih masnoća, odnosno može smanjiti unos namirnica bogatih hranjivim tvarima", rekli su znanstvenici na čelu s Arneom Astrupom, voditeljem Odjela za prehranu na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Iako ih se povezuje s većim rizikom od srčanih bolesti, mnoge namirnice koje sadrže zasićene masti imaju i zdravstvenih prednosti.
NHS odraslim muškarcima savjetuje unos do 30 grama zasićenih masnoća dnevno, a ženama 20 grama.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, manje od deset posto dnevnih kalorija trebalo bi biti iz zasićenih masnoća, odnosno i te zasićene bi trebalo zamijeniti nezasićenim masnoćama.
Znanstvenici već godinama raspravljaju o opasnostima i prednostima masnoća jer prekomjerno njihovo konzumiranje može povećati kolesterol i dovesti do srčanih bolesti, navodi NHS.
Dr. Astrup i njegovi kolege rekli su kako je kampanja usmjerena protiv zasićenih masti dovela do veće proizvodnje namirnica s trans mastima koje imaju negativan učinak na zdravlje i nisu nužne u našoj prehrani.
"Smatra se da je potrošnja trans masti odgovorna za šest do 19 posto svih bolesti srca u SAD-u u 2006. godini i da to uzrokuje čak 2700 smrtnih slučajeva godišnje u Velikoj Britaniji", rekao je liječnik.
Danska je 2004. zabranila trans masti, a očekuje se da bi taj primjer uskoro mogla slijediti i Europska unija.
S druge strane, prof. Naveed Sattar sa Sveučilišta u Glasgowu smatra da su ove tvrdnje istraživača pomalo zbunjujuće.
"Ako ljudi protumače ovo kao da ne treba biti umjeren u konzumaciji zasićenih masti, bojim se da bi to moglo imati štetne posljedice na javno zdravlje. Bez obzira na to što studija kaže, zasićene masti povećavaju razinu kolesterola i rizik od bolesti srca", rekla je prof. Sattar, dok je prof. Tim Chico sa Sveučilišta u Sheffieldu poručio sljedeće:
"Savjetujem ljudima da se drže onoga što je sigurno; neka prehrana bude bogata povrćem, voćem, orašastim plodovima, sjemenkama, maslinovim uljem itd. No budite oprezni s konzumacijom kolača, keksa, grickalica i sl."