Pripadnici plemena Piraha vrlo su inteligentni pa ovo otkriće nameće pitanje kako jezik utječe na razmišljanje, napisali su znanstvenici u časopisu Science.
Peter Gordon sa sveučilišta Columbia u New Yorku i njegovi suradnici proučavali su amazonsko pleme Piraha zbog njihova jedinstvenog korištenja brojeva.
Pleme Piraha živi uglavnom od lova i sakupljanja plodova i ne žele se uklopiti u brazilsku kulturu, dodali su znanstvenici. Ima ih samo dvjestotinjak i žive u skupinama od deset do dvadeset članova.
Za označavanje broja služe se samo riječima "jedan", "dva" i "mnogo", pri čemu "jedan" često označava malu količinu.
"Ne poznaju riječ broj, zamjenice nemaju množinu, a većina standardnih izraza za označavanje količine poput više, nekoliko, svi ili svaki ne postoji", napisao je Gordon.
Gordon je pripadnicima plemena dao testove u kojima su morali odrediti broj predmeta.
"U svim tim testovima, razmjerno su točno odgovarali kad je bila riječ o dva ili tri predmeta, ali su bili znatno lošiji u označavanju osam ili deset predmeta", napisao je.
"Pirahe su se jako trudili pronaći točan odgovor i vrlo su dobro razumjeli zadaću", dodao je.
I dok su odrasli pripadnici plemena vrlo teško svladavali veće brojeve, djeca nisu imala tih problema.
"Pirahe nipošto nisu zaostali. Njihova sposobnost lova, prostornog snalaženja, kategorizacije i govora vrlo je visoka", istaknuo je Gordon.
No, nepoznavanje brojeva nije jedina razlika između Piraha i drugih svjetskih kultura.
"Ne samo da ne broje, oni i ne crtaju", napisao je Gordon. "Jednostavnu ravnu crtu mogu povući tek uz veliki napor i koncentraciju pri čemu teško uzdišu i gunđaju."