SVAKI STANOVNIK Hrvatske godišnje proizvede oko 416 kilograma otpada, a čak 80 posto odnosi se na stvari koje samo jednom upotrijebimo i zatim odbacimo. No znate li da se većina kućnog otpada zapravo može reciklirati?
Recikliranje i ponovna upotreba stvari, osim što su bolji za okoliš, bolji su i za naš kućni budžet jer izbacivanjem iz upotrebe jednokratnih predmeta, poput primjerice plastičnih tanjura ili pribora, definitivno štedimo. Krenite s promjenama još danas.
Jeste li čuli za Zero waste pokret?
Najjednostavnije rečeno, "zero waste" znači nula otpada. Pokret je to koji potiče ponovnu upotrebu stvari ili njihovu prenamjenu u druge svrhe. Pokret potiče i na kompostiranje, odlaganje što manje stvari za reciklažu te kupovinu stvari koje su prijeko potrebne. Kako bismo smanjili proizvodnju otpada u kućanstvu što je više moguće, možemo se ugledati na pet jednostavnih principa pokreta:
- odbijanje onoga što nam ne treba,
- reduciranje onoga što nam ne treba,
- ponovno korištenje stvari koje već imamo,
- recikliranje onoga što ne možemo ponovno koristiti,
- kompostiranje svega ostalog.
Želite li biti dio Zero waste procesa ili jednostavno samo krenuti s ozbiljnim promjenama životnih navika, važno je znati da se promjene neće dogoditi preko noći i da je potrebno biti ustrajan.
Što nam zapravo ne treba?
Razmislite o stvarima koje svakodnevno dobivate, poput papirnatih izvješća iz banke, promotivnih letaka i slično. Svu komunikaciju s bankom možete rješavati u digitalnom obliku, a zabraniti možete i ostavljanje letaka u svom poštanskom sandučiću jer je većina kataloga ionako danas dostupna online.
Reduciranje potrošnje u svakodnevnom životu jedna je od prvih stvari s kojima trebate krenuti u promjeni životnih navika. Prije svake kupnje razmislite trebaju li vam uistinu te stvari ili možda već imate nešto što biste mogli prenamijeniti i koristiti u tu svrhu. Redukcija ambalaže može biti vaš prvi korak pa kupujte radije proizvode u rinfuzi.
Zašto je recikliranje i kompostiranje bitno?
Ako odbačeni predmet ne možemo ponovno upotrijebiti, odnosno ako nam ne može poslužiti u svrhe za koje mi želimo, važno je da ga recikliramo. Više od dvije trećine stvari koje bacamo u smeće mogu se reciklirati. Tako štedimo energiju, koje je potrebno puno manje nego kod nastanka novog proizvoda, čuvamo prirodne resurse i ono najvažnije, smanjujemo količine otpada na odlagalištima.
Europska Unija poseban je naglasak stavila na temu gospodarenja otpadom i reciklaže te je uveden model kružnog gospodarstva. Riječ je, naime, o ekonomskom modelu koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Glavni cilj je svesti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, koristeći otpad ponovno kao vrijedan resurs.
Organski otpad u hrvatskim kućanstvima čini oko 30% ukupnog otpada pa njegovim odvajanjem za jednu trećinu smanjujemo količinu otpada na odlagalištima. Tako sprječavamo i nastajanje stakleničkih plinova, posebno metana, koji doprinosi stvaranju efekta staklenika. Procesom kompostiranja rješava se problem biološkog otpada - ostatke voća, povrća, ljuske jajeta, talog kave i slično možete odlagati u vrt.
Otkud početi?
Da biste uspješno smanjili količine otpada u kućanstvu, krenite od kuhinje. U kuhanju nastojte koristiti svježe voće i povrće jer, osim što je zdravije, tako stvarate i manje ambalažnog otpada, ali i manje otpada od hrane. Za jelo koristite trajni pribor i staklene čaše. Izbjegavajte upotrebu jednokratnog plastičnog pribora i plastičnih čaša. Stoji li vam na sobnoj temperaturi, povrće će se pokvariti nakon određenog perioda, no sačuvati ga možete kiseljenjem, a neko povrće sačuvati možete i zamrzavanjem.
Iskoristite maštu i umjesto kupovanja raznih namaza, koji su najčešće u plastičnim ambalažama, možete napraviti svoje. Umjesto plastičnih, koristite trajne, staklene spremnike za hranu. Kupite li nešto u staklenci, sačuvajte je upravo za ovu svrhu. Smanjite i upotrebu kuhinjskih ubrusa koliko god možete i koristite kuhinjske krpe.
Kuhajte planirano kako ne biste imali višak hrane, a prije nego odlučite taj ostatak baciti, razmislite što možete s njim napraviti. Višak možete spremiti u hladnjak pa pojesti drugom prilikom ili prenamijeniti u novi obrok.
Obratite pažnju i na ovo
U nekim sredstvima za čišćenje mogu se naći problematični sastojci pa razmislite o prirodnim sredstvima za čišćenje. Među najčešće korištenima, a koje sigurno već imate kod kuće, su bijeli ocat, soda bikarbona, kristalna soda i slično. Na internetu možete pronaći i različite upute za pripremu prirodnih sredstva za čišćenje, a mi vam donosimo recept za pripremu univerzalnog sredstva. Sve što vam treba je pola litre jabučnog octa, 1 žlica soda bikarbone, 1 žlica limunske kiseline i nekoliko kapi eteričnog ulja. Sve dobro promiješajte i pustite da se otopi. Dobiveno sredstvo stavite u raspršivač i spremno je za korištenje.
Kad god je moguće koristite prirodnu kozmetiku koja ne sadrži mikroplastiku, a proizvođači često obraćaju pozornost i na vrstu ambalaže.
Teško je odoljeti modnim trendovima, no gomilanje garderobe također može biti problem. Ono što više ne planirate nositi donirajte ili reciklirajte. Odjeću nikako nemojte bacati u miješani otpad, već u kontejnere za tekstil. Imajte na umu da se za proizvodnju jedne pamučne majice potroši čak 2700 litara vode, a za proizvodnju traperica gotovo 10.000 litara.
Razmislite što biste mogli promijeniti u kućanstvu u svrhu smanjivanja otpada. Razgovarajte s obitelji, prijateljima i poznanicima o ovoj temi i budite podrška jedni drugima u promjeni životnih navika. I zapamtite, jedna osoba čini razliku.
Sadržaj donosi Index u suradnji s PPD-om te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.