HRVATSKA je pobijedila Švedsku 2:1 i uzela prve bodove u Ligi nacija.
Nakon dobre igre u prvom poluvremenu, Hrvatska je odigrala očajno u drugom, a pobjednika je odlučila greška švedskog stopera. Zlatko Dalić s klupe Hrvatske još je jednom prekasno reagirao.
Hrvatska već dugo ima rupe u igri
U prvom kolu Lige nacija Hrvatska je odigrala najlošiju utakmicu Dalićeve ere. Nakon toga je u Francuskoj odigrala izvrsnih 45 minuta, a onda potpuno pala drugom dijelu.
Velike rupe u igri gledali smo i u proteklim kvalifikacijama. U susretima protiv Walesa, Mađarske i Azerbajdžana u gostima, Hrvatska je imala barem jedno jako loše poluvrijeme. Tako je bilo i danas. Hrvatska je u prvom poluvremenu imala 63 % posjeda, a u drugom tek 45. U prvom dijelu su Šveđani imali tek jedan udarac na hrvatski gol unutar kaznenog prostora, a u drugom dijelu čak pet.
Pad u igri se donekle može predvidjeti ako izbornik dobro poznaje u kakvom su fizičkom stanju igrači. Ako je to slučaj, onda je Dalić još jednom reagirao prekasno i propustio napraviti nekoliko izmjena koje su trebale podići momčad kad je bilo najteže.
Drugi mogući uzrok velikog pada u igri je nedefiniranost uloga za igrače. Kada su oni prepušteni sami sebi i igraju instinktivno, često njihove navike u igri nisu kompatibilne sa suigračima. Dojam je da je Hrvatska protiv Švedske igrala s barem nekoliko igrača kojima nije bila jasna uloga na terenu. Ako je problem u tome, onda Dalić nije dovoljno dobro prenio igračima što od njih želi.
Dalić je nakon utakmice priznao pad u igri svoje momčadi, kao i činjenicu da je prekasno reagirao sa zamjenama.
Ipak, na Europskom prvenstvu neće imati taj luksuz. Dovoljna će biti jedna takva utakmica za eliminaciju s turnira.
Napadači Brekalo i Perišić bili su ključ
Dalić je odlučio otvoriti utakmicu bez napadača. Za Kramarića se znalo da je načet ozljedom i da ne može odigrati čitav susret, a izbornik očito nema povjerenja u Brunu Petkovića koji je protiv Švicarske bio u jednom od svojih najlošijih izdanja.
Zbog toga je Dalić u momčad gurnuo još jednog veznjaka i Hrvatska je zaigrala s četiri igrača u rombu u sredini. Napad su predvodili Brekalo i Perišić. Svojim kretnjama bez lopte napravili su ključnu razliku na terenu.
Iako je prije utakmice pomoćni trener Dražen Ladić najavio da će Perišić i Brekalo igrati kao dvije polušpice, oni su u fazi napada bili postavljeni između suparničkog beka i stopera. Time su otvorili Hrvatskoj puno prostora i na krilu i između linija. Stoperi nisu smjeli izlaziti duboko da ih ne ostave same, a bekovi nisu htjeli stajati široko da ne ostave svoje stopere u 1 na 1 duelima.
Švedska se branila u 4-4-2 formaciji u liniji, što je značilo da četiri hrvatska vezna igrača (Vlašić, Kovačić, Modrić i Brozović) lako mogu kreirati višak u sredini terena. Vlašić i Modrić su bez problema primali loptu iza leđa švedske vezne linije i tu ih konstantno probijali. Hrvatska je time ostvarila inicijativu, ali je dojam da je trebala kreirati i više šansi.
U zadnjoj fazi napada nedostajalo je širine jer nije bilo klasičnih krila, a Uremović i Melnjak često nisu bili dovoljno visoko da traže loptu na boku u zadnjoj trećini terena. Zbog toga je Hrvatska svoje napade uglavnom morala završavati udarcima s poludistance.
Treba pohvaliti i igru u obrani. Šveđani su igrali vrlo uskih 4-4-2 u prvom poluvremenu, s krilima postavljenim odmah uz napadače. Dugom loptom su tražili Berga koji je spuštao lopte za suigrače, ali Hrvatska je bila vrlo kompaktna i odnijela je većinu spuštenih i odbijenih lopti.
Dalić je pokazao jasnu ideju u prvom dijelu. Ona nije sprovedena u djelo na idealan način jer je Hrvatska prvi put igrala u ovakvoj formaciji, ali to je sasvim normalno. Gotovo sve što je dobro radila u prvom poluvremenu, Hrvatska je radila grozno u drugom.
Sreća za Dalića
Švedska je napravila nekoliko malih prilagodbi u drugom dijelu i u potpunosti je nadigrala Hrvatsku. Momčad koja u prvom poluvremenu nije pošteno ni pogledala na Livakovićev gol, u drugom dijelu je zabila gol, izradila još četiri solidne šanse i potencijalno je oštećena za kazneni udarac.
Šveđani su odustali od visokih lopti i spuštali niske lopte napadačima Bergu i Isaku. Oni su povratno igrali za Forsberga koji je lagano bježao Brozoviću, a ostali veznjaci su u šprintu napadali hrvatsku zadnju liniju. U dijelu terena gdje je u prvom dijelu odnosila većinu pobjeda, Hrvatska je bila kratka za jednog ili dva igrača.
Detalj koji je pomogao Šveđanima da naprave razliku je izvlačenje Kuluševskog više na krilo gdje je bio izoliran protiv Melnjaka. Ostaje pitanje zašto je Dalić na stranu na kojoj igra najbolji suparnički igrač odlučio postaviti igrača koji je tek treća opcija na beku. Problem nije bio samo u razlici u kvaliteti. Zbog nedostatka krilnog igrača Hrvatska nije imala igrača koji može brzo stići i pomoći Melnjaku, a to je posebno došlo do izražaja kad su i švedski bekovi s više slobode dolazili naprijed. Kod švedskog gola ključnu ulogu odigrao je desni bek Lustig koji je nebranjen s boka utrčao kroz srce hrvatske obrane da primi loptu koja će par sekundi kasnije završiti u golu.
Slika: Kuluševski mirno prima loptu i otvara se prema terenu. Suigrači kasne u pomoć Melnjaku i to koristi Lustig (crveni krug) koji protrčava kroz praznu sredinu terena.
Dalić je reagirao tek u 74. minuti kada je uveo Bradarića i promijenio formaciju s krilima (4-2-3-1) koji su tada pomagali Uremoviću i Melnjaku. Dotad je Švedska mogla zabiti i više od jednog gola.
Hrvatska se u drugom dijelu nije više branila ni napadala kao momčad. Zbog toga je po izgubljenoj lopti ostavljala puno prostora iza svojih leđa i prepustila dominaciju suparniku koji nije morao odigrati posebno dobru utakmicu da bude bolji u drugom poluvremenu.
Novi ispit reprezentacija ima već za tri dana, kada će ugostiti Francusku. Bitnije od rezultata protiv svjetskih prvaka bit će Dalićeva mogućnost da riješi goruća pitanja. Kako će izgledati hrvatski napad na Euru i tko je prvi izbor na lijevom boku? To još ne zna ni Dalić, a vremena i prilika za testiranje novih ideja sve je manje.