NAJAVA novih poskupljenja u Hrvatskoj je već postala svakodnevnica, na koju se građani, htjeli ne htjeli, moraju naviknuti. Ako nije gorivo, onda je struja, ako nije hrana zbog PDV-a, onda je plin. Najgore od svega jest činjenica da jedna stvar u pravilu vuče drugu pa se čini kako se nalazimo u vrtlogu koji nas vuče na dno i van kojeg nema izlaza.
Manje priče, više strpljenja
Međutim, dužnosnici iz Vlade imaju svoje prijedloge kako doskočiti porastu troškova i padu životnog standarda. Za prvog potpredsjednika Vlade rješenje je jednostavno - treba manje telefonirati. "U suštini nije jako komplicirano - smanjiti broj impulsa i malo manje pričati i 40 kuna ćemo imati za struju. Jedno je egzistencija, a drugo je razgovor na telefon", poručio je Čačić građanima. Manje pričati - dobar savjet kojeg bi Čačić mogao i sam poslušati.
Za Milanovića je najbolje sredstvo za borbu protiv krize strpljenje i (neutemeljeni) optimizam. "Poskupljenja su nužna kako bi spriječili kolaps sustava. Nadam se da su to zadnje loše vijesti te vrste. Za ovu godinu smo postavili realne i mediokritetske ciljeve. Tek sljedeće godine bi nam moglo biti bolje", rekao je večeras premijer.
Ubile nas loše navike
S obzirom na to da se u Vladu ne isplati pouzdati, Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača smatra kako je jedini izlaz promjena navika građana.
"Nakon cjenovnog tsunamija pada kupovna moć, u opasnosti je standard građana i kvaliteta življenja. Treba prihvatiti načela takozvane održive potrošnje. Štednja energije prije svega, planska kupnja, planiranje mjesečnih budžeta, ostavljati takozvani crni fond, platiti najprije sve moguće režije i kredite", nabrojio je Rkman što sve građani moraju napraviti kako bi što blaže osjetili udar povećanja cijena. Zvuči dobro, ali za mnoge nemoguće, jer velik broj ljudi već primjenjuje navedenu metodu. Poskupljenja su sve češće, a manevarski prostor sve manji.
Europske cijene, hrvatske plaće
Unatoč svemu, Vlada nam kao utjehu i opravdanje servira tezu da je cijena energenata kod nas godinama bila niža nego u europskim zemljama, pa je ovo poskupljenje struje realnost. I zaista, Hrvatska se jučerašnjim poskupljenjem struje od 20 posto i cijenom od 0,11 eura/kWh približila prosjeku Europske unije koji iznosi nešto manje od 13 centi za kilovat. Prema Eurostatovoj statistici, jeftiniju struju plaćaju u Latviji, Litvi, Francuskoj, Portugalu, Grčkoj i Sloveniji.
Međutim, aspekt koji Vlada prešućuje, iako ga svi znaju, jest taj da su hrvatske plaće daleko ispod europskog prosjeka. Premijer, nažalost, ne može garantirati ni da će ostati na postojećoj razini, ma kako skromna bila. Može samo obećati da će pokušati.
Nema novca ni za bijeg
"U Hrvatskoj nisu smanjivane plaće, govorimo o javnom sektoru, nije bilo nikakvih ozbiljnih rezova i mi ćemo pokušati nastaviti na takav način. Međutim, jamstava u ovoj teškoj situaciji ni za što nema. Morat ćemo se boriti sami za sebe", zaključio je Milanović. Poruka je jasna - od ove situacije ne možemo pobjeći. Jedino možda u inozemstvo, ako netko još ima dovoljno novca da plati put.